Stotinjak zainteresiranih za projekte agroturizma i ruralnog turizma

 Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije ima široku lepezu djelovanja, uz suradnju sa svim dionicima u javnom, civilnom, privatnom sektoru te poljoprivrednom, za cilj imaju razvoj ruralnih dijelova županije, zaleđa i otoka. Kako bi to ostvarili potrebno je zadržati ljude u tim dijelovima, odnosno za stanovnike stvoriti uvjete i obaviti sve potrebne predradnje da bi se ruralni dijelovi razvijali u svim segmentima, društvenim, kulturnim, infrastrukturnim…

Projekti teški 80 milijuna kuna
Od svog osnutka 2013. godine AGRRA je prisutna kroz projekte u javnom sektoru, kroz sedam europskih projekta vrijednih 27.389.300 kuna. Jedinice lokalne samouprave pomogli su u savjetovanju za 19 projekata vrijednih 23.468.856 kuna, dok su za rad LAG-a Bura odobrena sredstva u iznosu od osam, a za rad FLAG-a Tri mora očekuje se odobrenje sredstava od 12 milijuna kuna.
– Ukupan iznos sredstava za navedene projekte je 80 milijuna kuna, ističe Vladimir Kovačević, ravnatelj AGRRA-e, dodajući kako je AGGRA u posljednje četiri godine nezaobilazan faktor kao savjetodavno tijelo koje može pomoći i privatnom i javnom sektoru u projektima razvoja.
U privatnom sektoru kroz 31 projekt odobrena sredstva iznosila su 11.186.030 kuna. Mjere u privatnom segmentu dosada su slabije išle, a zbog velike zainteresiranosti fokus u budućnosti bit će upravo projekti u privatnom sektoru.
– Naši rezultati pokazali su kako je osnivanje ovakve Agencije nezaobilazno kroz provedene projekte i one koje namjeravmo provesti. Kad se spomene AGGRA ljudi smatraju kako je to vezano isključivo za poljoprivredu, međutim tu je i ribarstvo, infrastruktura, vrtići, škole, odvodnja, ceste…, nismo usko specijalizirani za poljoprivredu, pojašnjava Kovačević.
Od početka djelovanja rade kroz dva odjela, Odjel za razvoj i EU fondove koji pokriva javni sekotor, točnije jedinice lokalne samouprave i Odjel za gospodrastvo koji pokriva privatni sektor.

Dva paralelna svijeta
Ivana Dević, voditeljica Odjela za razvoj izjavila je kako su samo u ovoj godini sredstva od 11 milijuna kuna predviđena za komunalnu infrastrukturu, a sam program ruralnog razvoja težak je 2,48 milijardi eura i podijeljen je kroz nekoliko mjera.
– Tek je jedan natječaj raspisan iz mjere 7, a riječ je o projektu Vodovoda i Odovodnje gdje smo imali dobre rezultate jer su nam prošla tri projekta. Riječ je projektima vodovodizacije i odvodnje u Lišanima Ostrovičkim, Perušiću i Zemuniku. Godinu dana od Agencije za plaćanje u poljoprivredi čekamo rezultate za nerazvrstane ceste što je velik problem jer je riječ o građevinskim projektima i dozvolama koje imaju svoje rokove trajanja, kaže Dević.
Naglašava kako u mjerama nema dovoljno sredstava te kako je deplasirana teza da općine ne pripremaju dokumentaciju, ne prijavljuju projekte.
– Mjere su loše raspoređene po programima, a sredstva su loše raspoređena. Mjere propisuje Republika Hrvatska. Ponekad se čini kao da je riječ o dva paralelna svijeta jer mjere propisuju ljudi u uredima, a nemaju uvijek realan doticaj sa stvarnim stanjem na terenu, ukazuje Dević.

Otoci (ne)razvijena područja
Za mjere 6.2 i 6. 4. koje su jako zanimljive lokalnim stanovnicima jer je riječ o ruralnom turizmu još uvijek nisu doneseni niti usklađeni pravilnici, a kamoli raspisane mjere.
– Nadali smo se kako će se do kraja godine raspisati natječaji za obje mjere koje su fokusirane na nepoljoprivrednu djelatnost na ruralnom prostoru, na turizam i agroturizam. To je jako interesantno i imamo velik broj upita, već imamo stotinjak zainteresiranih za projekte agroturizma i ruralnog turizma. Međutim, zbog još uvijek nedorečene kategorizacije, postoji mogućnost da se za ove mjere u potpunosti eliminiraju otoci i priobalje budući da su prema indeksu razvijenosti otoci stavljeni u razvijena područja. A većina njih u zadarskom arhipelagu nema niti vodu! Upravo bi razvoj agroturizma i ruralnog turizma doprinio revitalizaciji otoka i zadržavanjem stanovnika na njima. Nama je prioritet razvijati otoke u ovom smislu jer nemaju velikih poljoprivrednih površina pa bi svoj interes vidjeli u agroturzmu i ruralnom turizmu, kaže Nino Sorić, voditelj Odjela za gospodarstvo.
U AGGRA-i su postali prepoznatljivi po savjetodavnoj ulozi, a dalje zainteresirane upućuju na konzultante.
Različiti su profili ljudi koji dolaze po savjete na koji način aplicirati za određena sredstva koja su kroz određene mjere ponuđena. Dok neki imaju već gotove projekte, drugi, pak, dolaze po stručni savjet koje bi poljoprivredne kulture mogli podignuti na svojem zemljištu.
– Lani je bio velik interes za sadnju smilja, sada se javlja interes za sadnju bajama, oraha, smokava, kaže Sorić.
Poljoprivredno-demonstracijski centar
Za sljedeću godinu najavili su tri važna projekta.
Riječ je o izgradnji Poljoprivredno-demonstracijskog centra na tri hektara u Zemuniku Donjem.
– Centar ima za cilj pomoći ljudima koji žele pokrenuti poljoprivredno gospodarstvo, kroz praktičnu nastavu educirati ih, naučiti ih kako i na koji način uzgojiti neku poljoprivrednu kulturu. Uz to će im se savjetovati kako plasirati te proizvode, marketinški pristupiti prodaji, kako oplemeniti te proizvode, primjerice praviti džemove, rakije… Da bi se to pokrenulo potrebno je napraviti studiju, elaborat, zatražiti zemljište, ali će nam Zadarska županija u ovom projektu pomoći s dva milijuna kuna, najavljuje Sorić.
– Trebamo ljude educirati kako prodati svoje domaće proizvode, kako od primjerice, 100 kilograma šljiva napraviti marmeladu, prezentirati je na sajmovima, prodati ih na tržnici, kaže Kovačević.
Nadovezao se i na revitalizaciju zadarske tržnice što je također u planovima AGRRA-e, a po principu Seljačke tržnice.
Domaće na tržnicama
– Revitalizacija zadarske tržnice projekt je u planu za sljedeću godinu, rekao je Kovačević.
Ljudima nije problem proizvesti, problem im je plasirati svoj proizvod na tržište. Ali, smatra Kovačević, kada ljudima date tržište, poput Seljačke tržnice gdje je definirano da je proizvod domaći, kvalitetan, tada nema problema za njegovu prodaju.
– Zbog velike potrebe mi bismo mogli osnovati šest Seljačkih tržnica. Međutim, ne želimo ići kontra Gradu, već želimo da postojeće, zadarske tržnice kupcima postanu prihvatljive kroz plasman domaćih proizvoda. Vrhunac našeg rada bit će kada zadarske tržnice prilagodimo našoj, domaćoj poljoprivredi, tvrdi ravnatelj AGRRA-e.
Drugi projekt kojeg u AGRRA-i imaju u planu za sljedeću godinu jest organizacija i okupljanje proizvođača u jače strukture gdje će na lakši način moći organizirati proizvodnju i prodavati svoje proizvode.
Treći projekt je pokretanje intenzivnije suradnje s LAG-ovima jer oni ulaze u segment pomoći privatnom sektoru.

LAG-ovi i FLAG-ovi
Lagovi Mareta, Laura i Bura i flagovi Lostura i Tri mora važni su za razvoj ruralnih područja, za podizanje kvalitete života jer objedinjuju gospdarske, društvene i ostale aktivnosti, pokrivaju cijelo mikro područje na kojem su formirani.

Potencijal u ribarstvu
Budućnost Zadarske županije leži u razvoju ribarstva, marikulturi, razmatra se, pojašnjava Kovačević, o mrijestilištima tune.
Kada se uzme u obzir velika savjetodavna uloga AGRRA-e, osnivanje studija za akvakulturu na zadarskom Sveučilištu, budućnost razvoja ribarstva i marikulture u ovoj je županiji – zagarantirana!