Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Prošla godina ulovne recesije

07.01.2011. 23:00
Prošla godina ulovne recesije


Proteklu godinu je obilježio manji pad količine ulovljene ribe, ali veliki pad vrijednosti ulovljene ribe. U zadarskim pogonima tijekom 2010. posoljeno je nešto više od 5000 tona inćuna, što predstavlja pad od 25 do 30 posto u odnosu na 2009.
Prošla je još jedna ulovna godina. Može se reći godina ulovne recesije. No, prije nego što podsjetimo na događanja u ulovu i preradi male plave ribe koji su obilježili netom minulu 2010., prisjetimo se prvo
2009. U njoj je zabilježen dosad rekordni ulov male plave ribe. Nakon više od 20 godina, u 2009. “srušeni” su rekordni ulovi zabilježeni tijekom 1983. i 1987. u kojima je ulov male plave ribe dosegnuo 40.000 tona. Godina 2009. bila je vrhunac rasta ulova srdele i inćuna.
Sjećanje na rekordne ulove
Početak ovog desetljeća zabilježio je veliki rast ulova inćuna. Posljednjih godina je rast ulova inćuna znatno usporen. S druge strane posljednjih godina bilježi se veliki rast ulova srdele koji je vrhunac dosegnuo u 2009. O veličini ulova u 2009. najbolje govori podatak da su tijekom jesenskih škurova, duž obale, zabilježeni ukupni dnevni ulovi srdele od preko 1000 tona. Upravo zahvaljujući izdašnim jesenskim škurevima u 2009. ulov male plave ribe je dosegao 50.000 tona.
Koliko su ulovi bili veliki govori i podatak da je nekoliko zadarskih plivaričara zabilježilo ulov od blizu 1000 tona ribe.
Usporedbe radi, u prvom natječaju Zadarskog lista kada smo dodjeljivali nagrade za najuspješnije plivaričare, najuspješniji zadarski plivaričar Boško Edison ulovio je nešto manje od 500 tona male plave ribe.
Kraj 2009. sve su hladnjače dočekale napunjene “do vrata”. Svugdje se tražilo paletno mjesto više i mnoge je tvornice početak lovostaja “spasio”, jer jednostavno nisu imali gdje s ribom.
Iako je recesija već naveliko bila prisutna, u ribarskom sektoru ona se još nije znatnije osjećala. Dobri ulovi su donijeli mirne dane i ulovu i preradi. Kako se većina ribljih prerađevina izvozi na strana tržišta, ribarski sektor nije imao problema s urednošću plaćanja, koje je u znatnoj mjeri pritislo domaću privredu.
Velika su bila očekivanja i u 2010. godini. Veliki rast zabilježen u 2009. očekivalo se da se nastavi i u sljedećoj godini. Tijekom 2009. još su povećani ulovni i prerađivački kapaciteti i svi su se nadali uspješnoj 2010. U prilog tome išla je i hladna zima. Naime, iskustvo iz prošlih godina je pokazalo da hladna zima ljeti donosi bogate ulove inćuna, što se da i znanstveno objasniti.
Rast ribarske flote
Početak 2010. je bio izuzetno loš. Srdela se lovila u malim količinama, a podbacio je ulov i druge ribe. Duž Jadrana svi su tragali za ribom, ali se nju nije moglo uloviti. Na sonderima se riba i vidjela, ali ulov je podbacio. Slična situacija je bila i u drugim mediteranskim državama.
Nakon loših zimskih mjeseci, loši ulovi su se produžili i na početak proljeća. Ulov inćuna je ponovno kasnio. Velikih riba, koje su karakteristične za početak proljeća, bilo je u malim količinama. Ulovi su bili mali, još lošiji nego početkom 2009. kada je ulov inćuna također kasnio. Tek su u travnju zabilježeni nešto bolji ulovi većih inćuna. Ipak, to je bilo daleko od “zlatnih” godina 2005. i 2006. Možemo procijeniti da je u usporedbi s početkom proljeća 2006., ulov pao za pet puta, a veličina ulovljene ribe za klasu.
Lipanj je napokon donio izdašne ulove. Na dane su bilježeni ulovi i do 400 tona inćuna i tvornice su radile “punom parom”. Ipak, situacija nije bila izdašna kao prijašnjih godina, te su veliki ukupni ulovi prije svega bilježeni zbog rasta ribarske flote. Dnevni viškovi inćuna su bili rijetkost te nije bilo obustava ribolova ili ulovnih ograničenja. Osim toga u ulovu je prevladavao manji inćun, pecature od 46 do 50.
Pad cijena inćuna
Treba se osvrnuti i na cijene inćuna u 2010. U odnosu na 2009., cijene inćuna bilježe manji pad. Cijena inćuna ekstra klase je ostala na visokih dva eura, dok je cijena ostalih klasa inćuna smanjena za 10 euro centi. To možda ne izgleda puno, ali na ribi veličine od 46 do 50 odnosno 51+, to je pad od 15 do 25 posto.
Na Mediteranu se početkom godine bilježio pad potražnje za malim inćunom, a u Španjolskoj je nakon 4 godine dozvoljen ulov inćun. Na žalost, naših riboprerađivača u Španjolskoj su se počeli bilježiti izdašni ulovi inćuna ekstra klase, čija se cijena približila cijeni naše ribe. Zbog navedenog naše tvornice su bile u velikim brigama, a ribarima je bolje ulove pokvario pad prosječne veličine ulovljenih inćuna te pad otkupnih cijena malih inćuna.
U srpnju su također bilježeni solidni ulovi inćuna, a s kolovozom je slijedio pad ulova. U rujnu je ulov inćuna nakratko prestao, da bi se u sljedeći škurevima povremeno ipak bilježio znatan ulov inćuna. Ipak, vrijeme kao nikada do sada, nije išlo na ruku ribarima. Neuobičajeno loše vremenske prilike vladale su i u jesenskim škurevima te su onemogućavale da znatniji ulovi inćuna potraju u dužem razdoblju.
Prema podacima s terena, ipak se ne može reći da je količina inćuna u moru u padu. Ribari su na sonderima inćune nalazili u većim količinama, ali riba jednostavno nije “radila”. Razloge zbog kojih riba nije “radila” možemo tražiti u velikom broju tuna, koje su onemogućavale ribolov i tjerale ribu. Izuzetno loše vremenske prilike također su otežale ribolov i reducirale broj ulovnih dana. U ovoj godini zabilježene su i neubičajeno jake morske struje, koje su sigurno utjecale na kretanje jata i ponašanje ribe. S druge strane, na ulov je utjecala i brojnost flote, (pre)jaka svjetla i druge nepravilnosti u ribolovu.
Prerađivači bez zaliha slane ribe
Ukupan ulov inćuna u 2010. bilježi pad od oko 20 posto u odnosu na posljednje godine. Možemo procijeniti da je ulov inćuna u 2010. iznosio oko 12.000 tona.
S druge strane vrijednost ulovljenih inćuna je zbog pada veličine ulovljenih inćuna i pada otkupnih cijena male ribe smanjen i do 50 posto. To je najviše pogodilo ribare. Tvornicama je tešku 2010. godinu popravio posljednji dio godine, kada su se cijene slane ribe znatno povećale. Procjenjuje se da se ove godine na Mediteranu posolilo 30 posto manje inćuna nego tijekom 2009.
Zahvaljujući tome kraj godine prerađivači slane ribe dočekuju bez zaliha slane ribe.


 ZADARSKA ŽUPANIJA ZADRŽALA PRIMAT U PRERADI INĆUNA


Zadarska županiji je i u 2010. zadržala primat u preradi inćuna. Vodeće mjesto zadržala je stankovačka Ostrea koja je najveći hrvatski, ali i europski prerađivač slane ribe. Ostreu slijede gračački Nuclerios, saljski Mardešić te Tajer, Adria, Feral i drugi manji zadarski pogoni. Možemo procjeniti da je u zadarskim pogonima tijekom 2010. posoljeno nešto više od 5000 tona inćuna, što predstavlja pad od 25 do 30 posto u odnosu na 2009. Prisjetimo li se rekordnih brojki bilježenih tijekom 2006. kada je u Zadarskoj Županiji posoljeno oko 8000 tona inćuna, treba istaknuti da se prerada inćuna polako disperzira duž cijele naše obale, a sve više raste i izvoz svježih i smrznutih inćuna.
Ulov srdele za razliku od inćuna bilježi veći pad. Srdele je u moru bilo u velikim količinama, ali su vrlo loše vremenske prilike ribarima onemogućavale rad. Primjerice, u posljednjem je škuru bilo svega nekoliko ulovnih dana. Tijekom cijele jeseni gotovo na prste možemo nabrojati broj radnih dana kada se normalno moglo raditi na svim terenima. Ovu je jesen, uz loše vrijeme, obilježio i povremeni ulov vrlo male ribe (premalih srdelica i inćuna).




 TEŠKO RIBARIMA I MANJIM RIBOPRERAĐIVAČIMA


Da zaključimo – ukupni ulov male plave ribe u 2010. iznosi oko 45.000 tona, tj. bilježi pad od 15 do 20 posto u odnosu na 2009. U protekloj godini je nakon dugogodišnjeg rasta, prvi put zabilježen pad ulova male plave ribe. Iako u ovoj godini bilježimo pad ukupnog ulova, ukupan ulov je i dalje velik te je iznad nekad rekordnih ulova zabilježenih 1983. i 1987. Osim manjeg pada ulova male plave ribe, godinu je obilježila manja prosječna veličina ulovljene ribe i općenito lošija struktura ulova. Zbog navedenog možemo procijeniti da je ukupna vrijednost ulovljene ribe u 2010. barem za trećinu manja nego u 2009. godini.
Gledano po sektorima, za ribarima je jedna teška godina, kao i za manjim riboprerađivačima, dok je dio većih riboprerađivača i u kriznoj 2010. uspješno poslovao.