Povezanost Ukrajine i istočnog Jadrana

U sklopu obilježavanja proslave županijskih dana u četvrtak je u Etnološkom odjelu Narodnog muzeja Zadar gostovao dr. sc. Jevgenij Paščenko, profesor na Katedri za ukrajinistiku Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Profesor koji se bavi hrvatsko ukrajinskim vezama i poredbama, poznat po svojoj knjizi „Etnogeneza i mitologija Hrvata u kontekstu Ukrajine” (1999.), u Zadru je predstavio svoju novu knjigu „Od Kijeva do Poljica. Tragom prastarih migracija”.
Prvo je dobrodošlicu profesoru u ime domaćina Narodnog muzeja Zadar poželila ravnateljica Renata Peroš pozdravivši pritom i prisutnost Stipe Zrilića, župana Zadarske županije. Prema riječima ravnateljice delegacija Zadarske županije nedavno je boravila u Ukrajini gdje je ostvarila značajne veze.
– Ukrajina sadrži mnoge informacije koje su nezaobilazne u tumačenju etnogeneze Hrvata. U znanosti je vrlo važan aspekt noviteta, a ova je istraživačka staza posve neistražena. Posebno su učestale i znakovite informacije iz staroslavenske mitologije koje povezuju današnji ukrajinski i hrvatski prostor. Budući da se etnologija nije usmjerila na istraživanje tog predkršćanskog perioda, riječ je o novim otkrićima. Ona otkrivaju stare i trajne veze između Ukrajine, zemlje stepskih konjanika ratnika i plodnih polja i područja koja su naselile slavenske zajednice na istočnoj obali Jadrana. Služio sam se postavkama velikog lingvista Romana Jakobsona i uočio kako je ratnička elita, socijalna okosnica arhaičnih društava davala iste nazive toponimima na području današnje Ukrajine kao i Hrvatske. Toponimi su tada nosili ideologijske informacije. Tadašnji su ljudi na svojim seobama mitologizirali geografiju, pa su srodni toponimi predkršćanskog razdoblja nazivani po Perunu, bogu gromovniku, Velesu, bogu zemlje i vode te po ostalim božanstvima, zatim tu je toponim Sveto brdo i drugi slični toponimi koje nalazimo u Ukrajini i Hrvatskoj. Zajednički su i učestali iranski toponimi, što kod ukrajinskih istraživača nije predmet čuđenja budući su Dnjepar i Don iranski hidronimi. Zanimljivo je da sam kroz tekstove starog i zaboravljenog povjesničara Natka Nodila našao istomišljenika. Postoje i druge sličnosti poput onih između Poljičkog statuta i zakona iz Ruske pravde, zatim zajedničke institucije didića, ratničkih tradicija, geneze glagoljice za koju neki istraživači tvrde kako ju je Ćiril stvorio prema postojećem modelu iz sarmatskih simbola, novčanim jedinicama kuni i grivni izvedenim iz načina plaćanja o kojima postoje svjedočanstva i u ukrajinskim i hrvatskim dokumentima. Moje je djelo tek polazište za brojna buduća istraživanja koja bi ovu problematiku mogla i trebala više rasvijetliti, kazao je o svojoj knjizi u vrlo zanimljivom izlaganju profesor Jevgenij Paščenko.