Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Na Pagu prva hrvatska solarna elektrana

07.03.2011. 23:00
Na Pagu prva hrvatska solarna elektrana


Danas je u svijetu trend iskorištavanja snage vjetra i to je najbrže rastući segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Zadarska županija potiče njihovo korištenje tako da imamo četiri lokacije vjetroelektrana, od kojih su dvije, na Pagu i u Gračacu, u funkciji. Na Pagu se razvija i velika solarna elektrana koja bi mogla biti prva takva u Hrvatskoj, a lokacija se nalazi na južnom dijelu Paga kod Povljane, kazao je Ivankov


Povećanje korištenja topline proizvedene iz biomase i solarne energije u javnom i privatnom sektoru, za grijanje većih zgrada, konačni je cilj projekta BioSolESCo za koji je jučer održana radionica u Velikoj vijećnici Zadarske županije. Napomenuto je i kako ESCo tvrtke pružaju cjelovitu energetsku uslugu s otplatom kroz ostvarene uštede te da usluga uključuje sve od projektiranja, financiranja i instaliranja do održavanja i opskrbe gorivom.
Četiri lokacije vjetroelektrana
Okupljene je pozdravio Dario Ivankov, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, koji je kazao da Zadarska županija potiče korištenje energije iz obnovljivih izvora te da će na Pagu osim vjetroelektrane biti izgrađena i prva hrvatska solarna elektrana.
– Danas je u svijetu trend iskorištavanja snage vjetra i to je najbrže rastući segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Zadarska županija potiče njihovo korištenje tako da imamo četiri lokacije vjetroelektrana, od kojih su dvije, na Pagu i u Gračacu, u funkciji. Na Pagu se razvija i velika solarna elektrana koja bi mogla biti prva takva u Hrvatskoj, a lokacija se nalazi na južnom dijelu Paga kod Povljane. Projekt se nalazi u prostornom planu i ima podršku županije kao projekt od posebnog značenja, pripremljen je za ishođenje građevinske dozvole i elektrana bi trebala imati oko 3,8 MW, kazao je Ivankov i podsjetio da je proizvodnju energije iz obnovljivih izvora prošle godine sufinancirala Županija u sklopu projekta za ugradnju solarnih kolektorskih sustava u pojedinim kućanstvima.
Radionicu na temu povećanja korištenja energije iz biomase i sunčeve energije za grijanje javnih i privatnih zgrada koristeći ESCo model održali su predstavnici tvrtke HEP ESCO d.o.o. koja se bavi pružanjem usluga u energetici te razvijanjem, izvođenjem i financiranjem projekata energetske učinkovitosti na tržišnom utemeljenju te predstavnici Energetskog instituta Hrvoje Požar. Veljko Vorkapić iz Instituta “Hrvoje Požar” kazao je da su ESCo projekti koji uključuju iskorištavanje obnovljivih izvora energije relativno rijetki u EU, stoga je taj model nedovoljno poznat široj javnosti.
Od koštica masline i višnje kvalitetna goriva
– Iz tog razloga, cilj projekta je analizirati problematiku ključnu za ESCo projekte: investicijske modele, oblike ugovora i sl., o kojoj su informacije ograničene te nisu objedinjene na razini EU. Projekt će prikazati teškoće s kojima se ESCo tvrtke susreću te će predložiti mjere kako prevladati navedene prepreke u praksi. Trenutačno uočen rizik i nesigurnost smanjuju mogućnost korištenja održivih metoda proizvodnje i korištenja OIE. Predviđa se da će, prvenstveno razumijevanjem te upravljanjem ovim rizicima ESCO model donijeti promjenu u percepciji potencijalnih korisnika, kazao je Vorkapić, dodajući da je konačni cilj projekta povećati korištenje topline proizvedene iz biomase i solarne energije u javnom i privatnom sektoru.
Iskoristivost sunčeve energije relativno je poznata, dok je biomasa još djelomična nepoznanica i gotovo se i ne koristi u Dalmaciji.
– Malo teže je koristiti biomasu u Dalmaciji, ali moglo bi se povezati u iskorištavanju vinograda i maslinika, ali s obzirom na manje količine u odnosu na šume, manja je i ekonomska isplativost. Postoje opcije iskorištavanja koštica masline i višnje od kojih se mogu raditi kvalitetna goriva, kazao je Vorkapić, dodajući da jedan proizvođač maslina u Istri drobi sjemenke maslina i to kao gorivo koristi u svojim zgradama, a planira i izvoz u Italiju.
Instalacija solarnog sustava na obiteljsku kuću približno je oko 30 do 40 tisuća kuna, dok je sustav za iskoristivost biomase dosta skuplji.
– Mi ovdje radimo na promociju ESCO principa na većim zgradama gdje bi taj princip bio i iskoristiv, jer korištenjem većih kotlova smanjili bi se troškovi. U malim kućanstvima to bi bilo oko 10 tisuća eura za cijeli centralni sustav u malo većoj zgradi, kazao je Vorkapić, dodajući da bi cijeli turistički sektor mogao koristiti sunčevu energiju, kao i institucije poput bolnica i domova koji rade cijele godine.