Uglednici svog vremena koji su zadužili obrovački kraj

Slika korisnika admin
Mićo Jurjević

Matica Obrovčana, udruga koja okuplja Obrovčane iz Zagreba predložila je za ovogodišnju Nagradu za životno djelo Grada  Obrovca, posthumno trojicu istaknutih Obrovčana. Riječ je o pjesniku,  teologu i prevoditelju Stjepan Buzoliću, političaru i poduzetniku Vladimiru Desnici i učitelju i arheologu Antunu Colnagu. Odluku skupštine  Matice Obrovčana objasnio nam je predsjednik Matice Obrovčana, Mićo  Jurjević.

Preveo Orlanda i Pakao

Za Stjepana Buzolića (Obrovac, 5. 10. 1830. - Zadar, 10. 6. 1894.), kaže  kako je bio oduševljeni pristaša sjedinjenja Dalmacije s prekovelebitskom braćom, te je u obranu aneksije, 1861. napisao knjižicu "Ancora  della nazionalita nella question dell' unione".

- Za osnutka preparandije u Arbanasima 1866. bio je imenovan ravnateljem toga zavoda, odakle je za desetak godina izlazilo do 300 učitelja,  zadojenih rodoljubljem, što je znatno pomoglo pohrvaćenju pučkih škola u Dalmaciji. Nakon umirovljenja 1887. još više se zalagao, kako se tad  govorilo, za narodnu stvar te je 1889. izabran zastupnikom otoka Brača,  Hvara i Visa u Dalmatinskom saboru. Buzolić je 1871. izdao zbirku pjesama pod naslovom "Bog, Rod i Sviet", a 1868. i 1869. za "Maticu Dalmatinsku" uredio je koledare. Preveo je trinaest pjevanja Ariostova Orlanda,  Uga Foscola "Grobove" i dr. Njegov prijevod Danteova "Pakla" tiskan je  poslije njegove smrti. Manje je prevodio s ruskog, francuskog i njemačkog jezika, a smatrali su ga najboljim hrvatskim pjesnikom svog doba u Zadru, kaže Mićo Jurjević dodajući kako je Buzolićev učenik bio i  autor poznatog Bakonje Fra Brne Simo Matavulj.

30 godina načelnik Obrovca

Vladimir Desnica (20. 12. 1850. - 5. 2. 1922.) bio je 30 godina načelnik  Obrovca (1882. - 1912). Poticao je i usavršavao tehnike obrade zemlje i  stočarstva na tom području i na svom imanju, te za svoje proizvode dobivao nagrade na poljoprivrednim izložbama.

- Aktivno je pomagao bosansko-hercegovački ustanak (1875.-1878.)  protiv turske okupacije, a 1889.godine podržao je Zadarski kompromis o  udruživanju hrvatskih i srpskih stranaka u Dalmatinskom saboru. Pokrenuo je 1903. godine časopis Novi srpski list. Inicirao je 1905. godine donošenje Zadarske rezolucije, kojom su srpski prvaci u Dalmaciji podržali  Riječku rezoluciju samo 15 dana poslije njezina donošenja. U ranoj mladosti pisao je rodoljubnu poeziju. Arhivska zbirka Vladimira Desnice,  koja sadrži i njegovu korespondenciju u vezi s bosansko-hercegovačkim  ustankom, sada se nalazi u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu.  Pokrenuo je 29. rujna 1887. godine "Obrovačku čitaonicu", a 9. veljače  1908. godine na čelu je Osnivačkog odbora Kreditne zadruge (banke) za  obrovačku općinu. Dvije godine kasnije, 6. listopada 1910. godine osniva  i "Društvo za strijeljanje u nišan" u Obrovcu. Bio je član Carevinskog vijeća u Beču, vitez Reda Franje Josifa, jednom riječju ugledna ličnost svoga vremena, rekao je Mićo Jurjević dodajući kako je najpoznatiji predstavnik ove časne obitelji bio poznati hrvatski književnik Vladan Desnica  koji u svom najznačajnijem djelu Proljeća Ivana Galeba, i posebno u pripovijetkama: Bunarevac i Proljeće u Badrovcu, dao prekrasne opise  Obrovca i života u Obrovcu i obrovačkoj okolini.

Colnago i Cvijina gradina

Antun Colnago (Obrovac, 22. 6. 1862. - Split, 16. 10. 1936.) bio je obrovački učitelj i arheolog. Arheolog dr. Mihovil Abramić utvrdio je da je Antun Colnago otkrio uz ostalo rimski grad Clambetae na Cvijinoj gradini,  Argyruntum u Starigradu pod Velebitom i druga manja antička nalazišta.  Bogati nalazi iz obrovačke okolice dali su Colnagu povoda da osnuje lijep arheološki muzej u Obrovcu. Arheološki institut u Beču imenovao ga  je svojim članom dopisnikom.

- Povjesničar dr. Boško Desnica u članku "Arheološki muzej u Obrovcu" (Narodna starina - 1933. ) napisao je dosada najbolji prikaz rada i uspjeha Antuna Colnaga. Desnica kaže: "....radeći kao učitelj u Obrovcu,  Colnagovu je pažnju privukla čudna konfiguracija jedne uzvisine u  Kruševu koju je narod zvao Cvijina gradina. Tu je Colnago naslutio rimsku naseobinu..." U travnju 1903. godine kapitalom od 40 kruna sakupljenim među prijateljima, Colnago je počeo kopati na Cvijinoj gradini.  Nađeni predmeti: mramorni fragmenti ruke i noge, žrvanj, rimski novac,  temelji hrama, ostaci terma itd. preneseni su tada u obrovački arheološki muzej, a danas se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zadru kao jezgro današnje znatne zbirke. Vijest o kruševačkim nalazima, objavljena u  "Smotri Dalmatinskoj" privukla je pažnju Dr. Otta Benndorfa direktora  arheološkog instituta u Beču koji je odmah došao u Obrovac pogledati  zbirku, te je na njegov nagovor bečko ministarstvo prosvjete udijelilo  Colnagu nekoliko potpora za daljnja istraživanja koja je provodio u Starigradu, Medviđi i Krupi, naglasio je Mićo Jurjević.

Matica Obrovčana također je predložila za nagradu i Ekološku udrugu  Zrmanja. Najpoznatija akcija EKO Zrmanje je čišćenje rijeke Zrmanje u  kojoj već 4 godine tradicionalno sudjeluju ronilački klubovi iz cijele Hrvatske, razne udruge i škole.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno