Zadarskim pčelarima probleme stvara prskanje maraške i breskve

Slika korisnika admin
Adam VIDAS
Krsto Bukvić, predsjednik braniteljske pčelarske zadruge Apis Dalmacija

Na našem području pčelarima najveće probleme stvara nekontrolirana  upotreba pesticida, kazao nam  je Krsto Bukvić, predsjednik  braniteljske pčelarske zadruge  Apis Dalmacija. Naime, masovna smrt pčela diljem svijeta  počela je zabrinjavati i hrvatske pčelare, iako nam poručuju kako stanje u Hrvatskoj  još nije alarmantno.  Prema podacima koji su prije nekoliko  dana izašli u medijima, gotovo  30 posto pčelinjih zajednica u  SAD-u i više od 20 posto u  nekim europskim zemljama je  uginulo. Kao mogući uzroci  masovnog ugibanja navode se  neke vrste parazita, gljivica i  virusa te uporaba pesticida. S  obzirom da su pčele najvažniji  oprašivači, podaci o ugibanju  tolikog broja zvuče katastrofalno i to ne samo zbog meda,  već zbog cjelokupne svjetske  poljoprivrede. Naime, gotovo  polovina poljoprivrednih kultura ovisna je o oprašivanju.

- Kod nas podaci o uginućima pčela variraju iz godine u godinu. Unatrag dvije  do tri godine veliki broj mrtvih  pčela zabilježen je na području  Kutine i u nekim dijelovima  Slavonije. Uočeno je kako  obično pčele ugibaju na području gdje se nalazi voda povezana s oranicama i njivama  na kojima su korišteni pesticidi i herbicidi. U Zadarskoj  županiji stanje nije alarmantno i nisu zabilježeni veći gubici, ali obično izbjegavamo  područje Škabrnje i Zemunika, odnosno mjesta gdje se  voćnjaci maraške i breskve tretiraju raznim pesticidima, kazao nam je Bukvić.

Najveće probleme pčelari su  imali prije sedam do osam godina kada se u Hrvatskoj  počeo koristiti opasan pesticid.

- Poljoprivrednici, neki i s  našeg područja počeli su koristiti pripravak koji se zvao  Gaučo, a pčele bi umirale i  kada bi nadletile područje tretirano tim preparatom. Pesticidi i kemijski pripravci loši  su za pčele, nama ovdje probleme stvara prskanje maraške i breskve, ali ta područja  izbjegavamo, kazao je Bukvić  ističući kako u SAD-u poljoprivrednici pčelarima plaćaju  da donesu košnice u njihove  voćnjake, dok kod nas svoje  voćnjake prskaju čim stignu i  imaju manji urod.

Bukvić je pohvalio i agronoma s područja Vlačine koji  prije nego što počne tretirati  voćnjake obvezno to najavi  pčelarima kako ne bi došlo do  neželjenih posljedica.

Prema podacima koje stižu  iz SAD-a, većina šteta nastala  je na velikim komercijalnim  pčelinjacima, a mali proizvođači smatraju kako su njihove pčele otpornije jer su razvile prilagodljivost zahvaljujući ruralnim, raznolikim staništima. Znanstvenici intenzivno rade kako bi riješili ovaj  problem i dok dio s razlogom  optužuje uporabu jakih pesticida, koji su odobreni od  državnih službi iako je utvrđeno njihovo štetno djelovanje, drugi dio traži lijek za  parazite te razne virusne i gljivične infekcije.

Zbog brzog rasta ljudske populacije strahuje se da će odumiranje pčela još dodatno produbiti svjetsku krizu nastalu  ograničenjem poljopivrednih  usjeva i rastom cijena hrane.  Engleska je u zadnja dva desetljeća izgubila više od polovice svojih košnica, a zbunjujući razmjeri odumiranja  pčela događaju se i u Aziji,  Južnoj Americi te Bliskom Istoku.

 

Peticija za zabranu pesticida

Zbog smrti bilijuna pčela diljem svijeta avaaz.org raspisao je i peticiju protiv uporabe štetnih pesticida, a kako navode zabranom samo jedne skupine pesticida izumiranje bi bilo bitno smanjeno. U siječnju je na stranicama Hrvatskog pčelarskog saveza objavljena ova informacija, a svi pčelari pozvani su da potpišu peticiju.

- Iako farmaceutske tvrtke lobiraju da se njihovi proizvodi održe na tržištu, već četiri europske zemlje provode zabranu upotrebe "opasnih pesticida", što je dovelo do oporavka pčelinjih zajednica na tom području. 

Osim toga, u SAD-u i EU se vode žestoke debate o zabrani upotrebe pesticida opasnih za pčele i usjeve, pa se pčelari nadaju da će se stvoriti lančana reakcija diljem svijeta koja će rezultirati potpunom zabranom, ukoliko se neovisnim istraživanjima ne dokaže da su pesticidi u potpunosti sigurni za korištenje, navedeno je u pozivu na potpisivanje peticije.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno