Turistički prihod između istine i mitova!?

Slika korisnika admin
Morske orgulje
Zvonko KUCELIN
Koliko turisti stvarno potroše u Hrvatskoj?

Koliko Hrvatska istinski zarađuje od turizma?

Pitanje je na koje bi u zemlji kojoj je turizam jedna od najznačajnijih grana gospodarstva, a posebno u ovim kriznim godinama kada već četri godine jedino uz turizam nekako preživljavamo, morala dati precizan odgovor.

U Hrvatskoj ćemo kazati, odnosno citirati ministra turizma Veljka Ostojića koji ove godine priželjkuje, ali i realno očekuje, sedam milijardi eura. Što bi bio porast u odnosu na zadnjih nekoliko godina kada je taj iznos bio od 6,3 odnosno 6,7 milijardi, ali je nekad - 2008. godine, bio na 7,5 milijardi eura.

 Nekoliko važnih turističkih stručnjaka i konzultantskih kuća, uključujući i one koje godinama rade istaknute projekte za Hrvatsku turističku zajednicu, odnosno Ministarstvo turizma (poput tvrtke Horwath) ističu kako su svi podaci koje imamo - sumnjivi.

Neki su stoga cijeli iskaz o prihodima nazvali - farsom, što je malo pregruba riječ. Posebno je ne treba shvatiti kritično prema djelatnicima u turizmu ili HTZ-u i Ministarstvu. Naime, svaki ozbiljniji izračun od ovog kojeg imamo dao bi - veći udjel prihoda od turizma u BDP-u i veći iznos od onog koji mi iskazujemo?!

Izračun HNB-a

Hrvatska iskazuje prihod od turizma spojem dvaju izvora. Prvi je izvor državni zavod za statistiku koji prikupi podatke o registriranom broju turista i noćenja i redovito ih objavljuje. Drugi je izvor anketa koju naručuje Hrvatska narodna banka u kojoj se od turista doznaje koliko su potrošili kod nas na ljetovanju. Umnaženjem tih brojki dobivamo podatak s kojim barata i HNB i ministar turizma sada kada očekuje sedam milijardi eura prihoda.

Na taj način HNB već 13 godina iskazuje podatak koji držimo relevantnim. Na primjer, bilo je 100 turista koji su ostvarili 1.000 noćenja, a iz ankete je vidljiv prosjek potrošnje po danu od 80 eura pa se umnoškom dolazi do konačne brojke.

Knjigovodstvena metoda

Postoji u ekonomskim statistikama i za turizam porazniji podatak, a taj je u izračunu prihoda u gospodarstvu. Recimo, kada se daje pregled gospodarstva u Zadarskoj, izrazito turističkoj, županiji ispada da nam je turizam u prihodima oko sedam posto, prije krize i pet posto. Što znači da se turizmu pripisuje 700 do 800 milijuna kuna prihoda županije čiji turizam u državi sudjeluje s oko 12 posto?! A 12 posto od sedam milijarda eura je ipak gotovo milijarda, a ne 100 milijuna eura.

Klasična metoda gospodarskih analiza, koju smo spomenuli uz Zadarsku županiju, zbroji prihode i rashode tvrtki koje su registrirane za pružanje usluga smještaje i prehrane, što će reći turizam i ugostiteljstvo. Ostalo ih se ne tiče.

Znamo da turisti plaćaju cestarine, parkinge, trajekte i aviokarte, da lijevaju gorivo, da putem moraju i jesti, a neki i spavati. Da kupuju u trgovinama i koriste najrazličitije setove usluga... Odnosno potrošnja u turizmu vjerojatno je najdisperziranija potrošnja uopće. Koliko utječe na poljoprivredu, frizerske salone, medicinsku skrb, osiguranja, bankovni promet, nekretnine...

U Zadru se, recimo, zna da i preko 50 posto prometa neke trgovine ostvaruju u tri ljetna mjeseca, da pekari lavovski dio posla odrade u tom periodu...

Metodologija DZS-a

Kada je u pitanju sadašnja metodologija HNB-a počet ćemo od ulaznih podataka Državnog zavoda za statistiku. On turističku statistiku dijeli na - komercijalnu i nekomercijalnu. Pod nekomercijalnom računaju smještanje u vlastite kuće, stanove i sl. uključujući goste prijatelje, rođake i sl. No kod tog prometa imamo gotovo 50 posto prometa - stranaca! Je li to nama nekomercijalni promet? Odnosno, je li Viru promet desetaka tisuća Zagrepčana koji tamo ostvare tijekom ljeta nekomercijalan? Konačno, u tom nekomercijalnom prometu prema DZS-u gotovo 50 posto boravišne pristojbe plaća se po noćenju, a ne paušalno, što signalizira da se radi o gostima.

Tu su izvori mogućih odstupanja. O neregistriranom prometu, a znamo da turizam "voli" sivi i crni posao, da ne govorimo.

Anketa

Konačno dolazimo do ankete kao metode.

Nepouzdanost anketiranja na graničnim prijelazima i aerodromima, kao jednog od ključnih orijentira u izračunu zarade od turizma, nedavno je u Forbesu analizirala i Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.

Upozorila je da Hrvatska zbog specifičnog geografskog položaja obiluje graničnim prijelazima pa je nemoguće dobiti stabilni i reprezentativni uzorak za anketu, a upitno je i kako se anketari sporazumijevaju s turistima koji ne govore standardne strane jezike.

"Na kraju krajeva, tko se može sjetiti koliko je točno potrošio na odmoru. A ako se možete sjetiti, jeste li spremni reći istinu ili biste možda željeli tu nezgodnu cifru malo uljepšati", ističe Vizek.

Znamo iz iskustva da ima ljudi što se vole pohvaliti, pa i napuhati svoju rastrošnost, ali i puno onih koji će potrošnju minimalizirati. Pa će šoping, ako su uzeli štogod za svakodnevnu uporabu ili kakvo trajnije dobro, odbiti od troška turističke potrošnje, a nama je to prihod koji nam je donio turizam. I sl.

Satelitska bilanca

U razvijenom svijetu, pa i u okviru Svjetske turističke organizacije UN-a, uvelike se barata tzv. satelitskom bilancom turizma. To je složen sustav izračuna kojim se nastoji zahvatiti na stotine djelatnosti koje ostvaruju promet zahvaljujući turizmu. Mi znamo da turizam vezuje i uvoz, i poljoprivredu, i graditeljstvo, i opremanje hotela i apartmana namještajem i kućanskim aparatima, troši vodu i struju, gorivo...

Prema većini procjena udjel i značenje turizma u Hrvatskoj satelitskom bi se bilancom penjao bitno iznad 20 posto BDP-a. I iznad naznačenih oko sedam milijarda eura s kojima inače baratamo.

Siva eknomija?
Smatra se da je turizam, posebice uz veliki udio raspršenih i malih subjekata, što je hrvatska karakteristika s ključnim udjelom tzv. privatnog smještaja u ukupnim kapacitetima, jako podložan sivoj ekonomiji. Ozbiljne svjetske procjene nedavno su projicirale udjel sive ekonomije u Hrvatskoj nadomak 30 posto, naspram najuređenijih zemalja u kojima se procjenjuje na ispod, ali nadomak 10 posto.
Zadarske brojke

Ovisno o metodologiji u Zadarskoj županiji moguće je govoriti o (smiješnih) 100 milijuna eura prihoda od turizma (koliko tvrtke ovdje registrirane u toj branši uprihoduju godišnje) ili 700-800 milijuna eura (ako je Zadarska županije na 10 do 12 posto prometa od turizma RH) ili više ako koristimo satelitsku bilancu.

Za posljednja dva izračuna prihod se može pripisati Zadru u zaslugu, ali završava u mnogim rukama i tvrtkama diljem zemlje.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno