Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Prosvjedi neminovna posljedica lažnih obećanja

Autor: Ivana Burica

07.03.2010. 23:00
Prosvjedi neminovna posljedica lažnih obećanja

Foto: FAH



Prelazak na tržišne uvjete bez prethodne pripreme uvjeta, bez jasne strategije poljoprivredne proizvodnje i adekvatne zaštite malih poljoprivrednih gospodarstava, neminovno dovodi do kraha. Favoriziranje trgovačko-uvoznih lobija, strategija koja se zasniva na poticajima, a ne na stvaranju uvjeta u kojima seljak može opstati na nemilosrdnom europskom tržištu doveli su nas u ovu situaciju, kazala je Sabolić


Seljaci i ministar poljoprivrede Petar Čobanković su u noći s nedjelje na ponedjeljak u Đakovu postigli dogovor i potpisali zajednički sporazum te dogovorili način isplate poticaja. Time su završeni sedmodnevni prosvjedi, a seljaci su povukli sve traktore sa cesta.
Vlada se obavezala da će do kraja ožujka u novcu isplatiti 60 posto poticaja. Prvi će dio isplatiti do kraja ožujka, a drugi do sredine travnja. Ministar je seljacima obećao isplatiti 600 kuna poticaja po hektaru u repromaterijalu. Dio isplate 205 milijuna kuna poticaja za proljetnu sjetvu s 2008. na 2009. godinu isplatit će se do lipnja iduće godine. Dogovor se odnosi na poljoprivrednike s do 300 hektara zemljišta.
Koliko su seljaci bili u pravu i koliko su njihova traženja bila realna u situaciji kad cijelo društvo trpi posljedice gospodarske krize te kako će prosvjedi utjecati na stabilnost vladajuće koalicije pitali smo predstavnike političkih stranaka Zadra i Zadarske županije.
Nema destabilizacije vlasti
Irena Devčić Buzov (HSS) uvjerena je da situacija s poljoprivrednicima neće destabilizirati vladajuću koaliciju.
– Iako, postoje nastojanja da se pomoću nje napravi pukotina u među koalicijskim partnerima. No, do toga neće doći.
Seljaci imaju pravo prosvjedovati. Ali ako novaca nema, a nema, teško da ga se može podijeliti. Seljaci su se našli u nezgodnoj situaciji jer nisu dobili ono što su im Jadranka Kosor i Damir Polančec obećali prošle godine. Tadašnji ministar poljoprivrede, haesesovac Božidar Pankretić, otvoreno je rekao da sredstava nema. No, Damir Polančec je tad dao definitivno lažna obećanja, kazala je Devčić Buzov napomenuvši da je dobro što je konačnopostignut dogovor između seljaka i Vlade.
– Treba istaknuti da bez obzira na prozivanja, HSS i tada i sada stoji iza poljoprivrednika te da je upravo HSS-ov program za razvoj poljoprivrede utkan u program Vlade RH, rekla je Devčić Buzov.
Branko Kutija (HDZ) također je mišljenja da prosvjedi seljaka ne bi trebali izazvati probleme u vladajućoj koaliciji.
– Mislim, pak, da bi predstavnici HSS-a trebali biti glasniji i nešto kazati seljacima koji su velikim dijelom njihovo biračko tijelo. Dug koji se spominje u najvećoj se mjeri odnosi na 2008. godinu i vrijeme kad je minsitar poljoprivrede bio Pankretić iz HSS-a.
Svakako da seljake treba razumjeti. Da iziđu ulice natjerala ih je nužda jer nije lako živjeti od poljoprivrede koja ovisi o nizu faktora izvan ljudske moći.
Svi skupa moramo podnijeti teret stanja u kojem jesmo. No, drago mi je da je došlo do dogovora i da je sve dobro završilo. Treba napomenuti da je do raspleta krize došlo za stolom, mirnim dogovorom, a ne naguravanjem i silom. Ne opravdavam one koji su probleme pokušali riješiti na takava način. Njih je ipak srećom bilo malo. Prosvjed je uvijek legitiman, ali mora biti s mjerom, kazao je Kutija.
Omerka Šarić (SDP) naglašava da su prosvjedi poljoprivrednika samo jedna od manifestacija općeg stanja u hrvatskom društvu.
– A ono je takvo da iziskuje što skoriju promjenu vlasti. Vladajuća garnitura očito nije u stanju voditi zemlju. Ne može se nešto obećati i onda jednostavno, bez posljedica reći – oprostite, nećemo vam dati. Ništa se nije učinilo, a izgubilo se godinu i pol dana. Mjere koje će se eventualno donijeti, rezulatate mogu imati tek za godinu i pol dana. Ljudi dotad moraju živjeti. Ali, kako?! Vlada je komotna, nesposobna i konačno je vrijeme da shvate da su svojim “nečinjenjem” u proteklim godinama izigrali povjerenje birača. Ova kriza nema veze sa svjetskom gospodarskom krizom. To je hrvatska kriza, naglasila je Omerka Šarić.
Loše organiziran sustav poticaja
Damir Kasap (HSLS) smatra da prosvjedi seljaka za posljedicu neće imati destabilizaciju vlasti.
– Traženja seljaka su apsolutna opravdana jer samo traže ono što im je bilo obećano. No, smatram da je pravi problem u tomu što su poticaji organizirani na pogrešan način. Nisam stručnjak, ali logično je da bi se poticaji trebali isplaćivati po proizvedenoj količini nečega, a ne po hektaru zemljišta. Ribari dobivaju poticaje po kilogramu ulovljene ribe i to je u redu. No, kad smo već kod ribarstva, po mojem mišljenju treba ukinuti subvencije za plavi dizel i novce usmjeriti na krajnje proizvode. Također, kao što u ribarstvu postoje izlovne kvote, zašto se ne bi odredile i kvote u ratarstvu i stočarstvu? Primjerice da se odredi kvota proizvodnje pšenice izbjegli bi se mnogi problemi. Pšenice se uvijek proizvodi više nego je se može prodati i to stoga što ju je najlakše proizvesti. Mislim da su tu zakazale savjetodavne službe koje bi se trebale više angažirati i na jedan organiziran način poljoprivrednicima savjetovati koje poljoprivredne kulture uzgajati i u kojim količinama, rekao je Kasap.
Vesna Sabolić (HNS) mišljenja je da su seljački prosvjedi bili neminovni te da je postignut dogovor s ministrom poljoprivrede samo odgađanje stvarnog rješavanja problema koji će se ponovo multiplicirati.
 Krah bio neizbježan
– Prelazak na tržišne uvjete bez prethodne pripreme uvjeta, bez jasne strategije poljoprivredne proizvodnje i adekvatne zaštite malih poljoprivrednih gospodarstava, neminovno dovodi do kraha. Favoriziranje trgovačko-uvoznih lobija, strategija koja se zasniva na poticajima, a ne na stvaranju uvjeta u kojima seljak može opstati na nemilosrdnom europskom tržištu doveli su nas u ovu situaciju. “Povoljni” krediti bez osiguranja rizika proizvodnje za seljake, a zbog kojih su založili svu svoju imovinu, bez dodatnih osigurača da se za njihove proizvode zajamči otkup i razumna cijena, izgurali su seljake na ulicu. Seljak je i onako izložen rizicima od prirodnih do tržišnih te su državna dugovanja prelila čašu.
Ova kriza morala bi se odraziti na vladajuću koaliciju. Činjenica je da je stvorena percepcija da se za interese seljaka nužno brine HSS i tu percepciju treba ispravljati. Za interese seljaka kao i hrvatskog naroda općenito najbolje mogu brinuti stranke koje imaju vrsne ekonomske i gospodarske stručnjake i kojima je razvoj ukupnog gospodarstva temeljna briga. Ti stručnjaci moraju poznavati ukupno gospodarsko i makroekonomsko okruženje, te imati viziju razvoja i opstanka hrvatskog gospodarstva u uvjetima u kojima se nalazimo. Nama trebaju učinkoviti modeli osnaživanja seljačkih gospodarstava da opstanu na europskom tržištu, kazala je Sabolić dodavši da takvi modeli već postoje te da je jedan od takvih makroekonomskiih stručnjaka svakako i njen starnački kolega Radimir Čačić.
Duško Vuković (HSU) prosvjede poljoprivrednika, koji su uložili u mehanizaciju i okrupnjavanje posjeda oslonjeni na programska usmjerenja ministarstva poljoprivrede, smatra opravdanima.
– Poljoprivrednici su došli u nezgodnu sitaciju, No, treba imati na umu činjenicu da, kad su poticaji formirani tako visoko, kriza još nije bila na vidiku. To bi moralo biti jasno svima – i poljoprivrednicima i onima kojima je teže nego njima, a to su umirovljenici i drugim socijalnim skupinama. Treba sadašnju situaciju podnijeti s nadom da će nakon oluje ipak biti mirno. Da će doći vrijeme kad će naše gospodarstvo biti u stanju servisirati opću potrošnju. Izdaci države bili su iznad mogućnosti, pa je tako i seljacima bilo obećano više nego država može izvršiti. Obećanja su dana olako i brzi i to je opomena sadašnjoj i svim budućima vladama. Za sada mislim da situacija neće imati negativne posljedice na vladajuću koaliciju. No, ako poljoprivrednici i dalje budu nezadovoljni to bi moglo imati repekusije na duljinu trajanja vladajuće koalcije, zaključio je Vuković.