Zadrani i Rovinjani u dobitnoj kombinaciji

Slika korisnika admin
cromaris
Vedran SITNICA
Sretan rovinjsko zadarski iskorak

Prošli je gospodarski tjedan  u Zadarskoj županiji prije svega označen događanjima u svezi Cromarisa, odnosno Cenmara i jednog novog odnosa  koji tinja između Rovinja i Zadra, a ima duge korijene.

Cenmar je i formalno prestao postojati i postao okosnica  nečeg velikog što se događa u  hrvatskoj marikulturi. To veliko je vlasnički definirano Rovinjem, odnosno Adris Grupom, odnosno Tvornicom  duhana Rovinj. Ali i Zadrom.  Naime, Tvornica duhana Rovinj jedna od najuspješnijih hrvatskih tvrtki u svom replasmanu kapitala stvorenog na  proizvodnji i prometu duhanskim prerađevinama, odnosno  cigaretama nakon ulaska u turistički biznis na širem području Rovinja i Vrsara, odnosno Zapadne Istre u daljnji  je replasman krenula - proizvodnjom zdrave hrane. Kupila  je kroz godine većinske pakete, odnosno vlasništvo nad  Cenmarom iz Zadra, tvrtkom  Bisage - Nit iz Kali, Marikulturom Istra iz Marčane i Marimirnom iz Rovinja. Time je  postala najjači igrač u ovdašnjoj marikulturi, odnosno  posebice u proizvodnji mlađi i  uzgoju bijele ribe (tune ostavimo po strani). Drži preko 50  posto kapaciteta uzgoja i preko 90 posto kapaciteta mlađi.

Rovinjsko-zadarska  priča

Rovinjska priča ujedno je i  zadarska jer je Adris grupa  prvi put sjedište jednog značajnog segmenta djelovanja odredila izvan svog užeg prostora -  odnosno u Zadru.

Rovinjsko-zadarska priča u  segmentu marikulture starija je  jer sudinici se sjećaju 70-ih i  mrtve pozitivne trke između  Zadra i Rovinja o tome tko će  prvi krenuti s kaveznim uzgojem bijele ribe. Bili su to brancini, a prvi je 1979. godine krenuo Zadar da bi Rovinj zaostao  koju godinu. Sve poslije tog  zlatnog doba nije vesela priča.  Zadrani koji su prvi u svijetu  krenuli s industrijskim kaveznim uzgojem orada i lubina  potom su prodavali za sitne  pare pamet svijetu, istina i putem FAO-a da bi neki naši susjedi na Mediteranu poglavito  Grci, ali i mnogi drugi naučenu  lekciju pretvorili u veliki posao.  Količine koje Hrvatska uzgaja i  danas su smješne. Nismo tada  imali velike igrače, odnosno  vjetar u leđa europskih fondova i povoljnih gotovo bespovratih sredstava koja su Grcima i drugima omogućili golemi procvat.

Sad takvog igrača imamo.  Adris Grupa poznata je prije  svega po iznimnoj profesionalnosti i poslovnosti, ali i bici za  profitabilnost bez sentimenta.  Vrijedan projekt nesumnjivo  je u stanju podržati. Plan je  vrlo brzo segnuti na 5.000 tona  uzgojene ribe što je 3,5 posto  više nego sad proizvode ove do  jučer četiri tvrtke i bitno više  nego sada proizvodi kompletna hrvatska marikultura u  ovom segmentu.

Dobitna kombinacija

Zadar i Rovinj igraju zajedno. Rovinj je, za Zadrane koji  manje o tome znaju, jedan od  gospodarski najuspješnijih sredina u zemlji. Mjereno proporcijom broja stanovnika - najuspješnija. Kod svojevremenog  preslagivanja porezne politike  kada se porez na dohodak  odlučio gotovo u potpunosti ostaviti lokalnim samoupravama,  a porez na dobit umjesto prethodne nepravedne podjele zadržati u državnoj kasi uvelike se  pričalo o tome da će svega nekoliko gradova i općina biti time pogođeno - dakle da su bile  snažno profitabilne. Najviše se  raspredalo o Zagrebu. No, Rovinj je tada izgubio velike novce, mjereno brojem stanovnika  najveće u državi.

Zadarsko-rovinjska priča  prije ove epizode imala je jednu snažnu u kojoj je Zadar  izgubio, a vaš novinar bio na  strani poraženih. Tvornica  duhana Zadar unatoč golemom ulaganju British Americcan Tobaccoa nikad nije  proradila. Imali smo tada izgrađenu tvornicu, socijalno  podmirene radnike i spremnost da ovdje ostane ili oživi  nešto od nedostajuće industrije, odnosno 100-150 radnih  mjesta, ali i velika budžetska i  svaka druga očekivanja. Beskompromisna bitka Tvornice  duhana Rovinj u kojoj su (kasnijim potvrdama i presudama  Agencije za zaštitu tržišne  utakmice vidljivo) korištena i  neka nedopuštena sredstva,  osigurala im je pobjedu, a druga najveća svjetska korporacija  u proizvodnji cigareta otišla je  s našom tvornicom (onim što  se moglo prenijeti) u Srbiju.

 Rovinjani su (za)štitili sebe i  svoj posao. Sigurno im je uz  vlastitu vještinu išlo na ruku  što smo u tadašnjim podjelama  karata mi u Zadru igrali na  "fureštu" kartu, ali drugu nismo imali. Ovog puta Rovinjani  su u Zadru u modernom scenariju koji svijet određuje kao  "win-win", što bi najjednostavnije bilo prevesti kao igru u  kojoj obje strane pobjeđuju  (dobivaju).

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno