Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Rasvjetljavanje činjenica o Domovinskom ratu

06.12.2011. 23:00
Rasvjetljavanje činjenica o Domovinskom ratu


Organizatori ovoga znanstvenog skupa smatraju kako glavni cilj mora biti upravljen isključivo prema rasvjetljavanju činjenica, posebice onih koje se odnose na određeno područje, temeljenih na izvornoj građi i dokumentima, čime se primarno teži konačnoj afirmaciji istine o velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku i tako počinjenog teškog zločina protiv mira – dr. sc. Zlatko Begonja
Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Odjel za povijest te Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru organiziraju znanstveni skup na temu “Sjeverna Dalmacija, južna Lika i Krbava u Domovinskom ratu – uzroci i posljedice”. Skup će se održati u petak, 9. prosinca na Sveučilištu u Zadru, a u radu skupa će sudjelovati dvadesetak znanstvenika, uglavnom povjesničara i geografa.
O ciljevima ovog skupa dr. sc. Zlatko Begonja, ravnatelj Akademijina zadarskog Zavoda za povijesne znanosti i vrstan poznavatelj povijesti dvadesetog stoljeća, osobito totalitarnog nasljeđa na našim područjima, kaže:
– Republika Hrvatska trenutno proživljava veoma složene trenutke svojega mirnodopskog razvoja. Uz objektivno postojeće, ali jednako tako i nametnute gospodarske, kulturne, medijske, političke i mnoge druge društvene poremećaje, Hrvatska je u proteklih jedanaest godina intenzivno izložena ciljanim pokušajima izvrgavanja činjenica koje se odnose na događaje iz razdoblja trajanja obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata 1991. – 1995. godine. Nesposobnost, infantilnost i nerazumijevanje, glavne su značajke zagovornika izjednačavanja odgovornosti, odnosno uspostave raspodijele krivice u vezi s ratnim nedaćama i razaranjima u Hrvatskoj tijekom promatranog razdoblja. Upravo iz tog razloga organizatori ovoga znanstvenog skupa smatraju kako glavni cilj mora biti upravljen isključivo prema rasvjetljavanju činjenica, posebice onih koje se odnose na određeno područje, temeljenih na izvornoj građi i dokumentima, čime se primarno teži konačnoj afirmaciji istine o velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku i tako počinjenog teškog zločina protiv mira. Stoga držimo da bi takve spoznaje u hrvatskom društvu trebale biti presudne za stvaranje vrijednosnih sudova formiranih na tim načelima. To su zasigurno ključni preduvjeti koji vode prema mogućnostima objektivnijeg razumijevanja događaja, pa shodno tome i takvoj uspostavi cjelokupnih društvenih odnosa.
Profesor Begonja nadalje ističe kako bi ne uvažavanjem i odbacivanjem naravi stvari, zavladale ključne pretpostavke za nastanak nesigurne budućnosti, bez obzira kako i što o tome zborili razni opsjenari, politikanti, ili pak oni koji se pod izlikom navodne pomirbe zalažu za selektivno promatranje prošlosti.
– Ovaj znanstveni skup ima osnovnu nakanu razložiti problematiku koja seže u razdoblje izvorišta politike velikosrpskih hegemonističkih ciljeva, odnosno na tim principima nastaloj agresiji na hrvatski narod i njegove teritorije. Pored toga, bit je ukazati na političke, vojne i civilizacijske hrvatsko-srpske razlike koje su imale presudni utjecaj na slijed takvih događaja. Potom skrenuti pozornost na sve oblike priprema za vojnu agresiju na Republiku Hrvatsku, koju su zajednički proveli dio Srba iz Hrvatske uz izdašnu političku i materijalnu pomoć Republike Srbije i ostataka tadašnje JNA. U tom sklopu posebna pozornost biti će upravljena prema praktično započetom pokušaju realizacije velikosrpskih planova, što je u takvim okolnostima podrazumijevalo formiranje srpskih paravojnih jedinica u Hrvatskoj i uspostavu tzv. Republike Srpske Krajine i svih njenih tijela. Jednako tako razmatrat će se geostrateški, geografski, demografski, kao i etnografski aspekti, odnosno njihovi utjecaji prepoznatljivi kroz nastale posljedice. Na koncu dat će se i pregled uloge i pozicije konfesija u ratnim okolnostima, obrazlaže nam dijelove problematike koje će znanstvenici obraditi profesor Begonja i nastavlja:
– Zamišljeni znanstveni skup bavit će se širokim spektrom tema kojima će pokušati na temelju dobivenih rezultata iz znanstvenoistraživačkog rada, javnosti ponuditi objektivniju sliku događaja nastalih tijekom obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata u Hrvatskoj. Takva će zasigurno mnogima pomoći u potpunijem razumijevanju stvarnih zbivanja, a ono što je napose važno dobronamjerni pojedinci iz hrvatske politike dobit će priliku da argumentirano zauzimaju odlučnija stajališta koja će moći prezentirati diljem svjetskih političkih pozornica o promicanju istine o Domovinskom ratu u Hrvatskoj.
Među dvadesetak eminentnih znanstvenika koji će u petak s različitih očišta analizirati velikosrpsku agresiju baš na našem području valja istaknuti imena kao što su prof. dr. sc. Mladen Ančić, zasigurno najbolji i najsvestraniji hrvatski povjesničar, dr. sc. Davor Marijan, najbolji domaći poznavatelj ratne povijesti, osobito dvadesetog stoljeća i autor izvrsnih knjiga, kao što su primjerice “Bitka za Vukovar” i “Oluja” koje su, makar iz ozbiljnog znanstvenog diskursa, otklonile mnoge mitove i na njima temeljene narative, te dr. sc. Nikica Barić, odličan povjesničar i autor jedne od ponajboljih studija Domovinskog rata, knjige “Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995”.


Program


Program znastvenog skupa: “Sjeverna Dalmacija, južna Lika i Krbava u Domovinskom ratu – uzroci i posljedice”, 9. prosinca:
početak u 9 sati
pozdravni govori: 9,00 – 9,20
Izlaganja:
9,30 prof. dr. sc. Damir Magaš – Geostrateško značenje šire zadarske regije u obrani Hrvatske od velikosrpskih prisezanja i agresije 1990. – 1995.;
9,45 prof. dr. sc. Mithad Kozličić – dr. sc. Sanda Uglešić – Hrvatska u srpskim geografskim i kartografskim djelima 19. i s početka 20. stoljeća;
10,00 prof. dr. sc. Mladen Ančić – Mitologija krajine;
10,15 dr. sc. Ante Bralić Korijeni velikosrpske agresije;
10,30 dr. sc. Zlatko Begonja – Političke prilike u Hrvatskoj pred početak velikosrpske agresije 1989. – 1991.;
11,00 dr. sc. Lena Mirošević – Kolektivna identifikacija stanouništva na prostoru sjeverne Dalmacije, južne Like i Krbave u razdoblju 1948. – 2001. godine;
11,15 prof. dr. sc. Josip Faričić – Kulturno-geografski pogled na Velikosrpsku agresiju na Hrvatsku – primjer razaranja Zadra i Šibenika;
11,30 dr. sc. Davor Marijan – Uloga Kninskog korpusa JNA u srpskoj pobuni i agresiji na Republiku Hrvatsku;
11,45 Janja Sekula, prof. – Ilija Vučur, prof. – Nastanak i ustroj milicijskih snaga pobunjenih Srba u sjevernoj Dalmaciji 1990. i 1991.;
12,00 Ivan Brigović, prof. – Odlazak jedinica Jugoslavenske narodne armije s područja Zadra;
12,30 dr. sc. Nikica Barić – Ustroj vlasti Republike Srpske Krajine na području sjeverne Dalmacije od Sarajevskog primirja do akcije Maslenica;
12,45 dr. sc. Zdravko Marić – Sudjelovanje 7. gardijske motorizirane brigade HV “Pume” na dalmatinskim bojištima;
13.00 Ivan Radoš, prof. – Stanje morala pripadnika 7. Korpusa SVK tijekom 1993. godine;
13,15 dr. sc. Mislav Elvis Lukšić – Haški narativ o porazu i iseljenju odmetnutih Srba iz Hrvatske 1995.;
13,30 dr. sc. Marko Vučetić – Uloga konfesije u  ratovanju;
13,45 dr. sc. Jadran Kale – Etnografska i antropološka polazišta istraživanja Domovinskog rata u sjevernoj Dalmaciji;
14,00 – rasprava i završna riječ.