Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Misao vodilja im je čuvati tradiciju Preka i prenijeti je onima na kojima svijet ostaje

07.10.2021. 11:52


Na nedavnoj svečanoj sjednici Općine Preko dodijeljena su javna priznanja za 2021. godinu te su nagrađeni dobili plakete i Grb Općine Preko, kao i kameni kip sv. Mihovila. Udruga žena Luzor dobila je tako javno priznanje za doprinos u razvoju kulture i tradicije.


Promocije i očuvanje tradicije
Kako je istaknuto na sjednici, svaka općina koja drži do sebe potiče njegovanje izvorne kulturne baštine. Na sreću Općine Preko, kod njih djeluje niz kvalitetnih kulturnih udruga koje nesebično rade na održavanju baštine i tradicije, a jedna od aktivnijih udruga je Luzor iz Preka, osnovana 2005. godine.
Predvođene predsjednicom Vilmom Jozić, žene iz udruge aktivne su na različitim poljima – u humanitarnim akcijama, radu s djecom i prenošenju tradicije na mlađe naraštaje, očuvanju i njegovanju otočnih kulturnih obilježja, govora, nošnji i običaja, organiziraju koncerte, izložbe i razne kulturne manifestacije, a njihovi najistaknutiji projekti su "Otočka besida" i predstava "Žrvanj života".
– Nadajmo se da će im ovo priznanje biti dodatan poticaj za nastavak kvalitetnog rada na kulturnoj promociji i očuvanju tradicije Preka i cijele naše općine, istaknuli su iz Općine Preko na koncu obrazloženja.
Tim smo povodom razgovarali s Vilmom Jozić, predsjednicom Udruge, koja je pričala o značaju priznanja, prisjetila se samih početaka osnivanja Udruge, kao i poticaja za takvo što. Naglasila je i neke od brojnih projekata, a u svemu što čine misao vodilja im je pomagati onima kojima je potrebno, očuvati tradiciju i prenijeti je onima na kojima svijet ostaje.


Od sobička do udruge
Iako ništa ne rade radi dobivanja nagrada i priznanja, kazuje Jozić, jako je lijep osjećaj kad netko prepozna uloženi rad i trud.
– Drago nam je, velik je to poticaj da radimo dalje. Krasno je živjeti na otoku, ali ljudi, sami po sebi, ne bi trebali biti otoci, govori slikovito Jozić o važnosti kolektiva, kao i o uspješnoj suradnji s Općinom te Crkvom. No, zaplovili smo najprije u prošlost, u 2005. godinu i prisjetili se kako je i zašto započela ova lijepa priča.
– Moje prethodnice, kao i mene samu, vjerojatno je potaknula činjenica da žene nisu bile uključene u organizirane aktivnosti. A sve žene imaju neke kreativne sposobnosti koje žele izraziti. Osnivanjem udruge okupili smo žene koje zaista imaju što reći, animirali smo ih da izađu iz svojih sobičaka gdje pišu, stvaraju, kukičaju i slično. Osim toga, imaju volju raditi s djecom i prenositi im svoje znanje te ih podučavaju vještinama, priča Jozić o glavnoj motivaciji.
Važna osobina okupljenih žena je senzibiltet, osjetljivost na teške situacije i empatija prema drugom. U skladu s tim, nadaleko su poznate po humanitarnim akcijama.
– Želimo i rado se odazivamo na takve akcije, tako pomažemo i ostavljamo dobar primjer mlađim generacijama, naglašava Jozić i dodaje kako nastoje potaknuti mlađe prenoseći im i tradiciju i solidarnost.




Otok ima što reći
– Otok je prilično zatvorena zajednica, djece nema puno, a Internet čini svoje, svi plaćamo danak društvenim mrežama i tako se udaljavamo od onog što je istinski bitno, priča Jozić.
Kako nastavlja, nipošto ne smijemo dopustiti da djeca ne znaju o tradiciji i povijesti.
– Ne smiju, primjerice, ne znati za naše lavandijere od čije pogibelji obilježavamo 130 godina ove godine. Bojim se da bi, kad ne bismo svako toliko obilježavali i podsjećali, kod mlađih generacija važne činjenice pale u zaborav. Stoga, nastojimo kod njih potaknuti interes za kulturu, mogu sudjelovati u igrokazima, oratorijima. Također, pokušavamo razvijati empatiju i spremnost na humanitarni rad, govori Jozić.
Otok ima što reći, nastavlja Jozić, ima svoju pjesmu, značajne ljude, umjetnike koji su uvijek spremni pomoći u realizaciji ideja čiji je cilj očuvanje kulturne baštine uz spajanje tradicije i umjetnosti.


Crtice iz života Preka
"Otočka besida" održava se od nastanka Udruge, a nastala je iz potrebe da se čuje ponajprije "čakavska rič". Kad je riječ o kulturnom životu Preka, alfa i omega je, kako naglašava Jozić, Milena Dundov, a maestro Ivo Nižić pomaže u glazbenim događanjima.
Ispričala nam je zatim Jozić o predstavi "Žrvanj života" koja je naposljetku postala film.
– Nadbiskup Oblak zadužio je dvije mještanke, učiteljice, da prikupljaju običaje. Igrom slučaja sve to zabilježeno došlo je do nas. Riječ je, dakle, o crticama iz života Preka. Prikupljalo se to 60-ih godina od najstarijih stanovnika, dakle seže u povijest 100-150 godina. Htjeli smo prikazati preške papučere, nadaleko poznate, i slično. Predstava nam se jako svidjela, mi starimo i htjeli smo to ostaviti u nasljeđe, prisjeća se Jozić.
No, za snimanje filma preduvjet su velika novčana sredstva, stoga su pri realizaciji priskočili u pomoć Općina Preko, kao i iseljenici iz Preko.
– I tako, u režiji Milene Dundov, uspjeli smo snimiti film, ponosno kazuje Jozić.
Naglašava i odličnu suradnju s Općinom Preko koja im, kako kaže Jozić, uvijek izlazi ususret.
– Svi smo u sinergiji, jedino tako možemo nešto napraviti, zaključuje čuvarica otočne baštine.