Pavičić: »Potrebno postrožiti kazne za nasilnike, ali i osigurati sustav podrške za žrtve«

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Tragedija u Splitu ponovno aktualizira (ne)djelovanje sustava
Autor: 
Kako bi se odnos društva prema nasilju promijenio, nužno je uvesti programe prevencije nasilja u obrazovni sustav od najranije dobi, učiti djecu nenasilnoj komunikaciji i prepoznavanju raznih oblika nasilja. Također, nužno je postrožiti kazne za nasilnike, ali i osigurati sustav podrške za žrtve, naglašava Pavičić
Davor PUKLAVEC/PIXSELL
Kako bi se odnos društva prema nasilju promijenio, nužno je uvesti programe prevencije nasilja

Tragedija koja se dogodila u Splitu je strašna i nažalost nije izoliran slučaj. Samo u ovoj godini od strane partnera ili bliske osobe ubijeno je 12 žena, a unatoč tome hrvatski zakoni ne prepoznaju problem femicida. Osim zakona, koji ne prepoznaje femicid kao rodno uvjetovani zločin iz mržnje, problem je i u društvu koje je, nažalost, sklono ignoriranju i normalizaciji nasilja, istaknula je Ana Pavičić, a s njom se složila i Lara Mandli, obje iz »Čipki«, neformalnog feminističkog kolektiva koji je osnovan iz želje za promjenom.

Partnersko nasilje

Prije svega, kako ističu naše sugovornice, društvo mora prepoznati problem.
- Kada nasilje nad ženama, pa u konačnici i femicid, percipirate kao izolirane slučajeve i djelo nekog primitivca, divljaka i kretena, tada pokazujete potpuno nerazumijevanje problema. Takvim izjavama nasilje se svodi na privatnu stvar, izolirani slučaj i bračne razmirice. Kako bi se odnos društva prema nasilju promijenio, nužno je uvesti programe prevencije nasilja u obrazovni sustav od najranije dobi, učiti djecu nenasilnoj komunikaciji i prepoznavanju raznih oblika nasilja. Također, nužno je postrožiti kazne za nasilnike, ali i osigurati sustav podrške za žrtve, naglašava Pavičić dodajući ironično kako je lijepo što se politički vrh sjeti osuditi nasilje kad ono eskalira.
- Hrvatska je ratificirala Istanbulsku konvenciju još 2018., a ona još uvijek nije u potpunosti provedena u praksi. Iako su povećane kazne za zlostavljače, u praksi se često izriču minimalne kazne te samo oko 10 posto slučajeva završava s bezuvjetnim zatvorskim kaznama. Partnersko nasilje i dalje se često tretira kao obiteljski konflikt, a prilikom razvoda i dalje se koristi proces mirenja/medijacije koji je direktno suprotan odredbama Konvencije. Također, imamo kroničan nedostatak sigurnih kuća i skloništa za žene žrtve nasilja, a ne pokazuje se interes za povećavanjem sredstava za borbu protiv nasilja nad ženama, upozorava Mandli istaknuvši kako je porast nasilja svakako vidljiv.
- U odnosu na 2018. godinu, broj žena koje su ubili intimni partneri porastao je za 50 posto, dok je 14 od 19 ubojstva žena u 2020. godini klasificirano kao femicid. Prema podacima iz izvješća Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, u 2020. prijavljeno je 1.578 kaznenih djela nasilja u obitelji što je za 39,2 posto više u usporedbi s 2019. godinom kada je bilo zabilježeno 1.134 takvih djela. Naravno da je zdravstvena kriza ostavila trag i na ovom polju što se može vidjeti iz navedenih brojki. Porastu nasilja pridonio je i lockdown jer su žene bile prisiljene stalno boraviti s nasilnicima, a sigurne kuće, zbog epidemiološke situacije, nisu mogle prihvatiti sve žene koje su tražile pomoć, navodi Mandli, dodajući kako, po njenom mišljenju, društvo problem nasilja nad ženama gura pod tepih sve dok im se ono doslovno ne počne događati pred nosom.

Kada se dogodi tragedija - kasno je

- Kad nasilje eskalira i dogodi se tragedija, kasno je. Prvenstveno moramo osvijestiti da nasilje nije privatna stvar i da se tiče svakog od nas pa prema tome i reagirati. Želimo li živjeti u sigurnijem društvu, svatko od nas mora se suočiti s nasiljem koje je sveprisutno. Sve dok na nasilje reagiramo tako da pojačavamo glazbu kako se ono ne bi čulo ili skrećemo pogled, ovakve tragedije će se događati, poručuje Pavičić spomenuvši i kako veliku ulogu u društvenoj percepciji nasilja nad ženama imaju i mediji koji bi, isziče ona, o takvim slučajevima trebali izvještavati bez senzacionalizma i iznošenja nepotrebnih detalja jer time pridonose sekundarnoj viktimizaciji.
- Naša uloga kao kolektiva, ali i pojedinaca jest osvještavanje društva o problemu nasilja nad ženama te osnaživanje i ohrabrivanje žrtava da prijave nasilje, izađu iz začaranog kruga i progovore o svojim iskustvima. Prema dostupnim podacima, i u Zadru, kao i u ostatku Hrvatske, postoji veći broj prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji u posljednje dvije godine. S obzirom na to da se statistika o rodno uvjetovanom nasilju vodi manjkavo, nismo uspjele pronaći podatak o točnom broju prijavljenih nasilnika. Ovako teških slučajeva u posljednje dvije godine nije bilo ili se oni nisu dogodili javno pa nisu stigli do šire javnosti, kaže Pavičić zaključujući kako razne statistike pokazuju da posljednjih nekoliko godina žrtve više prijavljuju nasilje i češće traže pomoć, ali to, nažalost, ne znači da se nasilje strože sankcionira i da se žrtvama pruža adekvatna pomoć.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno