Hrvatskoj uskoro prijeti stagflacija

Država je srednjoročno u riziku od ekonomske stagnacije i istodobnog rasta cijena, prognozira se u makroekonomskim izgledima Hypo banke. Javna potrošnja iznad mogućnosti i izostanak strukturnih reformi u gospodarstvu neki su od glavnih razloga za sporiji rast BDP-a
 Gospodarski oporavak Hrvatske odvijat će se puževim korakom, a srednjoročno joj prijeti stagflacija, što je loša pojava koja podrazumijeva ekonomsku stagnaciju i istodobni rast cijena, prognozira Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja iz Hypo Alpe Adria banke, koja je jučer predstavila redovite “Makroekonomske izglede”. Stojić smatra da će hrvatski BDP ove godine pasti 1,8 posto, a idućih nekoliko godina povećavat će se po stopi od jedan do dva posto.
– Odgođena je prilika za fiskalnu konsolidaciju, ocijenio je Stojić, smatrajući da su javna potrošnja iznad mogućnosti i izostanak strukturnih reformi u gospodarstvu neki od glavnih razloga za sporiji rast. Javni dug Hrvatske, koji iznosi oko 50 posto BDP-a, do kraja godine mogao bi se povećati na 60, a ukupni dug na 110 posto BDP-a, uz proračunski deficit od oko 7 posto BDP-a u ovoj i idućoj godini.
Ovogodišnja inflacija bit će najmanja otkako se u Hrvatskoj mjeri, oko 1,2 posto, kaže Stojić, ali upozorava da je to rezultat odgođenog poskupljenja komunalnih usluga iz nadležnosti države. Osobna potrošnja, koja je kod nas značajan generator rasta BDP-a, idućih godina neće se bitno oporaviti zbog potrebe smanjivanja proračunskih rashoda. “Hoće li hrabrost pobijediti populizam u fiskalnoj prilagodbi”, pitao je Stojić.
– Koliko novca imamo, toliko možemo potrošiti. Na toj osnovi možemo definirati socijalna prava i izvoditi fiskalnu konsolidaciju. Kad bi se na internetu objavilo koliko svaki građanin pridonosi proračunu, a koliko iz njega dobiva, socijalni transferi zasigurno bi se smanjili, smatra Stojić. Stojić traži “hitan angažman države radi promjene strukture ekonomije, a zbog očuvanja kreditnog rejtinga”, a nema ništa protiv aranžmana s MMF-om.
– Bude li potrebno, Hrvatska će uzeti pomoć MMF-a, a to je pozitivan znak investitorima. To će srednjoročno omogućiti nižu cijenu zaduživanja, za državu i za gospodarstvo, rekao je Stojić. On se složio s analitičarom Peterom Dixonom iz Commerzbanke, koji je primijetio da bi pad kamata na zaduživanje Grčke za samo jedan postotni bod – s pet na četiri posto – omogućilo toj zemlji da srednjoročno smanjuje svoju zaduženost, a ovako će ona još i rasti. Međutim, Dixon smatra da je Hrvatska u boljem stanju od rubnih zemalja EU s visokim deficitom. “Pitanje međunarodne vjerodostojnosti Hrvatske se ne spominje”, tvrdi Dixon, a niže stope rasta prema njegovu mišljenju ne moraju biti loše.

 HNB SUBVENCIONIRA DRŽAVU

Turistička sezona imat će financijski učinak otprilike na razini prošle godine, a kuna će i dalje ostati stabilna, procjenjuje Hrvoje Stojić. Još se, kaže, ne može govoriti o oporavku kreditne aktivnosti, jer će država i dalje istiskivati privatni sektor kad je riječ o kreditima banaka, zbog fiskalnih rizika u idućim godinama. Osiguravanjem visoke likvidnosti, HNB već dulje vrijeme subvencionira cijenu kratkoročnog zaduživanja države. Naime, cijena zaduživanja u inozemstvu je veća, kaže Stojić.