Možemo li oživjeti uništenu proizvodnju?

Slika korisnika admin
Vedran SITNICA
Župani su izložili svoje projekte prema EU u jednom od Operativnih programa

Dva su događaja obilježila  prethodni tjedan u Zadarskoj županiji kada je gospodarstvo u pitanju, a uvelike  se tiču i politike ili politika.  Riječ je o okupljanju župana  ili njihovih zamjenika iz sedam županija koje čine statističku regiju Jadranske Hrvatske, shodno metodologiji  EU. Riječ je, dakle o statističkim regijama koje ne treba  miješati niti EU to traži s  administrativno-političkim  uređenjem Hrvatske. U EU je  prihvaćeno da, osim zajedništva i srodnosti u smislu  razvojnih projekata, svaka  regija koja može povlačiti  sredstva iz strukturnih fondova EU mora imati od 800  tisuća do tri milijuna stanovnika. To ovaj sastav pokriva.  Da bi se sredstva dobila, također regija mora imati razvijenost (ili nerazvijenost)  ispod 70 posto prosjeka EU,  čemu na žalost i sad i zadugo  ova regija odgovara. Okupili  su se da istaknu projekte koje  zajednički kandidiraju prema budućim EU fodnovima  kada postanemo punopravna  članica, dakle 1. srpnja 2013.  godine.

No govorimo o Zadarskoj  županiji.

Zadarski projekti prema EU

Kroz "Operativni program  regionalne konkurentnosti"  Zadarska županija kandidirat će primjerice Centar za  mehatroniku i robotiku, Centar za baštinu, Sakralni kompleks oko Foruma i Nadbiskupije, Zdravstveno-turistički centar u Biogradu, te  Poslovnu zonu Crno - istaknuo je župan Stipe Zrilić tom  prigodom.

Ovi projekti su od iznimnog značenja za daljnji razvoj Zadarske županije i cijele  regije, a u skladu su sa županijskom razvojnom strategijom kao i Strategijom regionalnog razvoja RH - dodao je  župan Zrilić.

Obespravljeni radnici kao  "pretvorbeni višak"

Drugi bitan događaj ovog  tjedna govori o prošlosti ovdašnjeg gospodarstva. Naime, inicijativom pojedinaca i  SSSH u Zadru su se okupili  radnici bivših, propalih poduzeća  za kojima se  vuku sudbinski repovi pretvorbe i  privatizacije i  čega sve  ne s posljedicom  na socijalnu sliku  društva i pojedinaca. Riječ je o  mnoštvu ovdašnjih tvrtki koje su - nestale. Spomenut je bombastičan broj  od 50.000 izgubljenih radnih  mjesta. Ne secirajući brojke  jasno je, i makar sto puta  ponovljeno, da je Zadarska  županija gotovo izgubila najveći dio realnog sektora gospodarstva posebice kada se  tiče proizvodnje. Industrija  nam je gotovo desetkovana, a  ovdje se čulo o Bagatu s više  od 3.000 radnika, TIZ-u odnosno nekadašnjem Kidriču  s više od 2.000, Jugoplastikama i u Zadru i Benkovcu,  Polikemu, Mesoprometu,  Mljekari, Triju... dobrom dijelu vinilnog lanca i čega sve  ne. No tu su nestajale i silne  građevinske tvrtke (Jadran,  GP Zadar, GP Radnik...), trgovačke tvrtke (Zadranka,  Plodine...).

U kakvu vezu želimo dovesti ova  dva događaja?

Zadarska županija zajedno sa  šest ostalih s Jadrana u  prilici je  da pred EU  na značajne  fondove ističe  svoje razvojne  projekte. Koliko je u njima "realnog sektora" prije  svega mislimo na proizvodnju?

Ništa bez proizvodnje

Polazimo od notorne činjenice koja vrijedi za cijelu Hrvatsku i izrazitije za Zadarsku županiju kako smo u dva  desetljeća proizvodnju gotovo izgubili. Polazimo i od toga da je niz djelatnosti koje  imamo dobrodošao, ali ima  limite u smislu razvoja i socijalnog položaja ljudi. Manje više smo svjesni da je  turizam na ovim prostorima  bogomdan, ali s hendikepima  - sezonskog zapošljavanja,  ovisnosti o drugom više nego  o sebi, kao i o nedostacima u  smislu nedovoljnog plasmana i poticanja vlastite proizvodnje. Mislimo na klasičnu  priču čije se voće, povrće,  meso, tijesto, piće... servira  gostima, čiji je namještaj,  bešteci, posteljine...

Dakle temeljni problem  Hrvatske i Zadarske županije je nedostajuća proizvodnja, posebice industrijska  bez koje nećemo nikad trajno  izići iz krize. U svom su istupu bivši radnici kazali  nešto o tome što smo izgubili. Što su o tome što želimo  dobiti kroz podršku EU fondova kazali župani posebice  Stipe Zrilić.

Moguće je kazano i štošta  krivo u ovom sučeljavanju  podataka, ali Općina Zadar  nekad imala je u vrhuncu zaposlenosti u industriji oko  18.000 a pred rat oko 15.000  radnika, a danas ih je ispod  5.000. Dodajmo tome, istina  manje industrijski razvijene  ali ipak prisutne, bivše  općine Pag, Biograd, Obrovac, Benkovac i Gračac pa se  može govoriti o gubicima i do  20.000 radnih mjesta u industriji. Neka je prošli sustav  bio opterećen socijalističkom  prezaposlenošću, opet je riječ o ogromnom gubitku.  Razvojni pravci koje ćemo u  idućih nekoliko godina pokušati potaknuti računajući i  na sredstva EU definitivno ne  smiju ostati tek u okvirima  turizma, kulture, obrazovanja, trgovine, usluga već je  vrijedno maksimalno u njima  istaknuti proizvodnju, onu  baznu poljoprivredno ribarsku, ali i onu industrijsku bez  čijeg snaženja Zadarska  županija sada treća ili četvrta  od dna prema razmjerima  proizvodnje među hrvatskim  županijama, neće imati dobru budućnost.

Ima još prilika
Od pet predloženih projekata  koje navodimo dva se u najvećoj mogućoj mjeri tiču proizvodnje, no je li to dovoljno.  Moramo napomenuti kako smo  isto pitanje uputili županima i  dobili korektan odgovor. Naime, ovo su projekti u samo  jednom od pet operativnih programa. Postoje osim ovoga koji  nosi oznaku - jačanje regionalne konkurentnosti i oni koji  se bave prometom, okolišem i  energetikom, razvojem ljudskih  potencijala... gdje će biti mjesta  za druge kandidature.
Crno i Centar za mehatroniku i robotiku

U sada istaknutim projektima dva koja smatramo -   gospodarskim u ovom smislu su Centar za mehatroniku i robotiku, te Gospodarska zona Crno.

O Crnom kao potencijalno najznačajnijoj i najvećoj  zoni na ovom području već je iznimno mnogo puta  kazano, a činjenica je da je prije svega Zadar u ovom  projektu debelo zakasnio te promašio prethodno  "zlatno doba" poslovnih zona kada je i država imala i  za njihovo uređenje davala novac. Nadamo se da se  to neće ponoviti i ovog puta.

Centar za mehatroniku i robotiku u najvećoj mogućoj mjeri asocira na SAS Hstec kada je u pitanju  realni sektor ovdašnjeg gospodarstva, povezuje  Sveučilište te "robota"  ROKI (prototip robotskog sustava za asistiranje u kirurgiji) koji je osvojio zlatno  priznanje na 38. ženevskom salonu inovacija, ali  govori i o opredjeljenju Sveučilišta k sprezi s gospodarstvom, ali i preživjelom dijelu metalske i strojograđevne industrije u Zadarskoj županiji gdje,  osim Hsteca, valja spomenuti i LHT Metalni lijev  Benkovac kao i SAS Strojogradnju.

Broj zaposlenih u industriji
U industriji (samo)  bivše Općine Zadar  radilo je 1988.  godine 18.000  radnika. U 1990.  godini 15.000.  Krajem 2010.  godine u cijeloj  Zadarskoj županiji  nešto manje od  5.000 ljudi.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno