Riba nadmašila žito

Slika korisnika admin
tuna_tune11
Ivan JAMIČIĆ
Riba korisnija od žita?!

Hrvatski izvoz zabilježio je i neke do sada neviđene podatke kada je u pitanju segment koji u Zadarskoj županiji nastojimo vjernije pratiti.

Ukupno izvoz po sektorima u sektoru hrane i životinja iznosio je u 10. mjesecu 2011. godine 4,5 milijardi kuna i rastao je pet posto. Gledano na pojedinačno istaknute stavke, prvi put otkako kao novinar pratim ove podatke, stavka ribe i prerađevine iznosi 722 milijuna kuna, dok su žitarice i proizvodi od žitarica na 679 milijuna kuna, šećer i proizvodi od šećera i med na 550 milijuna kuna. Odnosno, istina je da veći iznos ima piće i duhan, ali gledani zajedno - 950 milijua kuna, odnosno vrlo široka kategorija - razni proizvodi za hranu 845 milijuna kuna. S 25 posto rasta ribe i prerađevine imaju i najveću stopu rasta osim manje značajne stočne hrane (rast 41 posto, ali na iznos od 216 milijuna kuna).

Ribari kao (ojađeni) pozitivci

Posebno je značajno kazati da je izvozom hrane i životinja od 4,5 milijardi uz rast od četiri posto uvoz iznosio 8,2 milijarde uz rast od dva posto, što daje cijelom sektoru negativnu bilancu. Kod ribe - 476 milijuna kuna vrijedio je uvoz ribe i prerađevina nasuprot 722 milijuna kuna izvoza. Kod stoke i mesa uvoz je veći od izvoza tri, četiri puta. Šećer je, također, izrazito pozitivan, pozitivan je i segment pića i duhana.

Prema klasifikaciji djelatnosti koja obuhvaća poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo (bez prerade) izvoz je iznosio 1,97 milijardi, a uvoz 2,5 milijardi. Ribarstvo u tome sudjeluje sa 478 milijuna kuna u izvozu, odnosno svega 66 milijuna u uvozu.

Želimo kazati da su ribarstvo i prerada ribe u ovim teškim vremenima dali svoj obol boljitku zemlje, proživljavajući istovremeno, prema tvrdnjama ribara i riboprerađivača, jedno od najtežih vremena. Ribari ističu da u državnim poticajima sudjeluju sa simboličnim iznosima, a takav je i javni odnos naspram njih u nacionalnoj ekonomskoj politici. Pa ovdje vidimo da nasuprot proizvođačima žitarica koji "drmaju" zemljom i poljoprivrednom politikom, zemlji riba donosi više od žitarica?!

Naš razlog stalnog snažnijeg bavljenja ovom problematikom je u tome što Zadarska županija, ovisno o segmentu (ulov, uzgoj, prerada), čini 50, a negdje i dvije trećine ove djelatnosti u zemlji.

Bilanca listopada

Izvan ovog segmenta koji nas lokalno najviše zanima, podaci za deset mjeseci u izvozu su još uvijek dobri, naspram standardnih, ali su zato za listopad podaci loši.

Posljednji podaci DZS-a pokazuju da je u listopadu robni izvoz zabilježio razmjerno snažan pad na godišnjoj razini, a robni uvoz blagi rast. U listopadu je tako izvoz iznosio 666 milijuna eura, što je 26,1% manje u odnosu na listopad prošle godine, dok je uvoz iznosio 1,28 milijardi eura, što je rast od 1,8% u odnosu na listopad 2010. godine. Deficit vanjskotrgovinske bilance iznosio je 609 milijuna eura. Znači li to da je konstanta posljednjih kriznih godina - stalan rast izvoza, posustao ili je riječ o samo privremenom zastoju, vidjet ćemo.

Trgovinska bilanca u 10 mjeseci

U prvih deset mjeseci izvoz roba je iznosio 7,41 milijardi eura, što je 0,8% više nego u prvih deset mjeseci prošle godine, dakle zadržan je minimalno pozitivan trend.

 Izvoz ostalih prijevoznih sredstava (brodova), koji je vrijednosno najznačajnija izvozna grana u prvih je deset mjeseci negativno pridonio ukupnom izvozu, s obzirom da je zabilježio pad od 5,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako je, robni izvoz u prvih deset mjeseci, ako isključimo ostala prijevozna sredstva, porastao 1,8% godišnje. Izvoz koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, koji su vrijednosno druga najznačajnija stavka izvoza, zabilježio je rast od 8,2% u odnosu na prvih deset mjeseci 2010. godine.

S druge strane, uvoz roba u prvih deset mjeseci iznosio je 12,38 milijardi eura, što je 0,3% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Međutim, pad uvoza u prvih deset mjeseci rezultat je negativne stope u prvoj polovini godine, dok druga polovina godine donosi blagi rast uvoza roba. Isto tako, zbog slabljenja kune u odnosu na euro (u 2011. u odnosu na 2010.), u kunama izraženi iznosi uvoza i izvoza pokazuju snažniji rast izvoza i uvoza u prvih deset mjeseci. Izvoz je tako porastao za 2,9%, a uvoz za 1,9 posto. To je dobar pokazatelj za izvoznike (bolji tečaj) i trebalo bi služiti i destimulaciji uvoza.

Prema kraju godine očekuje se stagnacija ili vrlo blagi rast uvoza roba, a temeljno je da prolazak turističke sezone i veće kupovne moći smanjuje potrošnju, U izvozu je teže predvidjeti kretanja s obzirom na izrazitu volatilnost vrijednosno najznačajnije komponente (izvoz ostalih prijevoznih sredstava). Ipak, očekuje se da će u ovoj godini neto izvoz ostvariti pozitivan doprinos kretanju BDP-a, iako blažeg intenziteta nego prošle godine. U dosadašnjem je tijeku godine bile tako pa preostale dva mjeseca teško mogu pokvariti takvu tendenciju.

U vremenu krize i male kupovne moći stanovništva proizvođači su masovnije nego ikad natjerani okrenuti se vanjskim tržištima. U tom im je djelomično potporu davao i tečaj koji se vrti oko 7,5 već mjesecima, dok je ranije barem kroz ljetne mjesece padao na 7,2 kune za euro.

Nevolja s krizom u EU, kao i kriza eura, natjeranost na štednju u nizu zemlja u koje standardno plasiramo vlastiti izvoz, ovog trenutka postala je dio problema izvoznika, za razliku do prije kojeg mjeseca do kada je oživljavanje dijela vanjskih tržišta bilo blagotvorno za izvoznike.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno