U NOVU SEZONU S NOVIM IZMJENAMA Rekategorizacija, porez na dohodak i boravišna pristojba

Slika korisnika mkvanja
Izmjene zahvatile privatne iznajmljivače
"Izmjene" obično znači i povećanje nameta što je gotovo sigurno s izmjenom poreza na dohodak, rekategorizacijom (ako se želi zadržati kategoriju), boravišnom pristojbom itd., a jedina najava smanjena je moguće smanjenje PDV-a na ugostiteljstvo, kada je u pitanju hrana. U Zadarskoj županiji izmjene se tiče gotovo 20.000 (prijavljenih ) iznajmljivačkih obitelji sa 100.000 kreveta
Vedran SITNICA
Privatni iznajmljivači uskoro će morati rekategorizirati svoje objekte jer rekategorizacija nije obavljena više od 20 godina

Posao kojim se gotovo u najvećoj mjeri bave stanovnici Zadarske županije, a to je iznajmljivanje soba, apartmana, stanova i kuća  turistima, ovog trenutka prolazi kroz niz izmjena nakon 14 do 20 godina  mirovanja ili gotovo mirovanja. Izmjene nisu drastične, ali su izazvale  djelomičnu uznemirenost. Navest ćemo dio promjena koje su već izglasane ili se njihovo izglasavanje očekuje. Obuhvaćaju rekategorizaciju  privatnog smještaja,  već usvojenu izmjenu Zakona o porezu na dohodak  kojom se mijenja paušalni porez po krevetu, makar se konačne odluke  lokalnih samouprava tek očekuju, a pred nama je i skoro usvajanje paketa od tri zakona vezana uz sustav turističkih zajednica kojima će se dotaći i ovog segmenta, ako ništa drugo kroz promjene načina, a moguće i  visine dosadašnje boravišne, a buduće turističke pristojbe.

Cappelli : Rekategorizacija za  20-ak tisuća privatnih  smještajnih jedinica

Privatni iznajmljivači uskoro će morati rekategorizirati svoje objekte  jer rekategorizacija nije obavljena više od 20 godina, a kategoriju bi pritom moglo promijeniti više od 20.000 smještajnih jedinica, rekao je  ministar turizma Gari Cappelli na Kongresu Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske. Podsjetio na nedavno stupanje na snagu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti na temelju kojega će uskoro krenuti rekategorizacija. Govoreći o aktualnom stanju u turizmu odnosno tekućoj turističkoj  godini, spomenuo je i mogućnost smanjenja PDV-a u ugostiteljstvu,  konkretno na dio koji se tiče ponude hrane, makar je to tek najava.

- Vrijeme je da razmislimo što i u kojem smjeru s obiteljskim smještajem. Rekategorizacija će dati dobar rezime i više od 20.000 smještajnih  kapaciteta bit će rekategorizirano, jer nisu rekategorizirani 20 i više godina. Hotelijeri svake četiri godine moraju obaviti rekategorizaciju pa mislim da je vrijeme da to napravimo i za privatni smještaj, rekao je jasno  Cappelli.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o porezu na dohodak  diže paušal za iznajmljivače?

Na 10. sjednici Sabora (21. studenoga 2018.) je izglasan novi Zakon o  porezu na dohodak, u paketu s ostalim zakonima tzv. Marićeve reforme.  Usvojen Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  porezu na dohodak  određuje da  paušal za iznajmljivače od 1. siječnja  2019. može biti u rasponu od 150 do 1500 kuna. 

 Odbijeni su i amandmani oporbenih zastupnika koji su tražili da se  maksimalni mogući iznos paušala za privatne iznajmljivače smanji na  600  kuna i da se, u slučaju da jedinice lokalne samouprave ne donesu  odluku o visini paušala u propisanom roku, zadrži aktualni iznos  paušala po krevetu i smještajnoj jedinici u kampu.

 Konačni prijedlog Zakona je donio novinu koje u prijedlogu na Javnoj  raspravi, zaključenoj 6. rujna 2018., nije bilo. Naime, u prijelaznim i završnim odredbama u članku 30., novoga Zakona o porezu na dohodak,  stoji:

 (1) Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave obvezna su za  2019. godinu donijeti odluke iz članka 17. ovoga Zakona kojima će se  propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu do 31. siječnja 2019. godine te iste dostaviti Poreznoj  upravi najkasnije do 15. veljače 2019. godine. Donesena odluka se primjenjuju sve do donošenja nove odluke sukladno članku 17. ovoga Zakona.

(2) Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese  odluku u propisanom roku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, određuje se u iznosu od 750  kuna.

Dakle, ako jedinica lokalne samouprave ne donese odluku o visini  paušala na vrijeme, umjesto 300  kuna, koliko je iznosio do sad paušal će  biti  750 kuna po svakom krevetu u smještajnom objektu ili jedinici kampa u 2019. godini.

Iznajmljivači ističu kako je to je 250 % u odnosu na sadašnju visinu  paušala. Privatnih iznajmljivača je u Hrvatskoj oko 90 do 100 tisuća odnosno u Zadarskoj županiji 15 do 20 tisuća s približno 100.000 kreveta.  

 Ni jedna lokalna samouprava u Zadarskoj županiji, a koliko znamo ni  u Hrvatskoj, dosad nije donijela odluku o novim iznosima.

 Inače, iznajmljivači osim poreze plaćaju i boravišnu pristojbu, najveći  dio u paušalnom iznosu  po krevetu. Ona je do ove godine bila 300 kuna  po krevetu, a od 2019. godine će biti 345 kuna godišnje po krevetu.

 Boravišna (turistička) pristojba

Ministar Cappelli svojevremeno je,  donošenjem odluke o povećanju  za iduću godinu, naveo je  kako "boravišnu pristojbu plaća gost te smo s  tih 2,50 do 8,00 kuna u srcu sezone i dalje značajno jeftiniji od konkurentskih destinacija."

Naime, boravišna pristojba u Italiji iznosi između 2 i 7 eura, 0,45 i 2,25  eura u Španjolskoj, 0,15 i 2,18 eura u Austriji, u Bugarskoj 6,27 eura, dok  u susjednoj BiH iznosi 1 euro. Nove su za 2019. u nas određene u visinama od najniže 3 na nekategorizirano turističko mjesto izvan sezone do  10 u A razredu turističkog mjesta u špici sezone. Plaća je dakle gost, a hotelijeri, kamperi, iznajmljivači su samo "prikupljači" za sustav TZ-a. No,  obično je primjedba na utvrđivanje njihove visine dolazila od profesionalaca s očitovanjem da "potkopava konkurentnost ovdašnjeg turizma".

Inače, čeka se usvajanje paketa zakona o turističkim zajednicama u  kojem je  Prijedlog Zakona o turističkoj pristojbi koji mijenja aktualni Zakon o boravišnoj pristojbi pa se  pojam "boravišna pristojba"  mijenja u  "turistička pristojba" u skladu s praksom u konkurentskim turističkim  zemljama.

Novost će biti i da  je određivanje visine turističke pristojbe u najvećem  dijelu na lokalnom nivou, dok će ministar pravilnikom odrediti minimum i maksimum turističke pristojbe, nešto slično onom što prethodno  spominjemo s paušalom po krevetu iz poreza na dohodak. . Unutar propisanog okvira, županijske skupštine i turistička vijeća regionalnih turističkih zajednica će određivati visine turističke pristojbe.

Predstavljen prijedlog Zakona o  pomorskom dobru i morskim lukama

- Od ovoga zakona imamo velika očekivanja, kao i od Zakona o turističkom zemljištu, kao zamašnjaka novoga investicijskog ciklusa u turizmu,  rečeno je   na sjednici Turističkoga poslovnog vijeća HGK.

- Od ovoga zakona imamo velika očekivanja, kao i od Zakona o turističkom zemljištu, kao zamašnjaka novoga investicijskog ciklusa u turizmu, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac istaknula je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kao najvažniji za gospodarski razvoj i očuvanje mora i priobalja kao najvažnijih resursa.

- Prijedlogom Zakona želimo povećati konkurentnost gospodarstva, smanjiti administrativne prepreke i postići balans u svemu tome s obzirom na potrebu istovremene zaštite resursa. U tome je nulta točka određivanje granice pomorskoga dobra te  ubrzanje postupka upisa pomorskog dobra. Novi Zakon određuje rok od tri godine za  utvrđivanje granice pomorskoga dobra za cijelu obalu. Nadležnost za utvrđivanje  granice prenosi se na jedinice područne samouprave, a propisuje se i žurni postupak  za upis.

Bespravno izgrađene građevine na pomorskom dobru je cilj legalizirati ako nisu  protivne prostornom planu. Istaknula je i pomorsku inspekciju kao jednu od slabih  točaka, pri čemu bi se postojećoj inspekciji novim Zakonom proširile ovlasti, a i dale  nove komunalnim i lučkim redarima.

Za gospodarsko korištenje pomorskoga dobra utvrđuju se dva instituta, koncesija i  dozvola. Markovčić Kostelac istaknula je mogućnost da se za pojedine koncesije  uvede samo stalni dio naknade za koncesiju, a temeljem provedenoga zoniranja obale utvrdit će se početni iznosi naknade za koncesiju za svaku pojedinu gospodarsku  djelatnost i zonu.

Prihodi od koncesijske naknade dijelili bi se: 35% u korist proračuna jedinice lokalne samouprave, 35% u korist regionalne samouprave, a 30% u korist državnoga  proračuna. Prihodi od dozvola na pomorskom dobru: 50%  u korist proračuna jedinice lokalne, a 50%   regionalne samouprave.

Tijekom rasprave   istaknula je problematiku dodjele koncesija za plaže budući da  dodjela velikoga područja jednom gospodarskom subjektu može imati negativni  učinak na ostatak gospodarstva i cijelo mjesto jer se nerijetko radi o jedinoj plaži.

Predstavnici sektora, konkretno hotelijeri i vlasnici kampova, istaknuli su da je  plaža neposredno ispred objekta ključni dio njihove ponude i zadržavanja željene kategorizacije. Kao jedno od rješenje predložili su uvođenje prava određene prednosti  na koncesiju, a istaknut je i problem isteka koncesija, pri čemu su predstavnici hotelijera i kampova dali prijedlog da se u nadolazećim natječajima može valorizirati  koncesionare koje su u prethodnim navratima dobro gospodarili određenim pomorskim dobrom i ulagali u njega.

Cappelli o problemima i  očekivanjima  sektora

Najvećim problemom sektora istaknuo je ministar Cappelli manjak turističkih radnika, dodavši kako se s tim  susreće i dobar dio Europe. Hrvatski turizam zapošljava  oko 150.000 ljudi, a za potrebe sljedeće   sezone    Hrvatskoj će trebati 15.000 djelatnika, što će se nastojati osigurati povećanim kvotama za strane radnike i prekvalifikacijom. Ocijenio je da hrvatski turizam nije bio spreman na značajan odlazak radnika u inozemstvu.

Cappelli za 2019. godinu očekuje investicije u hrvatskom turizmu nešto veće od  jedne milijarde eura.

Otkrio je i da se za 2019., intenzivno razmatra uvođenje direktne avio-linije s Kinom iz koje bi nam moglo doći 50-ak posto više gostiju.

Profesorica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije Dora  Smolčić Jurdana: Prema rezultatima istraživanja o poslovanju hotela na uzorku od  100 hotela s 20.325 kreveta, za razdoblje od siječnja do rujna, prosječna popunjenost hotela bila je 68 posto, ali s velikim oscilacijama. Tako je prosječna popunjenost u siječnju iznosila 12 posto, a u kolovozu 93 posto, ilustrirajući ovdašnju sezonalnost.

Teme panel rasprava otkrivaju puno: "Overtourism – Otvaranje s gradonačelnicima",  "Migracije 21. stoljeća: Potraga za prilikom",  "Plaće u hotelijerstvu",   "Budućnost turizma: Rast kroz održivost"  i "Sinergija hotelijerstva i kreativnih i kulturnih industrija", odnosno govore o problemima prekomjernog odnosno "neodrživog" turizma, s kojim se pojedine sredine u špicama suočavaju, uz već spomenute probleme  radnika   i opći problem zadržavanja   radnika i podizanja konkurentnosti u globalnom  svijetu odnosno  EU bez granica, uz nešto "šlaga" kulture i kreativnosti na kraju.

Nameti iznajmljivača po krevetu

Boravišna pristojba - 345 kn paušala po krevetu (dosadašnja 300 kn)

Porez na dohodak -  150 do 1.500 kn paušala po krevetu (odluke unutar raspona  donose lokalne samuprave - dosadašnja 300 kn)

Tipičan hrvatski turist  

Tipični turist u Hrvatskoj ima prosječno 41,5 godina i najčešće dolazi iz  Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske ili Češke, a dnevno troši  79 eura, odnosno 122  eura kad boravi u hotelima.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno