Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Odazvalo se samo dvadesetak poljoprivrednika

Autor: Ivana Burica

06.11.2009. 23:00
Odazvalo se samo dvadesetak poljoprivrednika

Foto: Vedran SITNICA



Dosadašnja iskustva pokazuju da je odaziv na edukaciju manji što je centar veći. No, nadao sam se da će zbog kiše, koja danas onemogućava poljoprivredne radove, ipak doći nešto više ljudi. Prema iskustvima u Benkovcu kao ono što je ljude najviše zanimalo izdvojio bih pitanja oko rješavanja imovinskopravnih odnosa, kazao je Mario Zrile
Nakon Benkovca Zadar je drugi grad u županiji u kojem je organizirana edukacija o rješavanju imovinskopravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu u postupcima okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
Edukacija je održana jučer u Domu županije i to u organizaciji Agencije za poljoprivredno zemljište. Nazočilo je dvadesetak poljoprivrednika, vlasnika, odnosno posjednika poljoprivrednog zemljišta te ostalih zainteresiranih.
Mario Zrile, voditelj Županijskog ureda za poljoprivredno zemljište u Benkovcu, ističe da je očekivao da će u Zadru odaziv biti nešto lošiji nego u Benkovcu gdje je na prezentaciji održanoj 30. rujna bilo sedamdesetak ljudi.
Projekt okrupnjavanja zemljišta.
– Dosadašnja iskustva pokazuju da je odaziv na edukaciju manji što je centar veći. No, nadao sam se da će zbog kiše, koja danas onemogućava poljoprivredne radove, ipak doći nešto više ljudi. Prema iskustvima u Benkovcu kao ono što je ljude najviše zanimalo izdvojio bih pitanja oko rješavanja imovinskopravnih odnosa. Može se reći da je kod vlasnika poljoprivrednih zemljišta svijest oko potrebe njihova okrupnjavanja itekako prisutna, a upravo su nesređeni imovinskopravni odnosi ono što najviše koči okrupnjavanje, kazao je Mario Zrile.
Jučerašnja edukacija u Zadru imala je isti program te iste predavače kao ona održana u Benkovcu. Vodili su je pravni i agronomski stručnjaci, a teme su bile “Okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda i Agencija za poljoprivredno zemljište”, (predavačica Ana Budanko Penavić), “Pregled stanja zemljišnih knjiga na području Općinskog suda u Zadru (Marijan Bitanga, predsjednik Općinskog suda u Zadru), “Zemljišne knjige i katastar” (Damir Kontrec, zamjenik predsjednika Županijskog suda u Varaždinu), “Rješavanje imovinskopravnih poslova putem sklapanja ugovora između sudionika okrupnjavanja” (Zinka Bulka, predsjednica Općinskog suda u Vrbovcu), “Rješavanje imovinskopravnih poslova kroz pojedinačni ZK ispravni postupak”, (Ana Marija Končić, voditeljica gruntovnice, Općinski sud u Sesvetama).
Inače, Agencija za poljoprivredno zemljište ovakva događanja organizira u okviru Projekta okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u RH koji se provodi od 2006. godine, i to kako bi se poljoprivrednike potaknulo na okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, između ostalog i podrškom u sređivanju gruntovno nesređenog poljoprivrednog zemljišta. Vlasnički (“gruntovno”) sređeno poljoprivredno zemljište preduvjet je uspješnom okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta putem kupoprodaje, zamjene i zakupa.
Pet pilot-projekata
Cilj Projekta okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u RH jest podržati razvoj hrvatske politike okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta temeljem iskustava stečenih provedbom pet pilot-projekata okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta na pet pilot-lokacija koje se nalaze na području Općine Vidovec u Varaždinskoj županiji, grada Novog Vinodolskog i općine Vinodolske u Primorsko-goranskoj županiji, grada Vrbovca i općine Krašić u Zagrebačkoj županiji i općine Tompojevci u Vukovarsko-srijemskoj županiji te evidentiranjem prepreka razvoju efikasnog tržišta poljoprivrednim zemljištem i obavljanjem pojedinih djelatnosti koje će biti u nadležnosti Agencije za poljoprivredno zemljište na području pet jedinica regionalnih samouprava i to u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Zadarskoj, Brodsko-posavskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.
Rezultati ostvareni provedbom projekta su sljedeći: educirani su projektni djelatnici i pripremljeni za rad u budućoj Agenciji za poljoprivredno zemljište, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta je dobilo zasluženu pažnju u hrvatskoj javnosti te su iskustva stečena provedbom pilot-projekata okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta korištena su kao podloga za izradu propisa (Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Uredba o osnivanju Agencije za poljoprivredno zemljište).