Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

SABATINA 2020. Šampionski zadarski Merlot iz Dikla i Pošip iz Cerodola

07.11.2020. 11:00


Upravo su proglašeni rezultati 29. »Sabatine«, najveće manifestacije vinara u Hrvata za 2020. godinu. Odmah uočavamo na fotografijama vinara dva pehara za najbolja vina Stjepana Vučemilovića iz Zadra koji je i prošle godine bio na pobjedničkom postolju.
Zovemo gospodina Vučemilovića da nam pojasni što se to dogodilo.


Savim neobična »Sabatina«
Čestitamo svečaru, recite nam je li to stvarno, za koja su vina ovi pehari?
– Ova »Sabatina« je održana u vrlo neobičnim okolnostima, ali su se vrijedni ljudi iz Zadružnog saveza Dalmacije opet iskazali kao vrsni organizatori i samo potvrdili zašto je »Sabatina« godinama najprestižnije, a moglo bi se reći, neslužbeno državno prvenstvo vinara Hrvatske, a zapravo i međunarodno. Drugog nema, barem na ovoj razini.
Pitamo, za koja su vina pehari?
– Prvi pehar je za mlado bijelo vino Pošip. Poznato je da ja stalno nešto grintam u svim svojim istupima o kvaliteti bijelih vina u sjevernoj Dalmaciji pa ovo priznanje posebno veseli. A još kad znamo da je ovo vino zapravo prva berba iz mladog vinograda.
Koji je to vinograd, koja pozicija?
– Vinograd sam posadio na povijesnoj zadarskoj poziciji »Cerodol« u proljeće 2017. koja se povijesno dokazala kao mikrolokacija povoljna za bijela vina zbog izrazito hladnih noći, a nešto valjda ima i u umijeću samog vinogradara i vinara. Prema povijesnim zapisima, vinogradi su u ovoj zoni, na rubu agera zadarskog, postojali još u vrijeme Bizanta u desetom stoljeću. Danas, nažalost, uz vinograd postoji još nekoliko manjih vinograda od kojih su neki na izdisaju. Ostalo su drača i kupina.


Merlot predodređen za velike rezultate
A tu je i pehar za crno vino?
– Ovo je jedan izuzetan Merlot iz 2019.g. koji je kombinacija grožđa iz starog vinograda Okoša u Diklu, nešto malo prvog roda iz Cerodola i jednog starog vinograda koji nije u mom vlasništvu. Od prvog dana je ovo vino bilo predodređeno za velike rezultate upravo zbog simbioze grožđa s tri lokacije, a posebno su prepoznatljive suhice od prezrelog grožđa. Odmah kao mlado je osvojilo veliko zlato, pa na jednom relevantnom natjecanju bilo u pripetavanju za ukupnog šampiona i evo konačno i pehar koji je zaslužilo. Ali nadam se da tu i nije kraj.
Jeste li to očekivali?
– Pa bio bih neskroman kad bih rekao da nisam. Ja sam poslao veći broj uzoraka vina, od mladih, otvorenih i buteljiranih do čuvenih dalmatinskih prošeka i svakako sam se nadao, ali nisam imao favorita. Pa i kada su mene pozvali iz Zadružnog saveza Dalmacije da dođem po pehar, ali ne i za koje vino, što je i inače običaj ove manifestacije da bi taj svečani trenutak bio još uzvišeniji i napetiji. Nisam znao koje vino ponijeti na kušanje na toj svečanosti.
I što ste ponijeli?
– Ponio sam dosta vina i dijelom pogriješio, ali i ostala vina su dobila sjajna priznanja pa smo uživali u društvu ograničenog broja uzvanika, zbog poznatih okolnosti, domaćina i šampiona u ukupno devet kategorija.




Dizati kvalitetu i brendirati vina
Što je s prošecima, pardon, desertnim vinima?
– I oni su odlično ocijenjeni, ali me ne veseli što prošek stidljivo pišemo u zagradi ispod naziva desertno vino.
A što je s ostalim vinima, kako idu na tržištu u vrijeme korone?
– Ja sam vlasnik male boutique vinarije za određenu klijentelu i tu nema problema s plasmanom, a i ostali kolege vinari uglavnom uspijevaju prodati svoja vina obzirom na ukupnu visoku kvalitetu i zapravo nisku cijenu u odnosu na vrijednost vina.
Kako mislite, nisku cijenu?
– Mi smo jednostavno vinogorje u nastajanju. Postojimo tek dvadesetak godina i svakako treba raditi na daljnjem podizanju kvalitete da iskoristimo ove izuzetne ekološke okolnosti u kojima uzgajamo vinograde. A svakako treba raditi i na brendiranju i prepoznatljivosti naših vina jer turisti koji dolaze još uvijek očekuju, kada obilaze naše podrume, da će platiti vino onoliko kuna koliko plate eura u nekim drugim zemljama Europe koje imaju višestoljetne neprekinute tradicije u proizvodnji.
A sada ne bih dalje jer bih spominjao ratove koji svakih 40- 50 godina prekidaju kontinuitet jer je ipak ovo svečani trenutak za mene. (zl)


»Vinogradi na zadarskoj poziciji »Cerodol«, na rubu zadarskog agera, prema povijesnim zapisima, postojali su još u vrijeme Bizanta u desetom stoljeću
Stjepan Vučemilović


U borbi za prošek nema predaje
Što je s postupkom priznanja prošeka pri EU?
– U posjedu sam dopisa nadležnog Ministarstva da je postupak priznavanja aktivan još od 2013. premda je percepcija javnosti, a i sve informacije govore u prilog tome da je pokušaj priznanja propao i da se nije ponovno pokušalo u nekom drugom postupku ispraviti tu nepravdu koju su nam nanijeli, bez razloga, naši susjedi Talijani. Mi iz Udruge vinara Zadarske županije, uz podršku nekoliko proizvođača prošeka iz Dalmacije, pokušavamo pokrenuti neku novu inicijativu da se to konačno pomakne i da ne moramo prošek proizvoditi i prodavati, gotovo u ilegali. A prema službenim podacima, proizvodnja prošeka za tržište je gotovo nestala u 2018. i 2019. A sad i ova informacija iz Ministarstva nas potpuno zbunjuje. I ovaj put molim sve odgovorne da konačno završimo ovaj postupak ako je stvarno aktivan ili da otvorimo novi. Pa ne možemo se tek tako predati.