Čipka stara pet stoljeća?

Ta čipka je rotonda promjera pedeset centimetara. Do sada sam popravljala i dvije stotine godina stare čipke, ali ova je posebna. Gospođa koja je vlasnica čipke naslijedila ju je od svoje prabake, a njen je pradjed bio namještenik u Pagu. Prabaka je kupila čipku koja je već tada bila vrlo stara, i prema onomu što joj je prabaka ispričala, čipka bi mogla biti stara oko pet stotina godina, kaže Urica Orlić

Potvrde li se pretpostavke čipkarice Urice Orlić o starosti čipke koju popravlja na senzacionalan će se način izmijeniti povijest paške čipke. Smatra se da je paška čipka do 1906. godine bila dio upotrebnih predmeta, plahti, zavjesa, košulja, ženskih pokrivala za glavu i slično te da se nakon utemeljenja Čipkarske škole čipka počela izrađivati kao samostalan ukras.
Tajna je u koncu?
No ta bi se teorija mogla promijeniti. Urica Orlić rođena je 1928. godine, završila je Banovinsku čipkarsku školu, od 1994. do 2004. godine je bila učiteljica u Čipkarskoj školi. Ima bogato iskustvo, a uz to što šije i podučava šivanje u Benediktinskom samostanu Sv. Margarite, bavi se i popravljanjem čipki. Jedna joj obitelj poslala staru čipku koju treba popraviti, a ta je čipka iznenadila i Uricu Orlić jer bi mogla biti stara između 400 i 500 godina.
 – Ta čipka je rotonda promjera pedeset centimetara. Do sada sam popravljala i dvije stotine godina stare čipke, ali ova je posebna. Gospođa koja je vlasnica čipke naslijedila ju je od svoje prabake, a njen je pradjed bio namještenik u Pagu. Prabaka je kupila čipku koja je već tada bila vrlo stara i, prema onomu što joj je prabaka ispričala, čipka bi mogla biti stara oko pet stotina godina, kaže Urica Orlić.
Vlasnica čipke je spremna i na znanstveno utvrđivanje starosti čipke. Starost čipke se, među ostalim, utvrđuje po koncu od kojeg je izrađena, po načinu rada i elementima od kojih je sastavljena. Paška čipka je nastala u doba renesanse u 15. stoljeću i u Pag je došla iz Venecije, ali je tijekom stoljeća, zahvaljujući umijeću i mašti čipkarica poprimila karakteristike koje je čine drugačijom i posebnom. U početku je paška čipka bila savitljiva jer se radila od tankog konca. Uz to, njeni dijelovi su bili jednostavni, od konca napravljeni koncentrični krugovi i spojnice što se naziva oknitanje. No, s vremenom su paške čipkarice taj jednostavan element poboljšale i radile su višestruko šivanje što se naziva dintel. Na taj je način paška čipka postala čvrsta i izgleda kao uštirkana. Čipka koju popravlja Urica Orlić nema dintela, savitljiva je, rađena je od tankog konca i po načinu izrade je slična venecijanskoj čipki, ali je to ipak paška čipka. Urica Orlić ne osporava veliko značenje Frane Budaka, utemeljitelja Čipkarske škole koji je radio nacrte paške čipke.
Popravljanje stare čipke
 – Budak je radio nacrte za pašku čipku, a nacrte je radila i akademska slikarica Branka Hegedušić koja je u Budakovo vrijeme radila kao službenica u Pagu. U Pagu su tri čipkarice koje su učile crtanje kod Frane Budaka, a to su Marija Radaković, Marija Orlić i Jelica Kurilić.
Budak je radio nacrte za čipku, ali samostojeća čipka se šivala oduvijek, navodi Urica Orlić.
Urica Orlić se sjeća da se u njenoj obitelji čipka izrađivala kao samostalan ukras.
 – Moja majka je rođena 1897. godine i šila je pašku čipku. Najviše je šila okrugle čipke, pogotovo male okrugle čipke koje su se zvale stopice. Ono što je preko dana završila mijenjala je za hranu. Mama je počela šiti male čipke kada je imala desetak godina, a starije čipkarice su šile velike rotonde. Dakle, to je bilo puno prije Budaka. Sada se čipka usavršila i puno se radi retkim dintelom pa je čvršća, navodi Urica Orlić.
Vrijednu rotondu treba pažljivo popraviti, a za to su potrebne sigurne ruke i veliko iskustvo.
 – Popravljanje čipke počinjem tako što je stavim u toplu vodu i pustim da odstoji, a nakon toga promijenim vodu i stavim deterdžent. U tome se čipka moči cijeli dan. To radim u velikoj zdjeli tako da veliku čipku samo jednom prelomim. Čipku treba prokuhati najprije na jednu, a onda na drugu stranu. Nakon toga je dobro isperem, poštirkam i zamotam u gazu. Na stol stavim gazu, na gazu stavim čipku i preko toga opet gazu i tako je pažljivo ispeglam. Tada je čipka spremna za popravljanje i popravim sve zupciće s dvije igle, navodi Urica Orlić.
Velika rotonda uskoro će biti popravljena, a dokaže li se da je stara pet stoljeća, potvrdit će se i tvrdnja da se paška čipka stoljećima šivala kao samostalni ukras.