Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Vrgadi je potrebna nova riva

07.01.2011. 23:00
Vrgadi je potrebna nova riva


Nabavka većeg broda koji bi prometovao između Vrgade, Biograda i Pakoštana, iako predstavlja veliki financijski izazov za zadrugu, manji je problem od činjenice da veći brod u ovom trenutku ne bi imao gdje pristati


Ribarskoj zadruzi „Vrgada” koja s dva broda; „Vrgada” i zamjenskim „Lumbrikata”, obavlja putnički prijevoz na liniji Vrgada – Biograd – Pakoštane potrebna je obnova flote. Agencija za obalni linijski pomorski promet objavila je novi natječaj za dodjelu koncesije na  ovoj liniji koja će istječi 2016. godine, a potom će se, kao i na drugim linijama i ovdje ravnopravno moči natjecati brodari iz Europske unije. Nabava novih većih brodova nije potrebna samo kao priprema za moguću europsku konkurenciju,već i zbog samih putnika, s obzirom na činjenicu da se ovim brodovima prevozi i teret, a još više zbog toga što otočani nisu u mogućnosti dobiti neke usluge koje ovise o prijevozu brodom.
Ipak, kako pojašnjava Srđan Pudoš, upravitelj Ribarske zadruge Vrgada, nabavka većeg broda, iako predstavlja veliki financijski izazov za zadrugu, manji je problem. Naime, veći brod, kako navodi, ne može pristati.
Hitna pomoć bez ugovora s HZZO-om
-Nama je i danas najveći problem što se nemamo gdje privezati. U Biogradu na rivi moramo zaobilaziti mreže plivarice. Po jugu ne možemo pristati u Pakoštanima, a niti u Biogardu, i onda moramo pristati kod benzinske pumpe gdje ljudi imaju problema s iskrcajem tereta. Novu rivu treba napraviti i u Vrgadi jer na postojeću veći brod me može pristati, upozorava Pudoš.
Na prijevozu putnika zadruga zapošljava osam osoba, a broj godišnje prevezenih putnika iz godine u godinu se povećava, pa je u 2006. prevezeno 36.844, a u 2010. 43.238 putnika.
Pudoš navodi kako je prošlogodišnja brojka putnika taman tolika da djelatnost preživljava. Za postojeći natječaj Agencije za obalni linijski pomorski promet navodi kako je prilagođen ponudi Ribarske zadruge, a na upit bolji li se što za zadrugu, kao malog brodara, donosi ulazak u EU, odgovara kako je ne teško ne bojati se takve neizvjesnosti.
Pudoš napominje i kako Ribarskoj zadruzi nije omogućeno da s HZZO-om sklopi ugovor o prijevozu osoba kojima je potreba hitna medicinska pomoć.
-Njih po ugovoru trebaju prevoziti Lučka kapetanija i Policija, ali oni često nisu u mogućnosti stići dovoljno brzo i mi smo najbrža pomoć i tad prevozimo putnike iz čiste humanosti, navodi upravitelj zadruge „Vrgada” dodajući kako bi u slučaju sklapanja ugovora s HZZO-om mogli makar refundirati troškove goriva koje su ovako prisiljeni naplatiti od osobe kojoj je  hitan prijevoz pružen.
Livić: Okupatori gradili, Hrvatska ne ulaže
Eriden Livić (HNS), predsjednik MO Vrgada i opozicijski vijećnik u Općinskom vijeću Općine Pakoštane smatra da se i država i Općina Pakoštane prema potrebama mještana Vrgade odnose maćehinski.
-U Republici Hrvatskoj na otocima živi 125.000 ljudi i to možda nije velik broj, ali država svake godine ubere velike iznose od turizma, a ti turisti dolaze na obalu, na otoke i zbog otoka, a otocima se od novca zarađenog od turizma vrati možda 0,01% na jedan euro. Malo je reći da se u razvitak otoka ne ulaže dovoljno. Svaki okupator koji je došao na  Vrgadu, nešto je izgradio; Talijani cisternu, Austrijanci rivu, a naša država Hrvatska nije uložila gotovo ništa. Činjenica je da je država platila varaždinskom Zavodu za ekonomiku izradu elaborata razvitka otoka Vrgade i da je taj elaborat postavio deset točaka po kojima je trebalo raditi, ali u Općini se tog elaborata ne drže. Jedna od tih točaka bila je vodoopskrba i to je jedino donekle napravljeno, ali tu su i povećanje borja linija i sređivanje dva pristaništa. Vrgadi je potreban novi mul dužine 35 do 40 metara i dubine tri do tri i pol metra. Za Vrgadu je u općinskom proračunu za 2011. izdvojeno samo 40.000 kuna i to 20.00 za rad Mjesnog odbora i 20.000 za vjerske zajednice. Tražili smo da se izdvoje sredstva za pripremu projektne dokumentacije za izradu kanalizacijskog sustava. Betonirana su dva kilometra putova  i tražili smo da se postavi i javna rasvjeta, izgrađena je škola a nema javnu rasvjetu. Imat ćemo problem jer je po novom zakonu o popisu stanovništva potrebno imati nazive ulica, a mi nemamo table. Lani je za Vranu u ti svrhu bilo izdvojeno 20.000 kuna i trebalo je ove godine izdvojiti i za Vrgadu. Gotov je projekt Elektre za postavljanje glavnog električnog voda  pod zemlju što znači da će trebati staviti nove kandelabre. Škola ima nepropusnu septičku jamu  koja nema ozračnik i nema odvoda pa će ju u bliskoj budućnosti trebati ispumpavati,a cisterna e do škole ne može pristupiti, navodi Livić pojašnjavajući kako niti ima puta kojim bi cistrena došla do škole, niti uopće može cisterna doći na otok, jer je za brodove koji mogu pristati prevelika, a veći brod ne može pristati na rivu u Vrgadi.
-U tijeku je natječaj  za mjere 301 i 302 iz IPARD programa i da nismo bezrazložno svrstani iz kategorije turističkog naselja D u kategoriju C mogli smo preko ovog natječaja riješiti izgradnju kanalizacije, uređenje šetnice uz more i izgradnju dječjeg vrtića. Nije mi jasno kako je Vrgada dospjela u kategoriju C, a Vrana je ostala u kategoriji D, a mi nismo ništa razvijeniji od njih. Vrgada je jednini otok koji je pod posebnom državnom skrbi, jer je Općina Pakoštane područje  od posebne državne skrbi, a od toga ništa nismo imali, zaključio je Livić.


 KURTOV: U 2011. VRGADI MILIJUN I POL OPĆINSKIH KUNA




– Mi smo prošle godine razvili vodoopskrbni cjevovod kopno – otok Vrgada i u tom projektu Ministarstvo regionalnog razvitka i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sudjeluju s po četiri milijuna kuna, a Općina Pakoštane s milijun kuna. Radili smo mjesnu vodoopskrbnu mrežu koja će koštati  barem 2 milijuna kuna i za to smo od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dobili  pomoć od pola milijuna kuna, što znači da 1,5, milijun ide iz općinskog proračuna. Vrgada ima oko 180 stanovnika, izvorni prihodi u proračunu Općine su 15-tak milijuna kuna, a u ovoj godini će otprilike milijun i pol otići za Vrgadu. Ne može cijeli proračun biti za Vrgadu, oni čine 5% stanovništva Općine. Mi smo se potrudili da im riješimo vodoopskrbu, još je ostalo za završiti par stotina metara cjevovoda. Općina nema novca za šetnice i drugo što bi ljudi htjeli. Napravljena je škola, imaju vodu, Elektra je radila na podizanju kvalitete opskrbe, komunalno su opremljeni kao i svi drugi. Drage koje imaju preko 1.000 stanovnika nemaju kanalizaciju i razumljivo je da je prioritetnije kanalizaciju riješiti njima, pa onda Vrgadi, a na samoj Vrgadi je prioritet završiti priključke na vodoopskrbnu mrežu, pa onda ići s drugim projektima. U sklopu proračunskih mogućnosti nastojimo osigurati uravnotežen razvoj svih naselja u Općini i pravično rasporediti sredstva kojima Općina raspolaže, odgovara načelnik Općine Pakoštane Milivoj Kurtov (HDZ).
Kurtov navodi i kako će Općina pokušati s Hrvatskom turističkom zajednicom dogovoriti vraćanje otoka Vrgade u kategoriju turističkog naselja D, no smatra kako ova kategorizacija nije jedina prepreka povlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU, već su tu na prvom neuređeni katastarski podaci, ali i kapacitet gospodarskih subjekta za povlačenjem europskog novca.
-Točno je da je kod nekih pretpristupnih fondova uvjet D razred. Radi se o tome da je u toj kategorizaciji naseljima podignut razred, jer smo ta naselja komunalno opremili. Mi smo, kao područje posebne državne skrbi. za to i dobili sredstva od države i ne možemo sad reći da se to nije napravilo i „frabati” državu koja je dala novac, rekao je Kurtov.


 BARIĆ: POTREBAN DOGOVOR ZA POMOĆ OKO OBNOVE FLOTE


– Bilo bi potrebno da se Zadarska županija, Općina Pakoštane, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvo gospodarstva dogovore oko načina na koji je moguće pomoći Ribarskoj zadruzi „Vrgada” da dođe do povoljnog kredita  za obnovu flote, kazao je Denis Barić, predsjednik Dalmatinskog saveza za otoke koji napominje  kako bi za sve brodare na Jadranu bilo dobro da im se koncesija produži do 2016. kako bi se imali vremena pripremiti za uvjete na zajedničkom tržištu EU.
Ovo se, napominje Barić, u prvom redu odnosi na koncesionare na brozbrodskim linijama.