Bivši ovisnici nisu za dekriminalizaciju droga

Slika korisnika admin
Autor: 
joint
Mario PADELIN
Dekriminalizacija (ne) može dovesti do naglog povećanja broja ovisnika

Primjena novog Kaznenog zakona usvojenog u listopadu 2011. godine započinje 1. siječnja 2013. godine, a među najavljenim izmjenama kaznenog zakonodavstva javnost najviše intrigira ona o dekriminalizaciji posjedovanja malih količina droga namijenjenih osobnoj upotrebi.

Droga na dlanu?

Protivnici ovakvih izmjena upozoravaju da se dekriminalizacijom upotrebe opojnih sredstava mladima praktički droga nudi na pladnju. S druge se pak strane zakonske izmjene opravdavaju argumentom da će se prekršajnim, a ne kaznenim sankcioniranjem upotrebe droga rasteretiti resursi kaznenog pravosuđa koji bi se onda usmjerili u borbu protiv pravih kriminalaca.

Predstavnici zadarskih udruga za resocijalizaciju ovisnika i za pomoć obiteljima i roditeljima ovisnika izmjene KZ-a kojima se uživanje droga prestaje kazneno goniti u pravilu ne podržavaju.

Predsjednik Udruge Porat Siniša Kabić mišljenja je da bi sankcioniranje uživanja opojnih droga trebalo ostati isto kao i dosada, a kazne za preprodaju droga bi se trebale i pooštriti.

- U prvom redu mislim da se po ovom pitanju još uvijek 'opipava bilo' javnosti. Malo se puštaju probni baloni, čeka se reakcija pa će se tek onda ići u primjenu zakona. Ovih dana sam malo čitao i slušao o ovome i dobio sam različite informacije.

S kaznenog na prekršajni postupak

S jedne, potpredsjednica Vlade Milanka Opačić tumači da se neće dogoditi neke velike promjene te da će kazne ostati iste, samo će se posjedovanje droge za vlastitu uporabu prebaciti s kaznenog na prekršajni postupak. S druge strane, stižu vijesti da bi se odredilo koje su količine droge za osobnu upotrebu te bi počinitelje prekršaja sud upućivao u centre, savjetovališta i slične ustanove gdje bi im se pomogalo. Bilo kako bilo, mislim da se dekriminlizacijom mladima otvaraju vrata za puno lakše dolaženje do droge, govori Kabić te ističe da je za ovakav zakon rano i da naše društvo još nije zrelo za njega.

- Nisam siguran da su naši mladi dovoljno educirani i da su svjesni štetnosti droge. Pa vidimo što se u našem gradu događa s mladima i alkoholom. I sam sam otac dviju tinejdžerica i kao otac ne bih volio da im se droga može ponuditi tako lako i bez kaznene odgovornosti, rekao je Kabić.

Ivanka Ledenko, predsjednica udruge "Nada" je također protiv dekriminalizacije posjedovanja malih količina droge.

- Mislim da će se na ovaj način dodatno pospješiti upotrebu droge. Nisam za ove izmjene. Da se mene pita, uvelo bi se više reda i kontrole te bi se postojeće kazne za posjedovanje i preprodaju droga dodatno postrožile, kazala je Ledenko.

 ŠIROKE NEGATIVNE IMPLIKACIJE

Zadarski psihijatar dr. Darko Labura mišljenja je da ovakvim zakonskim izmjenama zapravo trebaju prethoditi ozbiljne pripreme koje uključuju brojne javne tribine.

- Napominjem da nisam ekspert za ovisnosti o drogama, ali kao psihijatar i kao čovjek kažem da nisam za dekriminalizaciju posjedovanja malih količina droga. U ovoj situaciji u kojoj jesmo, u okruženju gdje ima toliki broj nezaposlenih, lakši pristup drogama ne bi vodio smanjenju sudskih postupaka, već bi doveo do visokog stupnja upotrebe opojnih sredstava. A to bi imalo široke negativne društvene, zdravstvene i gospodarske implikacije, smatra dr. Labura.

 

 SLUČAJ MARESTI

Ipak, od pravnog izvora u Zadru dobili smo informaciju da se izmjenama KZ-a u praksi zapravo neće ništa bitno promijeniti. Samo će se formalizirati nešto što se zapravo već provodi.

Naime, od slučaja Maresti prije dvije i pol godine kad je u kaznenom postupku zbog preprodaje droge jedan od pet optuženih oslobođen optužbi jer je za isto djelo već osuđen u prekršajnom postupku, u praksi svako posjedovanje droge ide samo u prekršajni postupak.

- Posjedovanje droge je u skladu s dosadašnjim KZ-om bilo kazneno djelo, a prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe opojnih droga išlo je u prekršajni postupak. Dakle, počinitelj bi imao dvostruko suđenje. No zadnje dvije godine postoji nepisano pravilo da policija za posjedovanje droge piše samo prekšajne prijave. Naime, kako je prekršajni postupak brži i lakše ga je provesti, događalo se, kao što je to bilo u slučaju Maresti, da se najprije donese presuda u prekršajnom postupku te se obustavi kazneni, pojasnio je naš pravni izvor.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno