MATAKOV RAJ OPG iz Krneze dobio poticaj za poljoprivrednu proizvodnju

U županiji gotovo da nema osobe koja nije čula za Davora i  Jagodu Matak, vlasnike OPG Matak iz Krneze. Matakovi na površini od  6,5 do 10 hektara u Ražanačkom polju bave se prozivodnjom i preradom  voća i povrća.
U obiteljski posao osim supružnika Jagode i Davora uključeni su i njegovi roditelji Dragan i Gordana. Međutim, poljoprivredom se Matakovi  bave od davnih dana, Davorovi djed i baka su još 1958., u prošlom stoljeću, krenuli s poljoprivrednim uzgojem, a obiteljska tradicija i posao  održali su se do današnjih dana. I srećom da je tako. Jer proizvodi OPG  Matak jako su traženi, a oni zadovoljni jer mogu na tržište plasirati domaći, kvalitetan proizvod i k tome još učiniti kupce zadovoljnijim.

Dika od plastenika 
Svoju proizvodnju Matakovi šire, unaprjeđuju pa su tako kroz poticaje  za poljoprivrednike putem Mjere 6.1 dobili sredstva za izgradnju i opremanje plastenika kako uzgoj povrća ne bi ovisio o klimatskim (ne)prilikama.
– Podnijeli smo zahtjev 23. prosinca 2014. za Mjeru 6.1, poticaji za  mlade poljoprivrednike, do 40 godina. Cijela Mjera išla je za izgradnju  dva plastenika, ukupne površine 2.400 kvadrata. Mjeru smo zatvorili 23.  11. ove godine. Za plastenike smo dobili sredstva u protuvrijednosti 50  tisuća eura bespovratnih sredstava, no uz to smo dodatno uložili 40 tisuća kuna vlastitih sredstava, priča Jagoda Matak.
U plastenicima su posađeni jednogodišnji nasadi, sezonsko voće i povrće, a prvi preasad krastavaca, rajčice i paprike bio je u ožujku. Sada je  posijana blitva, salata, špinat.
– Osim plasteničke imamo i vanjsku proizvodnju. Uz sezonsko voće i  povrće imamo i maslinik i vinovu lozu, dodaje Jagoda te nastavlja kako  su im ova sredstva s kojima su napravili plastenik puno pomogla za daljnji razvoj posla i plasmana proizvoda.
– Mijenjaju se uvjeti na tržištu. Vanjska proizvodnja ovisi o dobrom danu, vremenskim prilikama, padalinama. Zbog toga smo išli na plasteničku proizvodnju kako bi sebi mogli planirati, kad ćemo saditi, kad usjev dolazi na rod… U plasteničkoj proizvodnji ništa se ne razlikuje od one  vanjske. Sadimo na zemlji koja se oplemeni stajskim gnojem, sadi se na  folije i navodnjava se izvorskom vodom, kap na kap i orošava se. Jednako  se navodnjava i uzgoj vani. U proizvodnji ne koristimo herbicide, pesticide, već nastojimo upotrebljavati sve što se koristi u ekološkoj proizvodnji, iako nemamo certifikat eko proizvođača, pojašnjava Jagoda.
Matakovi svoje proizvode uspješno plasiraju svake subote na Seljačkoj  tržnici, njihov štand jedan je od najposjećenijih što je samo garancija za  kvalitetu proizvoda i raznih prerađevina, poput zimnice, ajvara, cikle,  paprike, pinđura, grah salate, paprike. Uz to, višak proizvoda prodaju otkupnim centrima, a snabdijevaju i restorane s domaćim voćem i povrćem.
No, sa svojim poslom ne namjeravaju tu stati. U planu im je širenje  posla na agroturizam. 

U planu kušaonica na imanju
– Pripremamo se za natječaj za Mjeru 6.2. Riječ je o razvoju ruralnog  turizma jer nam je u planu na našem imanju izgraditi kušaonicu, malu  preradu s trgovinom i smještaj gostiju koji bi posjećivali OPG. Tako bi  zaokružili priču, a sve pod motom "Uvijek svježe voće i povrće na vašim  stolovima". A to je upravo i poanta cijele priče, da friško ubrani proizvod  dođe do kupca, objašnjava Jagoda. 
Posjetitelji bi tako imali priliku upoznati iz prve ruke cijeli proces  proizvodnje, od sadnje do berbe, spremanje tradicionalnih jela. 
Ruralni turizam uzima maha stoga su ovakve ponude sve traženije na  našem tržištu. A budući da su se Matakovi kroz niz godina dokazali kao  vrijedni poljoprivrednici koji znaju svoj posao vjerujemo kako će uspješno zaokružiti i ovu priču, iako još nije poznato kada će se ova mjera  raspisati. 
Dokumentacija je već pripremljena, iako su neki uvjeti postroženi, ali i  te zadovojavaju, a Jagoda napominje kako je prikupljanje dokumentacije  za javljanje na natječaj zahtjevno. Tako su se za Mjeru 6.1 pripremali oko  dvije i pol godine.
No, uz domaće poljoprivredne proizvode, Matakovi mogu ponuditi i  domaće meso, imaju koke nesilice i više od 200 pilića, 30-ak ovaca, svoje  svinje. A Davorova majka Gordana zimi peče i vlastiti kruh od pšenice  koju nose mljeti u Liku. Sve domaće od polja do stola!
– Mi znamo da jedemo zdravu, domaću hranu. Ono što mi konzumiramo nudimo našim kupcima, istaknula je Jagoda.
A na pitanje kako se djevojka iz grada snašla na selu i u poljoprivredi,  Jagoda spremno odgovara – super!
I u pravu je. Ranije je, dodaje, radila posao koji je iziskivao da dugo  vremena boravi izvan kuće, društveni i obiteljski život bili su u drugom  planu, a došavši u Krnezu pogledi na život i ciljeve su se promijenili.

Tko hoće raditi, ima posla
– Brzo sam ušla u posao. A kako dolazim iz branše marketinga i nekretnina svjesna sam kako proizvod treba dobro plasirati. Primjerice, na  Seljačkoj tržnici mi svoje proizvode nudimo po povoljnim cijenama i odmah dobijemo novac za njih, a kada ih plasiramo u trgovačke centre i otkupne stanice čekamo dugo na isplatu. Također, putem društvenih  mreža komuniciramo s našim mušterijama i već ih imamo dosta stalnih,  priča Jagoda. 
Svega ovog međutim ne bi bilo da iza uspješnog posla ne stoji još  složnija i uspješnija obitelj. 
– Tko hoće raditi, posla ima, dodaje Dragan, Davorov otac.
A na pitanje što sve uzgajaju, teško je dobiti odgvoor, jer nema što ne  uzgajaju.
– Mrkva, peršin, krumpir, batat, salata, blitva, špinat, karfiol, brokula,  kelj, kapula, češnjak, bob, biži, fažol, hokaido tikve, butternut tikve, tikvice, ciklu, rajčice, pomidore, krastavce, poriluk, kukuruz. Od voća tu su  trešnje, dinje, lubenice, šljive, smokve. Od šljiva i smokava pravimo marmelade, nabrojila je Jagoda.