"Zadarska 1918. godina"

Slika korisnika mkvanja
Autorska izložba dr. sc. Ante Gverića u Izložbenoj dvorani Državnog arhiva
Autor: 
Kroz tadašnji tisak može se vidjeti kako se nisu zabranjivali članci u kojima se poziva državna birokracija "da bude savjesnija u rješavanju spisa" te da se približi potrebama naroda. Može se saznati kako su i u ratnim prilikama u Zadru djelovala dobrotvorna društva te se može isčitati svakodnevica...
Arif SITNICA
Izložba ostaje otvorenom do 30. studenoga, a može se besplatno razgledati svakim radnim danom od 10 do 13 te od 17 do 20 sati

Na koncu Prvog svjetskog rata, Dalmacija se našla na  strani ratnih gubitnika sa zanemarivom političkom infrastrukturom  i slabim nacionalnim kapitalom koji bi jamčili bilo kakvu ozbiljniju  poziciju na poslijeratnoj političkoj sceni. Ovom sam izložbom pokušao prikazati kakav je bio i  svakodnevni život građana koji su se  hranili u pučkim kuhinjama i kojima je država pomagala dijeleći  hranu. Želio sam prikazati i buđenje političkog života u ožujku  1918. godine, stvaranjem Narodnih vijeća u jesen te propast Austro  Ugarske u listopadu i početak talijanske okupacije početkom studenoga - rekao je među ostalim, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru  dr. sc. Ante Gverić prilikom otvaranja autorske izložbe "Zadar  1918." u ponedjeljak navečer u Izložbenoj dvorani zadarskog  Državnog arhiva, a u povodu obilježavanja 100. godišnjice od završetka Prvoga svjetskog rata.

Uvijek turbulentna  prošlost...

Tako se iz novinskih oglasa može pročitati na koji se način u Zadru 1918. godine oglašavala prodaja sapuna, kiselog zelja, otrova  protiv miševa, šljivovice te sumpornog praška, ali i kako se reklamirala "tusta pasta za cipele".

Iščitavajući izložene oglase, vijesti i informacije može se vidjeti i  kako nadzorna tijela za cenzuru nisu zabranjivala članke u kojima  se poziva državna birokracija "da bude savjesnija u rješavanju spisa" te da se približi potrebama naroda. Iz tiska toga doba može se  saznati i kako su i u ratnim prilikama u Zadru djelovala dobrotvorna društva, među njima i "Dobrotvorno društvo hrvatskih gospodja".

Kroz novinske tekstove, fotografije i službene dokumente iz  Državnog arhiva u Zadru, Arhiva Zadarske nadbiskupije, Povijesnog  arhiva talijanske ratne mornarice, zadarske Znanstvene knjižnice i  zadarskog Narodnog muzeja - prikazana je turbulentna "zadarska  1918. godina".

Zadar - stranac u vlastitoj kući

- Propašću Austro-Ugarske Monarhije i talijanskom okupacijom,  Zadar ne samo da je izgubio višestoljetnu ulogu dalmatinskoga administrativnog i svekolikoga središta, nego je uskoro postao upravo  tuđ u svojemu vlastitom okruženju. Na poslijeratnim mirovnim  konferencijama ratni pobjednici su krojili mnoge, pa i naše granice.  Granice u Dalmaciji i u Istri, odredile su se nakon gotovo dvije godine teških pregovora. Rezultat je bio jedan od možda najpogubnijih prijedloga koji se našao na pregovaračkom stolu - Rapalskim  ugovorom 1920. godine, Zadar se našao pod suverenitetom strane i  daleke države kao stranac u vlastitoj kući, enklava u vlastitom etničkom tkivu. Voljom i silom jakih svjetskih sila, ratnih pobjednika,  Zadar na koncu Velikoga rata biva neprirodno pripojen susjednoj,  prekomorskoj zemlji. Zadar nije ostvario nacionalnu integraciju –  ma kakva ona bila – kao ostali hrvatski krajevi u monarhističkoj Jugoslaviji s kojima bi dijelio zajedničku nacionalnu sudbinu. Naprotiv, godina 1918. za Zadar je značila ne samo naglu i strmoglavu,  svekoliku detronizaciju u Dalmaciji već i žarišnu točku koja će biti  uzrokom mnogih njegovih turbulencija i katastrofa kroz 20. stoljeće  - rekao je autor izložbe dr.sc. Ante Gverić.

Izložba ostaje otvorena do 30. studenoga, a može se besplatno  razgledati svakim radnim danom od 10 do 13  te od 17 do 20 sati.

Narodni list, 12. siječnja 1918.

DUHAN.

Ovih je dana,nakon pet mjeseci prispio duhan zadarskim trafikama. Bila je prava  jagma. Pred svakom trafikom duga povorka pušača, gotovo duža nego li domaćica  pred praznom ribarnicom.

Trgovačko-gospodarski glasnik,  1.studenog 1918.

TERETI BIROKRACIJE

Ništa ne može da nauči našu birokraciju da bude savjesnija u riješavanju spisa.  Ona ne ispituje hitnost predmeta, već sve riješava po jednom šablonu - vječnosti, a  time mnoge dobre stvari propadaju, a naročito u pitanju prehrane. Približite se jednom potrebama naroda!

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno