Vratiti videonadzor Vranskog jezera

Videonadzor na brdu Čelinka, nažalost, trenutačno nije u funkciji. Prije 15-ak dana u njega je udario grom. Materijalna šteta je velika. No, sve je osigurano te ovih dana očekujemo da će cijeli vatrodojavni sustav ponovno biti u funkciji, izvijestio nas je Ivica Prtenjača, ravnatelj JU PP Vransko jezero
Cjelokupni prostor Parka prirode Vransko jezero pokriven je kamerama za protupožarno motrenje, čime se stvorila mogućnost pravovremenog uočavanja i dojavljivanja početnog požara, brze intervencije i njegovog gašenja. Skupocjeni softver za protupožarni videonadzor povezuje videokamere koje su linkovima i modemima povezane telemetrijskim centrom na Crkvini iz kojeg se sve prati.
Živopisno područje
Prije godinu-godinu i pol dana u protupožarnu su svrhu postavljene kamere u Crkvinama, kojima se nadzire Ornitološki rezervat. U istu svrhu na 113 metara visokom vrhu Čelinka iznad Draga izgrađen je objekt s prilaznim putem te antena na koju su tijekom ovogodišnje glavne turističke sezone također postavljene kamere.
– Videonadzor na brdu Čelinka, nažalost, trenutačno nije u funkciji. Prije 15-ak dana u njega je udario grom. Materijalna šteta je velika. No, sve je osigurano te ovih dana očekujemo da će cijeli vatrodojavni sustav ponovno biti u funkciji, izvijestio nas je Ivica Prtenjača, ravnatelj JU PP Vransko jezero.
Područje Vranskog jezera najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj. Živopisno područje, na kojemu se tek uskom crtom kamena modro Jadransko more odvaja od zelene boje Vranskog jezera; 1999. godine proglašeno je Parkom prirode. Osim svoje prirodne ljepote, posjeduje i bogatu kulturnu i povijesnu baštinu koju svakodnevno obilaze turisti, organizirane skupine, avanturisti, rekreativci i ribiči.
Nakon prvoga velikog požara 2003. godine mnoge se ptice u ornitološkom rezervatu nisu gnijezdile dvije godine, a nekim ptičjim vrstama, posebice zaštićenome malom vrancu, prijetilo je izumiranje. Krajem 2006. godine u velikom požaru izgorjelo je oko 80 hektara tršćaka. Osim ptičjih staništa, u tim je požarima stradalo i više od tisuću ptica. Inače nekoliko tisuća ptica zimuje u tršćaku i hrani se sjemenkama.
– Ako u požaru strada područje parka prirode čije su prirodne ljepote, posebnosti biljnog i životinjskog svijeta, endemične vrste i ostala prirodna bogatstva jedinstveni, šteta je neprocjenjiva. U tom kontekstu zaštite prirodnih ljepota svjetske važnosti od požara, cijeli ovaj vatrodojavni sustav dobiva dodatni smisao i važnost. Upravo zato je ovaj projekt, koji su financirali Ministarstvo kulture, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i JU PP Vransko jezero od iznimnog značaja, naglasio je Prtenjača dodajući kako djelatnici parka prirode i dalje obilaze najveće hrvatsko jezero u svrhu svekolikog nadzora.
Originalna turistička ponuda
A da vidikovac Čelinka neće biti samo u protupožarnoj funkciji uz JU PP Vransko jezero potrudili su se Općina Pakoštane i Turistička zajednica, koji su zajednički uredili vidikovac na 113 metara nadmorske visine od kojeg, osim na cijeli Vranski bazen, puca pogled i na Kornate. Štoviše, Pakoštanci su se prema Hrvatskoj turističkoj zajednici u svezi s godišnjim natječajem HTZ-a za inicijative, projekte i manifestacije u području turizma, kandidirali i dobili financijska sredstva za sufinanciranje uređenja vidikovca Čelinka kao novog turističkog proizvoda. Naime, trendovi turističke potražnje govore o sve većoj potrebi diferencijacije turističke ponude i sve većoj zainteresiranosti turista za autentični, originalni, turistički proizvod vezan uz doživljaj.
– Jedinstven pogled na krš, plodni Vranski bazen, jezero i more, Drage, Vranu, Murter, Pakoštane i početak kornatskog otočja pruža se s dva uređena vidikovca. Jedan od njih je Kamenjak, a drugi Čelinka. S Jadranske magistrale na ulazu u Drage iz pravca Pakoštana, vrlo brzo može se stići, pješice ili motornim vozilom, na brdo Čelinka s očaravajućim, gotovo nestvarnim pogledom na okolicu, preporučuje Danijela Vulin, direktorica TZO Pakoštane.
Vransko jezero spada u redovnu turističku ponudu svih turističkih zajednica dijela Zadarske županije od Zadra prema jezeru, a posebno Pakoštana i Biograda na Moru. Upravo zbog široke lepeze i raznolikosti ponude, turizam na ovom lokalitetu ima svoju cjelogodišnju šansu, što je i tendencija sadašnje uprave parka prirode.