Hrvatska zakonom zabranjuje prodaju i prenamjenu Ininih rafinerija

Iz Centra za praćenje investicija od Ine ne mogu dobiti podatke o investicijama, a po dostupnim podacima, Ina je u prvih šest mjeseci realizirala tek 18 posto investicijskog plana teškog 225 milijuna eura
Ina izbjegava velike kapitalne investicije, ne vidi u njima svoj ekonomski interes, i Vlada, kao vlasnik gotovo 45 posto dionica Ine, mora nešto poduzeti – informacija je koja stiže iz Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), osnovanog u travnju, i zaduženog za praćenje svih velikih investicija u energetici. Zabrinuti su, prvenstveno, zbog Ininih rafinerija u Rijeci i Sisku, koje, kako se može čuti od njih, Ina, odnosno MOL kao vlasnik 47,26 posto Ininih dionica, zapostavlja, dok drugih, većih projekata za ulaganja također nema. Zabrinuta zbog rafinerija, država je stoga, u prijedlogu novog Zakona o energiji, kojeg je u srpnju na javnu raspravu do 10. rujna stavilo Ministarstvo gospodarstva, uvrstila odredbu prema kojoj hrvatske rafinerije, kao objekti od strateške važnosti, ne smiju biti prenamijenjeni, niti ugašeni. Osim toga, ne počne li MOL više ulagati u rafinerije, država, može se neslužbeno čuti, razmišlja i o tome da iz Ine povuče svoju prošlogodišnju dobit, ostavljenu unutra kao novac za investiranje, i u uloži ju u neke druge državne projekte.
Zaštita interesa
“U cilju zaštite interesa i sigurnosti infrastrukture za opskrbu Republike Hrvatske energijom, objekti i infrastruktura u kojima se obavljaju prerada nafte i proizvodnja nafte i naftnih derivata odnosno rafinerije, transport nafte i naftnih derivata odnosno naftovodi i produktovodi, luke i terminali za prihvat nafte i naftnih derivata, terminalom za ukapljeni naftni plin, skladišta nafte i naftnih derivata, maloprodaja naftnih derivata na otocima i ruralnim (dislociranim) područjima, prijenosna i distribucijska elektroenergetska mreža, objekti u kojima se proizvodi električna energija, odnosno elektrane, kogeneracijska postrojenja, terminalom za ukapljeni prirodni plin, magistralni plinovodi, skladišta plina, te mreže proizvodnih plinovoda, distribucijski sustavi plina, distribucijski sustavi toplinske energije – proglašavaju se objektima od posebnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Vlasnici objekata od posebnog interesa dužni su objekte održavati, tehnološki unapređivati odnosno modernizirati sukladno strateškim odrednicama razvoja i interesima Republike Hrvatske propisanim pozitivnim zakonskim propisima. Izrada i dostava planskih dokumenata vezanih uz održavanje i modernizaciju objekata od posebnog interesa, izviješća o provedenim aktivnostima kao i popis objekata od posebnog interesa te sva druga pitanja u vezi sa zaštitom interesa i sigurnosti infrastrukture za opskrbu Republike Hrvatske energijom uredit će se odlukom Vlade”, stoji u prijedlogu zakona.
Ina svoje rafinerije zapostavlja, može se čuti u Centru za praćenje investicija, u kojem otkrivaju kako su, prikupljajući podatke o investicijama u svim javnim poduzećima u ovoj godini, “zapeli” samo u Ini. Do tih, kompletnih podataka, napominju, ne mogu doći, a po onome što je Centru ipak dostupno, Ina je u prvih šest mjeseci ove godine realizirala tek 18 posto svog investicijskog plana. Plan je bio da u ovoj godini investiraju 225 milijuna eura. Upravo iz tog razloga, osim što novim Zakonom o energiji namjerava Inu prisiliti na dodatna ulaganja u rafinerije, država razmišlja i o tome da, može se neslužbeno čuti u CEI-u, prošlogodišnju Ininu dobit uzme iz Ine, i uloži u nešto drugo, ukoliko Ina ne počne ulagati u modernizaciju rafinerija. Riječ je o gotovo milijardi kuna koje pripadaju Vladi, no kako bi se povlačenje i tehnički izvelo, nije poznato, budući da je skupština dioničara Ine, znači i Vlada, već donijela odluku o zadržavanju dobiti u Ini.
Vlada nije zadovoljna
Podsjetimo, Vlada je u lipnju pristala na to da se prošlogodišnja Inina dobit od dvije milijarde kuna zadrži u kompaniji, uz uvjet da Ina, odnosno MOL, taj novac iskoristi za investicije, prvenstveno modernizaciju rafinerija. “Čak i u ovako teškoj godini predlažemo da se dobit Ine zadrži u kompaniji, iako bi se u proračun, u suprotnom, moglo sliti gotovo milijardu kuna. Uvjet za to je samo da Ina zadržanu dobit reinvestira”, kazao je tom prilikom prvi podpredsjednik Vlade Radimir Čačić, dodajući kako će Vlada kontrolirati investira li se taj novac. Kako se sada, gotovo tri mjeseca kasnije, može čuti iz “Čačićevog” Centra za praćenje investicija, s Inom ima puno otvorenih pitanja koja se ne rješavaju, a prošli je tjedan održan i sastanak sa čelništvom Ine – predstavnicima MOL-a – na kojem im je rečeno kako Vlada nije zadovoljna.
Prema Ininim podacima, u rafinerije su, u Sisku i Rijeci, unatrag nekoliko godina uložili preko četiri milijarde kuna. U Rijeci su izgrađena tri procesna postrojenja u sklopu tzv. hidrokreking kompleksa, koliko i u Sisku.
Za razliku od Ine koja je, smatraju u CEI-u, podbacila s investicijama, u drugim je javnim poduzećima stanje zadovoljavajuće, makar je, kažu podaci, do kraja srpnja u nove investicije uloženo 527 milijuna eura, odnosno samo 28 posto od ukupno planiranih 1,875 milijardi eura u ovoj godini. Riječ je o puno malih projekata, koji pokazuju, kažu u CEI-u, da su se javna poduzeća konačno probudila. Kad su u pitanju veliki Vladini projekti, redom, za gradnju Plomina C natječajnu je dokumentaciju do sada podiglo pedesetak zainteresiranih poduzeća, među njima i sedam, kako kažu u CEI-u, “ozbiljnih kompanija”. Sve će one biti poznate 14. rujna, kad kreće otvaranje ponuda.
Odabir partnera
Do kraja rujna trebale bi biti završene i dvije dodatne studije o utjecaju na okoliš buduće HE Ombla – HEP-ova revizija stare studije, i studija koju je naručio EBRD. Za LNG na Krku odabrani su pak danski konzultanti koji rade na studiji izvedivosti i studiji utjecaja na okoliš, dokumentaciji koju se planira dovršiti do svibnja 2013. godine, a zatim ishoditi i lokacijsku dozvolu. Nakon toga slijedi odabir partnera za ovaj važan projekt, pri čemu u CEI-u napominju kako je zainteresiranih stranih ulagača već sada zaista puno. Potencijalni su ulagači ponovno zainteresirani Katarani, koji će kroz nekoliko mjeseci na čašici razgovora ugostiti našu gospodarsku delegaciju, dok se s Poljacima već razgovara o mogućem povezivanju hrvatskog LNG-a s vrlo sličnim poljskim, na kojem Poljaci rade.
Vrlo loše stoji, međutim, projekt energetske obnove javnih zgrada – potpisana su tek dva ugovora za obnovu šest škola u Varaždinu, koje će energetski obnavljati – slovenski izvođač. Samo je ta tvrtka zadovoljlla na natječaju, spremna ponuditi projekt koji jamči dugoročnu energetsku uštedu. Naši građevinarci, koji se moraju udružiti s projektantima, na natječaje se još uvijek javljaju u vrlo malom broju. Kad je pak u pitanju javno – privatno partnerstvo, do kraja ove godine CEI planira raspisati natječaje za radove u vrijednosti ukupno 2,5 milijardi kuna. U prvom “paketu”, u listopadu, raspisat će se natječaj za gradnju 16 škola – četiri u Dubrovniku, osam u Varaždinu, te četiri u Istri, zatim za gradnju jedne bolnice u Varaždinu, jedne u Popovači i dva skladišta MORH-a, što su, ukupno, radovi vrijedni gotovo 750 milijuna kuna. U studenom će biti raspisan natječaj za 998 milijuna kuna vrijednu gradnju Trga pravde u Zagrebu, u Ilici, na koji će se smjestiti Ministarstvo pravosuđa, dok u prosincu slijede natječaji za radove od 757 milijuna kuna za gradnju devet škola u Međimurskoj županiji, šest u Zagrebu i šest u Koprivničko-križevačkoj županiji.