Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

U zadarskim restoranima vina iz Čilea još zastupljenija od ravnokotarskih

Autor: Marijan Tomac

06.12.2012. 23:00
U zadarskim restoranima vina iz Čilea još zastupljenija od ravnokotarskih

Foto: Adam VIDAS



Vinogradari i vinari učinili su svoje. Podignuli su suvremene vinograde, opremili vinarije, a VINCRO i slične manifestacije pokazale da znaju proizvesti odlična vina koja mogu stati uz bok svih onih koja dolaze iz drugih krajeva i na stolove naših ugostiteljskih objekata. Zašto ih nema i što učiniti da naši gosti hrvatski turizam dožive kao destinaciju ljubaznih ljudi, dobre hrane i odličnih vina


Prošli tjedan šesnaesti put zaredom održano je ocjenjivanje mladih ravnokotarskih vina Vincro 2012. u Polači. Iako je bilo skromnije kod uručivanja nagrada i priznanja kvaliteta ovogodišnjih vina bila je izuzetna. Ove godine organizatori Vincro odlučili su se za ocjenjivanje otvorenih vina iz ovogodišnje berbe.
– To je prvi ispit za vinogradare i vinare da se utvrdi koji se potencijali kriju u vinu kada u potpunosti dozrije i stavi se u promet, rekao je Ante Grubišić predsjednik stručnog ocjenjivačkog suda.
Manifestacije kao što je Vincro, zatim Vinkovo koje se održava u Stankovcima za blagdan svetog Vinka, degustacija mladih vina i maslinovog ulja u Nadinu i brojne druge imale su neprocjenjiv utjecaj na razvoj vinarstva Zadarske županije.
Rod novih vinograda
Dugo je vladalo mišljenje da su Kotarci dobri vinogradari, a loši vinari. Da takva priča ne drži vodu dokaz su brojna priznanja ravnokotarskim vinarima. Sve je to dokaz da više ništa neće biti isto i nakon kojeg će vinogradarstvo i vinarstvo u Ravni kotarima i Zadarskoj županiji otići u novom smjeru.
Ono po čemu je posebno dolazak je na rod novih suvremenih vinograda podignutih temeljem realizacije Operativnog programa podizanja vinograda, kada se godišnje sadi preko 10 milijuna loznih cjepova ili više od 2.000 ha. Ovo je možda jedini Program koji je u cijelosti realiziran.
Činjenica je da je napravljen ogroman pomak u kvaliteti vina, koja je iznad europske.
 Tako u prometu vina stolna vina čine 30 posto, kvalitetna 64 posto, te vrhunska vina 5 posto, dok jedan posto čine pjenušava i specijalna vina. S druge strane, nažalost, svi pokazatelji potvrđuju da posljednjih godina potrošnja vina u nas stagnira ili čak opada.
Kvalitetni pomaci koje smo napravili u razvoju vinogradarstva i vinarstva nisu dovoljni, tim više što nas čeka ulazak u EU i mogući “šokovi”, otvaranjem ogromnog tržišta. Za takvo globalno tržište nažalost nismo spremni posebno radi visokih i nekonkurentnih cijena vina.
 Nespremni za globalno tržište
Zemlje “Novog svijeta” su sve prisutnije na svjetskom tržištu vina. Danas među 6 najvećih proizvođača vina, tri su zemlje izvan Europe – SAD, Argentina i Kina, a među 10 vodećih vinarskih zemalja, polovina ih je izvan Europe. Samo Kina, kao šesti proizvođač vina na svijetu proizvodi desetak puta više od Hrvatske. Zemlje iz. “južne hemisfere” – Argentina, Čile, Južna Afrika, Australija, Novi Zeland i SAD su povećale svoj udio u izvozu sa 8 posto u 1995. god. na 27 posto u 2006. godini, s trendom daljnjeg rasta. Treba znati da hrvatska vina na svjetskom tržištu nisu prepoznatljiva. Zemlje “Novog svijeta” imaju svoja vina vrlo korektne kvalitete te ih nude po vrlo povoljnim cijenama, gotovo upola manje od cijena naših vina, uz to imaju agresivan marketing.
Šanse u turizmu
Stoga se nužno nameće potreba za što jeftinijom proizvodnjom, posebno vina. Cijena grožđa je više nego prihvatljiva, kroz snižavanje cijena vina i smanjenja unosa novaca u vinarsku industriju, za što nižim i povoljnijim prodajnim cijenama u ugostiteljsko-turističkoj potrošnji, za što veći izvoz vina na druga, ne samo europska tržišta. Bitan je i problem u rascjepkanosti i nepovezivanju proizvođača od lokalnih udruga do saveza vinogradara i vinara Hrvatske. Problem je i u boljem povezivanju sa turizmom, kroz izgradnju vinskih cesta, razvoj seoskog turizma i ostalog što unaprjeđuje i povećava prodaju i potrošnju vina.
Hrvatska kao turistička, mora biti i vinska destinacija. Potrebno je povezati proizvođače vina s potrošačima, posebno ugostiteljima što nije lako i vidljivo je iz primjera vinara Zadarske županije. Vina proizvedena na ovom prostoru, od grožđa s Ravnih kotara vrlo stidljivo se pojavljuju u restoranima, trgovinama i ugostiteljskim objektima. Zar nije logično da se uz ribu s Kornata, bukovačku i ravnokotarsku janjetinu pije vino iz Nadina, Smilčića, Polače ili otoka Paga. No u našim ugostiteljskim objektima vodeća vina su iz Istre i kontinentalne Hrvatske. Čak i vina iz Čilea, Argentine i Australije bolje su zastupljena od ravnokotarskih.
Kako plasirati vina?
U svijetu je trend da gosta počastite receptom iz vlastite kuhinje i vinom iz svog kraja. Prošlo vrijeme nekih klišeja posla bez rizika sigurne i dobre zarade.
 Ako netko želi popiti neko francusko vino, radije će ga popiti u Francuskoj nego kod nas. Ne bi samo proizvođači bili na dobiti, već bi i ugostitelj koji to nudi jer bi ostavio dobar dojam na gosta.
Vinogradari i vinari učinili su svoje. Podignuli su suvremene vinograde, opremili vinarije, a VINCRO i slične manifestacije pokazale da znaju proizvesti odlična vina koja mogu stati uz bok svih onih koja dolaze iz drugih krajeva i na stolove naših ugostiteljskih objekata. Sada ih treba samo plasirati. Tu vinari mogu učiniti najmanje. Na redu su neki drugi koji se zaklinju u hrvatski turizam, kao destinaciju ljubaznih ljudi, dobre hrane i odličnih vina.