Uglednici svog vremena koji su zadužili obrovački kraj

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Mićo Jurjević

Matica Obrovčana, udruga koja okuplja Obrovčane iz Zagreba predložila je za ovogodišnju Nagradu za životno djelo Grada  Obrovca, posthumno trojicu istaknutih Obrovčana. Riječ je o pjesniku,  teologu i prevoditelju Stjepan Buzoliću, političaru i poduzetniku Vladimiru Desnici i učitelju i arheologu Antunu Colnagu. Odluku skupštine  Matice Obrovčana objasnio nam je predsjednik Matice Obrovčana, Mićo  Jurjević.

Preveo Orlanda i Pakao

Za Stjepana Buzolića (Obrovac, 5. 10. 1830. - Zadar, 10. 6. 1894.), kaže  kako je bio oduševljeni pristaša sjedinjenja Dalmacije s prekovelebitskom braćom, te je u obranu aneksije, 1861. napisao knjižicu "Ancora  della nazionalita nella question dell' unione".

- Za osnutka preparandije u Arbanasima 1866. bio je imenovan ravnateljem toga zavoda, odakle je za desetak godina izlazilo do 300 učitelja,  zadojenih rodoljubljem, što je znatno pomoglo pohrvaćenju pučkih škola u Dalmaciji. Nakon umirovljenja 1887. još više se zalagao, kako se tad  govorilo, za narodnu stvar te je 1889. izabran zastupnikom otoka Brača,  Hvara i Visa u Dalmatinskom saboru. Buzolić je 1871. izdao zbirku pjesama pod naslovom "Bog, Rod i Sviet", a 1868. i 1869. za "Maticu Dalmatinsku" uredio je koledare. Preveo je trinaest pjevanja Ariostova Orlanda,  Uga Foscola "Grobove" i dr. Njegov prijevod Danteova "Pakla" tiskan je  poslije njegove smrti. Manje je prevodio s ruskog, francuskog i njemačkog jezika, a smatrali su ga najboljim hrvatskim pjesnikom svog doba u Zadru, kaže Mićo Jurjević dodajući kako je Buzolićev učenik bio i  autor poznatog Bakonje Fra Brne Simo Matavulj.

30 godina načelnik Obrovca

Vladimir Desnica (20. 12. 1850. - 5. 2. 1922.) bio je 30 godina načelnik  Obrovca (1882. - 1912). Poticao je i usavršavao tehnike obrade zemlje i  stočarstva na tom području i na svom imanju, te za svoje proizvode dobivao nagrade na poljoprivrednim izložbama.

- Aktivno je pomagao bosansko-hercegovački ustanak (1875.-1878.)  protiv turske okupacije, a 1889.godine podržao je Zadarski kompromis o  udruživanju hrvatskih i srpskih stranaka u Dalmatinskom saboru. Pokrenuo je 1903. godine časopis Novi srpski list. Inicirao je 1905. godine donošenje Zadarske rezolucije, kojom su srpski prvaci u Dalmaciji podržali  Riječku rezoluciju samo 15 dana poslije njezina donošenja. U ranoj mladosti pisao je rodoljubnu poeziju. Arhivska zbirka Vladimira Desnice,  koja sadrži i njegovu korespondenciju u vezi s bosansko-hercegovačkim  ustankom, sada se nalazi u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu.  Pokrenuo je 29. rujna 1887. godine "Obrovačku čitaonicu", a 9. veljače  1908. godine na čelu je Osnivačkog odbora Kreditne zadruge (banke) za  obrovačku općinu. Dvije godine kasnije, 6. listopada 1910. godine osniva  i "Društvo za strijeljanje u nišan" u Obrovcu. Bio je član Carevinskog vijeća u Beču, vitez Reda Franje Josifa, jednom riječju ugledna ličnost svoga vremena, rekao je Mićo Jurjević dodajući kako je najpoznatiji predstavnik ove časne obitelji bio poznati hrvatski književnik Vladan Desnica  koji u svom najznačajnijem djelu Proljeća Ivana Galeba, i posebno u pripovijetkama: Bunarevac i Proljeće u Badrovcu, dao prekrasne opise  Obrovca i života u Obrovcu i obrovačkoj okolini.

Colnago i Cvijina gradina

Antun Colnago (Obrovac, 22. 6. 1862. - Split, 16. 10. 1936.) bio je obrovački učitelj i arheolog. Arheolog dr. Mihovil Abramić utvrdio je da je Antun Colnago otkrio uz ostalo rimski grad Clambetae na Cvijinoj gradini,  Argyruntum u Starigradu pod Velebitom i druga manja antička nalazišta.  Bogati nalazi iz obrovačke okolice dali su Colnagu povoda da osnuje lijep arheološki muzej u Obrovcu. Arheološki institut u Beču imenovao ga  je svojim članom dopisnikom.

- Povjesničar dr. Boško Desnica u članku "Arheološki muzej u Obrovcu" (Narodna starina - 1933. ) napisao je dosada najbolji prikaz rada i uspjeha Antuna Colnaga. Desnica kaže: "....radeći kao učitelj u Obrovcu,  Colnagovu je pažnju privukla čudna konfiguracija jedne uzvisine u  Kruševu koju je narod zvao Cvijina gradina. Tu je Colnago naslutio rimsku naseobinu..." U travnju 1903. godine kapitalom od 40 kruna sakupljenim među prijateljima, Colnago je počeo kopati na Cvijinoj gradini.  Nađeni predmeti: mramorni fragmenti ruke i noge, žrvanj, rimski novac,  temelji hrama, ostaci terma itd. preneseni su tada u obrovački arheološki muzej, a danas se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zadru kao jezgro današnje znatne zbirke. Vijest o kruševačkim nalazima, objavljena u  "Smotri Dalmatinskoj" privukla je pažnju Dr. Otta Benndorfa direktora  arheološkog instituta u Beču koji je odmah došao u Obrovac pogledati  zbirku, te je na njegov nagovor bečko ministarstvo prosvjete udijelilo  Colnagu nekoliko potpora za daljnja istraživanja koja je provodio u Starigradu, Medviđi i Krupi, naglasio je Mićo Jurjević.

Matica Obrovčana također je predložila za nagradu i Ekološku udrugu  Zrmanja. Najpoznatija akcija EKO Zrmanje je čišćenje rijeke Zrmanje u  kojoj već 4 godine tradicionalno sudjeluju ronilački klubovi iz cijele Hrvatske, razne udruge i škole.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno