I ovog prosinca potrošit će se do 11 milijardi kuna

Slika korisnika admin
snizenja1209_2
Ivan JAMIČIĆ
Akcije i posebne ponude možemo očekivati ranije nego ikada prije

Hrvati bi u svoje blagdanske košarice ove godine trebali "pospremiti" roba i usluga vrijednih čak 11 milijardi kuna, prognoziraju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Prema toj računici blagdanska će potrošnja biti čak i nešto veća nego lani, kada se utrošilo oko 10,5 milijardi kuna, te iznositi oko 2.400 kuna po stanovniku.

S prognozama HGK slažu se i u Hrvatskoj obrtničkoj komori, točnije Cehu trgovaca čiji predsjednik Boris Vukelić kaže kako je realno očekivati da će se toliko potrošiti jer na to ukazuju trendovi u maloprodaji. A blagdanskoj groznici dodatno će pomoći i izbori. Ipak, trgovci će se morati dodatno potruditi da dobiju kupce.

- Mislim da akcije i posebne ponude možemo očekivati ranije nego ikada prije i tu su veliki trgovci u prednosti pred malima zbog boljih ugovora koje imaju s proizvođačima. Za nas je općenito problem što će najveći dio blagdanske potrošnje biti ostvaren upravo u velikim trgovačkim centrima. To je stabilan trend koji se ne može promijeniti, kazao je Vukelić.

Stati na kočnicu

S optimističnim najavama se ipak svi ne slažu, već ističu kako će građani zbog loše ekonomske situacije u zemlji s potrošnjom ipak stati na kočnicu. Već sada se velik dio osobnog dohotka troši samo na elementarne stvari. Usto je, primjerice, u devet mjeseci uz rast potrošačkih cijena od 2,2 posto, poništen prosječan rast plaća zaposlenih kod poduzetnika od 1,5 posto pa je realna plaća ustvari smanjena. 

Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar Splitske banke ističe kako ne treba očekivati značajnije promjene trendova u potrošnji tijekom prosinca u odnosu na dosadašnji dio godine.

- Ovogodišnju maloprodaju karakterizira spor oporavak koji iznosi oko 1 posto u realnim iznosima, a daljnje pogoršanje trendova na domaćem tržištu rada neće dozvoliti vidljivije dinamiziranje potrošnje građana. Također, zabrinutost zbog razvoja situacije u eurozoni potiče neizvjesnost te smanjuje domaću potražnju, kaže Šantić te dodaje kako su građani ipak oprezniji s potrošnjom te kako je stoga već dvije godine je vidljiv trend razduživanja kućanstava.

- To zasigurno ima nepovoljan utjecaj i na razinu ostvarenog prometa u maloprodaji, reći će ovaj analitičar ukazujući i na činjenicu kako se najznačajniji mjesečni promet u trgovini na malo u Hrvatskoj ostvari, ne tijekom prosinca, već - srpnja.

Analitičarka Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević ističe da u prosincu na godišnjoj razini uobičajeno raste potrošnja, no očekuje da će ove godine taj rast biti vrlo ograničen zbog nepovoljnih trendova na tržištu rada.

- Raspoloživi osobni dohodak je smanjen, velika je neizvjesnost pa očekujemo racionalno ponašanje potrošača, zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, u skladu sa stanjem na tržištu rada, ističe Živković-Matijević. Dodaje kako ove godine nije došlo do značajnijih pogoršanja na tržištu rada, pa se ipak očekuje rast, ali vrlo blagi, prometa na malo u prosincu, i to, od oko 0,2 posto. Prognoze rasta od oko 2 do 3 posto smatra preoptimističnim.

Tisuću kuna fali

Prosječna hrvatska plaća danas iznosi oko 5.400 kuna, dok je minimalna 2.814, a više od polovice građana prima manje od prosjeka. S druge strane, sindikalna potrošačka košarica vrijedi oko 7.000 kuna što znači da građanima za namirenje osnovnih potreba fali oko 1.000 kuna, upozoravaju pak u sindikatima.

- Stoga ne znam kako se došlo do ove računice. Sumnjam da će ljudi koji žive od plaće trošiti više nego prošle godine jer ne znam gdje bi se moglo naći prostora za tu dodatnu potrošnju. Danas hrvatski građani u prosjeku troše 40 posto prihoda na plaću bez režija. Usto, sindikalna košarica, koja vrijedi oko 7.000 kuna, sadrži samo elementarne stvari. Tu nema uključenih troškova dodataka prehrani, lijekova, nikakvih izvanškolskih aktivnosti, ukazuje Jadranka Tomašić, regionalna povjerenica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Rijeci. Reći će i kako se građani zadužuju u slučaju izvanrednih troškova poput vjenčanja, ali i obične kupnje kućanskog aparata što znači da su unaprijed potrošili dio plaće.

- Mislim da je dosta tog napuhivanja i stvaranja lažnog glamura, zaključuje Tomašić.

Rekordna 2007.
Inače, rekordno se za blagdane trošilo prije izbijanja ekonomske krize. U 2007. je tako potrošeno čak 12 milijardi kuna. Već iduće godine se potrošilo oko 11 milijardi kuna, a 2009. je pala na 10 miljardi. Lani su se Hrvati malo opustili i u prosincu potrošili 500-ak milijuna više. Hoće li to uspjeti napraviti i ove godine, ovisit će i o isplati božićnica koje su za mnoge mršavije no ikad. Ili tek blagdanska želja.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno