Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

Marušićeve slike inspirirane marksističkom literaturom

09.09.2018. 06:43
Marušićeve slike inspirirane  marksističkom  literaturom


 Čitav moj život obilježen je slikarstvom jer potječem iz obitelji akademskih slikara. Djetinjstvo sam provodio gledajući slike mojih  roditelja i slikare različitih pravaca. Zbog odrastanja u slikarskom  okruženju naposljetku moj je izbor bio više nego jednostavan, tako je  prije svoje prve samostalne izložbe, govorio mladi zadarski umjetnik  Mirko Marušić.
Marušić se preksinoć, u galeriji Zadarta, predstavio svojim animalizmom i fetišizmom. Riječ je o četiri platna većih dimenzija iz kojih izbijaju motivi zvijeri, vukova, hijena i majmuna koji izviru iz urbanog  okružja. Jarkim koloritom, Marušić je poželio najprije privući publiku  svojim slikama, a zatim im ispričati sliku o preplitanju divljeg i urbanog.
– Radi se o animalizmu smještenom u urbani prostor, među zgrade  koje su paradigma naše civilizacije tj. modernog društva. Slike su metafora ljudskih karakteristika. Osobito kad su u pitanju naši interesi i  naša agresivnost te proždrljivost. Moje slike predstavljaju sve ljudske  različitosti kao što su rasa, klasa i spol. Tu je i moguća uprava mehaničkog načina života kojeg mi danas živimo, rekao je Marušić.
Marušić je koristio nekoliko likovnih elemenata futurizma, poput rodonačelnika i glavnog teoretičara pokreta Umberta Boccionia Franz  Marca. Zanimljivo je da je Marušića u slikanju inspirirao Karl Marx i  njegov fetišizam robe kao najizrazitiji oblik čovjekovog otuđenja te knjiga Društvo spektakla još jednog, francuskog marksista Guya Deborda.  Tako su Marušićeve slike postale refleksija degradacije ljudskog života,  masovnih medija i fetišizma, usporedba religije i marketinga.
– Dugujem dio likovnosti futuristima i kubofuturistima koji su mi pomogli u likovnim rješenjima. Ideja slika je ljudski fetišizam za robom,  dominacija nad prirodom nad vidljivim i nevidljivim stvarima. Fetišizam robe najizrazitiji je oblik čovjekovog otuđenja, umjesto da čovjek bude gospodar proizvoda svoga rada, otuđeni proizvodi dominiraju  nad čovjekom tj. čovjek postaje rob stvari. U slikama ispražnjene su  zgrade simbol naše civilizacije i urbanizma koja ulazi i širi se bez kompromisa unutar staništa animalnog svijeta. No povezujem ih s nama tako što sam u njima vidio bijes i okrutnost koju posjedujemo kad u pitanje dolaze neki naši interesi. Životinje predstavljaju portretiraju mogući ljudski brutalitet, žestoki apetit za ciljem i pokoravanje pred  mehaničkim načinom života. Životinje postaju alegorija koja predstavlja aspekte ljudskog ponašanja. Životinjsku bihevioristiku pokušavam  povezati u sličnostima s ljudskim osobinama. S obzirom na to da se  kontakt između životinje i čovjeka drastično smanjio, a životinju je zamijenio stroj za određene djelatnosti s druge strane u kontrastu je interesantno gledati na prošlost i pračovjeka koji je životinju cijenio, štovao i priređivao rituale u čast životinje jer je bila izvor egzistencije. To  znamo upravo po prvim motivima prapovijesnog slikarstva s motivima  životinja, rekao nam je nakon izložbe Mirko Marušić.