Intenzivna istraživanja naseobinskog dijela

Za sada istražujemo na dvije obližnje lokacije koje se nalaze podno padina sv. Jurja. Istraživanja su nam otkrila jednu uličicu za koju smo, uz pomoć analize pronađenog novca kojeg je, usput, pronađeno jako puno, utvrdili da potječe s kraja četvrtog stoljeća poslije Krista. Na drugoj smo lokaciji utvrdili postojanje kućnih odaja
Tim ‘Zadarskoga lista’ posjetio je arheološka istraživanja kod Caske, lokaliteta u blizini Novalje na otoku Pagu. Naš domaćin bila je dr. sc. Anamarija Kurilić, arheologinja i profesorica Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, te ujedno i voditeljica projekta istraživanja antičkog kompleksnog naselja na Caski. Kompleksnog iz razloga što istraživanja obuhvaćaju podmorje, naseobinski dio naselja te nekropolu. Istraživanja traju od 2003. godine, a inicijativu za njihovo pokretanja i provođenje pokrenuli su, osim profesorice Kurilić, prof. dr. sc. Slobodan Čače, također s Odjela za povijest, i dr. sc. Ivo Fadić, u to vrijeme zaposlen kao viši kustos Arheološkog muzeja u Zadru. Kako su se nizale istraživačke kampanje s vremnom se u njih uključivao sve veći broj institucija. Tako danas u istraživanjima sudjeluju profesorica Kurilić i profesor Čače s Odjela za povijest, prof. dr. sc. Zdenko Brusić s Odjela za arheologiju zadarskog sveučilišta, Timka Alihodžić iz Arheološkog muzeja u Zadru, Muzej antičkog stakla u Zadru, te iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda mr.sc. Irena Radić Rossi. Potonja je voditeljica podvodnih istraživanja koja će uslijediti tijekom mjeseca listopada.
Masivni ostaci arhitekture
Prisjetimo se, za masivne ostatke arhitekture oko uvale Caske lokalno je stanovništvo oduvijek znalo, a zapazilu su ih i prvi zaljubljenici u starine, kao i preteče modernih arheologa predvođeni Don Franom Bulićem. Dovodi ih se u vezu s antičkom Cissom, koju spominje rimski pisac Plinije Stariji. Prva, pak, sustavna istraživanja su ova koja su u tijeku, a koja je profesorica Kurilić započela uvidjevši ugroženost nekropole izložene prirodnom, ali i ljudskom uništavanju. Kada smo prije nešto više od godinu dana posjetili arheologe zatekli smo ih upravo u intenzivnom iskapanju i istraživanju nekropole. Tada je profesorica Kurilić istakla iznenađujući način gradnje grobova, kao i raznolikost materijala pronađenog u njima.
Još tada su arheolozi predvođeni profesoricom Kurilić počeli sondiranja terena naseobinskog dijela antičkog naselja u uvali Caskoj. Ove godine povod našeg posjeta bila su intenzivna istraživanja upravo tog naseobinskog dijela.
– Da ove smo godine nastavili istraživati, prije započet naseobinski dio ovog kompleksnog nalazišta. Konkretno, ova kampanja traje od 15. rujna do 5. listopada. U ovim „kopnenim” istraživanjima sudjeluju još i dr. sc. Ivo Fadić iz Muzeja antičkog stakla i Timka Alihodžić, kustosica Arheološkog muzeja. Posebice, bih željela iskoristiti priliku i pohvaliti brojne studente arheologije sa Sveučilišta u Zadru, koji također sudjeluju u ovom istraživanju, kazuje nam profesorica Kurilić te nastavlja:
Antička arhitektura
– Na osnovi nekih ranijih pokazatelja, ali i zahvaljujući suradnji s lokalnom upravom i domaćim stanovništvom, započeli smo s istraživanjima na mjestima gdje smo očekivali antičku arhitekturu. Za sada istražujemo na dvije obližnje lokacije koje se nalaze podno padina sv. Jurja. Istraživanja su nam otkrila jednu uličicu za koju smo, uz pomoć analize pronađenog novca kojeg je, usput, pronađeno jako puno, utvrdili da potječe s kraja četvrtog stoljeća poslije Krista. Na drugoj smo lokaciji utvrdili postojanje kućnih odaja, a kojima dominira gospodarica. Na to upućuju nalazi mlinskog kamena i dijela brončanog ključića kakvog su gospodarice rimskih kuća nosile uz sebe.
Profesorica Kurilić nam je ukazala i na jednu poteškoću s kojom su se susreli istražujući ovaj naseobinski dio lokaliteta:
– Naime, ovaj dio nalazišta bio je kao oranica obrađivan otkako je rimsko naselje u uvali Caska prestalo postojati. Tako je dobar dio materijala i arhitekture uništen još u davnim vremenim. Vezano još uz tek otkrivenu uličicu valja nam prepostaviti da se niz nju dolazilo do omanjeg trga. Zaključno, mogu izraziti naše zadovoljstvo rezultatima dosadašnjeg istraživanja, jer su osim spomenutih pronađeni i neki vrlo rijetki nalazi, primjerice staklene drške u obliku lavlje glave, koštani komad nekog predmeta, dno keramičke uljanice na kojem je sačuvan Kristov monogram koji nam potvrđuje prisutnost kršćanstva. Na istom ovom nalazištu planiramo nastaviti istraživati i dogodine, naravno uz prethodni dolazak hidroarheologa. Također, za narednu godinu mogu najaviti i izložbu s rezultatima čitavog istraživačkog projekta, a od ranije planiramo na području najvećim dijelom istražene nekropole urediti arheološki park koji bi na jednostavan način posjetiteljima trebao objasniti što se tu nalazilo.