Ražnjević: Najbolja godina!

Slika korisnika admin
goran raznjevic_direktor ilirije biograd
Vedran SITNICA
Goran Ražnjević

Ilirija d.d. Biograd na Moru završila je poslovnu 2009. godinu s prihodom od 90,8 milijuna kuna, rashodima od 80 milijuna kuna, odnosno 10.818.600 kuna dobiti prije oporezivanja.

- Ovo je najbolja godina u Iliriji od nastanka, a definitivno u suvremenosti, komentirao nam je direktor Goran Ražnjević upravo objavljene poslovne rezultate prema još nerevidiranom izvješću dostavljenom Zagrebačkoj burzi.

- Kod okupljanja poslovodstva negdje u ovo vrijeme prije godinu dana konstatirao sam da Ilirija nije nikad bila spremnija za sezonu, odnosno svoj posao, u povijesti, a da nikad s više nepoznanica, neizvjesnosti pa i straha nismo ulazili u posao, prisjeća se Ražnjević.

Naime, u pet-šest godina, Ilirija je provela značajne investicije u svim segmentima poslovanja (hotelski dio, marina, kamp, ugostiteljstvo) i kadrovski se ekipirala, te tržišno pozicionirala. Iz procvata ušlo se - u recesiju.

Stopa profitabilnosti 12%

- Imali smo loš, odnosno nikakav booking za hotele i tu su strahovanja bila najizraženija. U nautici smo imali nešto pozitivnih očekivanja, ali i najavu odlaska 70 brodova (na sreću s više od 90 posto zamijenjenu u međuvremenu dohodovnijim brodovima na vezu), dok su jedino za kamp, prvi put bez radova i valjano pozicioniran, očekivanja bila optimistična. Cilj nam je bio ponoviti 2008. godinu.

Klasična poduzetnička shema kazivala je da treba kresati sve i sva, uz svijest o tome da državni i ostali troškovi neće padati, dakle da valja štedjeti na onom na čemu se može. Uspjeli su i ostvarili najbolju sezonu do sada.

Već sredinom ljeta, uz burna događanja na političkoj sceni, postali su toga svjesni pa se prisjećamo da je naglo "isplivala" Predsjednica Vlade RH, svoj prvi istup s optimizmom odradila u Biogradu, predsjedajući turističkom okupljanju ohrabrena iznimnim rezultatima Biograda, a u kojima s dvije trećine participira Ilirija.

Tako su, dakle zavrijedili da uz Biograđane upravo oni u Iliriji budu prvi domaćin sadašnjoj premijerki.

Osim same visine dobiti od 10 - 11 milijuna još više fascinira stopa profitabilnosti od čak 12 posto. To je u turizmu, kao radno intenzivnoj i inače ne pretjerano profitabilnoj djelatnosti, izniman rezultat.

Uglavnom hoteli su zabilježili pad od 10-ak posto, nautika je ostala "na svome" dok je izniman rast zabilježen u kampu - čak 30 posto.

Čekajući sezonu 2010.

U 2010. ulazimo s puno manje neizvjesnosti i strepnje. Potpuno smo spremni, ali znamo da će i ova godina biti teška, da je treba odrađivati iz dana u dan i da nema ni poklona ni čarobnog štapića koji bi nam pomogao. Imamo bolji osjećaj s nautikom. U hotelima ćemo se boriti, ako je moguće blago popraviti lanjski lošiji rezultat, dok za kamp držimo da će ponoviti prošlogodišnji uspjeh.

- Ukupno očekujemo blagi rast. U pripremi smo aktivnosti koje bi nam mogle donijeti neočekivano dobru posezonu, što bi bila kruna uspjeha, kazuje nam Ražnjević ali o tom potom.

 

Biograd i Ilirija

Biograd je ove godine prvi put premašio 150.000 gostiju. Pri tom se našao nadomak 900.000 noćenja i bio jedna od uspješnih prvaka Jadrana.

- Ilirija je u tome ostvarila gotovo 100.000 gostiju, odnosno gotovo 550.000 noćenja pa to govori o značenju Ilirije za rivijeru i grad. Uz to naše pomicanje od niže kategoriziranog ljetovališta, svojevremeno čak odmorišnog turizma, označeno je prvenstveno Ilirijinim pozicioniranjem u kompleks četiri zvjezdice što onda takve goste donosi i cijelom mjestu, odnosno privatnom smještaju, ističe Ražnjević ponavljajući posebnu vrijednost: - Sve to odrađuju domaći ljudi iz Biograda.

 

Struktura gostiju
U ukupnoj strukturi gostiju u Iliriji, dakle objedinjeno kroz segment hotelijerstva, nautike i kampa domaći gosti čine oko 25 posto, dok su Slovenci na oko 15 posto, odnosno Hrvatska i Slovenije donose 40 posto ukupnog prometa. U nautici je struktura već poželjna te su tu Austrijanci, Mađari, Slovenci, Česi, Rusi, Nijemci, Francuzi pa već i Skandinavci. U kampu je struktura već na idealnoj europskoj strukturi kamping nacija. Naših je malo, jer kamping nije popularan u Hrvatskoj, a Slovenci čine 10 posto. Najbrojniji su Nijemci, Nizozemci, Francuzi, Austrijanci i tako redom. U hotelima je 40 posto promet domaćih gostiju i Slovenaca, a slijede mnoge zemlje s udjelom 7,8 ili 9 posto - Austrija, Italija, Njemačka, Francuska...
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno