Regatom na Zrmanji do znanstvene valorizacije vrijednosti i fenomena krša

Slika korisnika admin
Filip BRALA
Rafting na rijeci Zrmanji organizira se radi što boljeg razvoja avanturističkog turizma i promocije zadarskog zaleđa kao turističke destinacije

Ovogodišnja VI. hrvatska rafting regata "Zrmanja 2011." održat će se 29. i 30. travnja., a posebnost joj je što će u svom početnom dijelu odati priznanje, rekli bismo, pokušati vratiti dug kršu koji je rodio ljepotom. Rafting regate na rijeci Zrmanji organiziraju se radi što boljeg razvoja avanturističkog turizma i promocije zadarskog zaleđa kao turističke destinacije. Regate su turističkog, rekreativno-sportskog i humanitarnog karaktera (prilog već nekoliko godina ide za potrebe djece s teškoćama u razvoju iz Vrtića "Latica" u Zadru). Unatrag nekoliko godina svaka od regata je tematska. Lani je tema bila eko-etno (tradicija i ponuda ekoproizvoda Bukovice i Ravnih kotara), a ove godine se naglasak stavlja na geologiju, hidrogeologiju, kraške fenomene, ekosustav, turističku ponudu i održivi razvoj područja uz Zrmanju koji se većim dijelom nalazi na području PP Velebit.

Znanost na Zrmanji

Dakle, u tom dijelu regatu će obogatiti znanstveni skup. U sklopu znanstvenog simpozija i okruglog stola "Zrmanja uokvirena kršem", koji se održava u petak 29. travnja, prvog dana regate bit će otvorene sljedeće teme: prof. dr. Ognjen Bonacci - Hidrologija rijeke Zrmanje; doc.dr. Zdravko Špirić - Ekologija zaštićenog područja u turizmu; ing. Marijana Jelić - Geologija špilje Golubnjača ili "Kraljice Bukovice" (plus: terenska prezentacija istraživanja i priprema špilje za otvaranje javnosti); dr. Neven Cukrov - Tragovi metala i stabilni izotopi ugljika i kisika u vodi i sedri rijeke Zrmanje; dr. Danijela Hamidović - Šišmiši u speleološkim objektima uz rijeku Zrmanju i njezine pritoke; mr. Roman Ozimec - Biospeleologija speleoloških objekata rijeke Zrmanje; ing. Vladimir Božić - Speleološki objekti uz Zrmanju u funkciji čovjeka kroz povijest; ing. Tihomir Kovačević - Mogućnosti i aspekti razvijanja speleoturizma i avanturizma u speleološkim objektima uz rijeku Zrmanju i njene pritoke; Nives Missoni, akademska slikarica - Zrmanja kao vječna inspiracija umjetnika; mr. Mirko Đinđić - Održivi razvoj značajnog krajobraza - Kanjon Zrmanje od Obrovca do ušća; Đuro Župan, organizator VI. Rafting regate - Razvoj sportskog i avanturističkog turizma na Zrmanji i njegov utjecaj na ekonomski i društveni razvoj.

Organizatori vjeruju da će i ovaj skup javnosti približiti pomalo zanemarene vrijednosti ovdašnjeg krša koji udomljuje i sve hrvatske nacionalne parkove, privlači i pažnju svjetske javnosti a uzima polovicu teritorija Hrvatske, pokriva dominantan turistički prostor kojem može još puno dati u turističkom pogledu.

Rafting regata osim oživljavanja turizma u zaleđu približila je mnogima ljepotu kraškog podneblje. U Riva Rafting centru osim toga mnogo je učinjeno i na istraživanju spiljskih fenomena u sklopu Zrmanje, valorizaciji Cerovačkih pećina, kao i povezivanju na širim područjima kraških fenomena od Zrmanje do Une, odnosno Plitvičkih jezera i Velebita.

Metali u vodenom okolišu

Neven Cukrov s Instituta "Ruđer Bošković", Zavod za istraživanje mora i okoliša držat će predavanje na temu "Tragovi metala i stabilni izotopi ugljika i kisika u vodi i sedri rijeke Zrmanje".

Metali su važan čimbenik svakog vodenog okoliša, jer u mnogim slučajevima o njima ovisi i bioraznolikost tog vodenog ekosustava. Oni su u vodenom okolišu uvijek prirodno prisutni, a njihova koncentracija regulirana je prirodnim procesima i jako ovisi o području, odnosno sastavu stijena i tla. Stoga se za svako karakteristično područje prirodna razina tragova metala određuje pojedinačno, da bi se mogle razlikovati prirodne koncentracije od onih antropogeno izazvanih. Važno je napomenuti da za razliku od npr. organskih zagađivala, metali nisu biorazgradivi, te jednom uneseni u okoliš postaju zauvijek njegov dio.

Mjerenjem koncentracija metala u vodi možemo zaključiti o trenutnom antropogenom pritisku na sliv Zrmanje, a mjerenjem tih koncentracija u sedri (i u sedimentu) možemo interpretirati promjenu tih pritisaka u prošlom vremenu.

Paleookolišne interpretacije temeljene na odnosima stabilnih izotopa osnovica su za naše razumijevanje prošlih i sadašnjih klimatskih i okolišnih promjena.

Točnost većine pokazatelja iz prošlosti temelji se na analogiji usporedbe s današnjim odnosima tih istih pokazatelja. Paleookolišni podaci visoke rezolucije su nezaobilazni u procjeni regionalnih promjena povezanih s antropogenim utjecajem (uključujući antropogeno izazvano globalno zatopljenje). Tipični podatak visoke rezolucije je sadašnja i paleo sedra (masivna i laminirana), koja je uobičajena na Dinaridskoj karbonatnoj platformi, ali još uvijek nedovoljno istražena i slabo razjašnjena.

Ispitivanjem odnosa stabilnih izotopa ugljika i kisika u današnjoj vodi rijeke Zrmanje te njihovom usporedbom s odnosom tih istih izotopa u sedri, možemo procijeniti temperaturu vode iz koje je nastala paleo-sedra, te tumačiti neke okolišne uvijete (npr. tip vegetacije u slivnom području u vrijeme nastanka sedre).

Ekološki rizici u turizmu

Doc.dr.sc. Zdravko Špirić s Institut za primijenjenu ekologiju imat će predavanje na temu Nadzor i upravljanje ekološkim rizicima u funkciji razvoja turizma.

Iznimne prirodne ljepote i očuvani okoliš izvrsne su pretpostavke razvojnih mogućnosti hrvatskog turizma. Sustavno i trajno praćenje promjena u okolišu uvjet je za pouzdanu i efikasnu zaštitu kao i upravljanje okolišem, ali i za strateško planiranje i razvoj hrvatskog turizma. Uz takav pristup moguće je očuvanu prirodu i u očima brojnih ekološki osviještenih turista učinkovitije iskoristiti za promidžbu Hrvatske kao ekološki superiorne i vrlo poželjne turističke destinacije.

Održivi razvoj značajnog krajobraza

Mr. sc. Mirko Đinđić, ravnatelj Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije imat će predavanje na temu "Održivi razvoj značajnog krajobraza - Kanjon Zrmanje od Obrovca do ušća".

Održivo gospodarenje zaštićenim područjima može pomoći kao alternativa na turističkom tržištu gdje posjetitelji traže, pokušavaju razumjeti i uživati u prirodnom okolišu. Zaštićena područja sa svojim prirodnim i kulturnim dobrima prirodni su oblici za takav turizam. Prirodne vrijednosti rijeke Zrmanje odavno su prepoznate. Zaštićeno područje kojim upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije (od ušća do Obrovca, u duljini od 14 km) zaštićeno je u kategoriji Značajni krajobraz dok je cijeli tok rijeke određen kao područje ekološke mreže (HR2000641 Zrmanja). U isto vrijeme, naše svjetsko nasljeđe živih vrsta je ugroženo kao nikada do sada, a zaštićena područja su luke koje čuvaju našu bioraznolikost izloženu pritiscima neodrživog razvoja. Iz tih razloga treba biti posebno zabrinuti za turizam u zaštićenim područjima. Turizam u zaštićenim područjima može donositi i dobrobiti i troškove. Ti efekti mogu međusobno korelirati na mnoge načine. Turizam tako može podržavati zaštitu prirodnih dobara, ali samo dok lokalni ljudi shvate vrijednost njihovog očuvanog i zato zaštićenog područja i dok ga sami požele također štititi. Ovo predavanje će se osvrnuti na potencijalne dobrobiti od turizma u zaštićenim područjima, zaštitu prirodnog nasljeđa i kako to uskladiti.

Hidrologija rijeke Zrmanje

Hidrologija rijeke Zrmanje naziv je predavanja prof. dr. sc. Ognjena Bonaccija s Građevinsko-arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Splitu

S hidrološkog stajališta rijeka Zrmanja jedna je od najinteresantnijih i do sada nažalost nedovoljno izučenih fenomena Dinarskog krša Hrvatske. Radi se o vodotoku koji na pojedinim dionicama djelomično do potpuno gubi vodu kroz pukotine u koritu u krško podzemlje. Ukupna dužina korita Zrmanje od izvora do ušća iznosi 69 km. Topografska površina cijelog sliva do ušća u Jadransko more iznosi 666 km2. Stvarna hidrološko-hidrogeološka površina do sada nije točno određena upravo zbog postojanja velikog broja površinskih i podzemnih krških veza koje još uvijek nisu dovoljno izučene. Sretna je okolnost da duž toka Zrmanje postoje mjerenja protoka na čak šest vodomjernih profila. U izlaganju će biti detaljno iznesene specifične karakteristike minimalnih, srednjih i maksimalnih godišnjih protoka na svim postojećim vodomjernim stanicama. Analizirat će se trendovi snižavanja karakterističnih protoka. Poseban osvrt bit će dat na podzemnu kršku vezu između Zrmanje i Krke. Radi se o činjenici da se vode koje se gube na dionici Zrmanje između Prevjesa i Ervenika pojavljuju na izvoru Miljacka smještenog na desnoj obali Krke u neposrednoj blizini korita kod HE Miljacka.

Speleologija i Zrmanja

Vlado Božić sa Speleološkog odsjeka Hrvatskog planinarskog društva "Željezničar" Zagreb držat će predavanje na temu Speleološki objekti uz Zrmanju u funkciji čovjeka kroz povijest

U dolini rijeke Zrmanje i njenoj bližoj okolici sustavno speleološko istraživanje još nije obavljeno, ali se procjenjuje da tu ima stotinjak špilja i jama. Prvo speleološko istraživanje obavio je prirodoslovac Spiridon Brusina još 1863. godine. Slijedeće je istraživanje obavio geograf Sima Milojević 1926. i istražio špilju Golubnjaču u Bukovici. Više špilja rekognoscirao je i djelomično istražio geolog Mirko Malez 1959. kada je ustanovio da postoji podzemna veza rječica-ponornica u Gračačkom polju s izvor-špiljom Čavle i drugim izvorima na desnoj obali Zrmanje. Od 1968. ovu špilju i druge uz Zrmanju počeli su istraživati zagrebački speleolozi, najprije članovi Speleološkog odsjeka PDS "Velebit", a poslije, do 1990. Društvo za istraživanje i snimanje krških fenomena. Novija istraživanja šireg područja rijeke Zrmanje provodi od 2003. do danas speleološka udruga Dinaridi - Društvo za istraživanje i snimanje krških fenomena organiziranjem međunarodnih speleoronilačkih ekspedicija. U tom su razdoblju istražene brojne izvor-špilje s potopljenim kanalima (sifonima), ali i druge zanimljive manje špilje i jame.

Ovim je istraživanjima utvrđeno da su neke špilje, u određenom razdoblju, koristili i ljudi, npr. špilje zvane "tamnice" za zbjeg, najvjerojatnije u vrijeme osmanlijske okupacije ovog područja, neke za opskrbljivanje vodom, npr. Milića špilja, a neke samo za sklanjanje od nevremena.

 RASPORED REGATE

Šesta regata počinje u subotu 30. travnja. Natjecatelji raspoređeni u raft čamce u 9.30 ujutro preuzimaju natjecateljske brojeve i majice te kreću na start kod Milina Žegarskih u Žegaru. Niz natjecateljsku stazu dugu 14,5 kilometara spustit će se 50 čamaca sa po šest članova posade i skiperom. Duž cijele staze raspoređeni su osiguravajuće ekipe sastavljene od ronioca, članova GSS-a, medicinskog osoblja i nosača opreme.

Oko 14 sati na cilju u Muškovcima predviđen je piknik ručak za sve sudionike, a u 19 sati svečana večera u Mićanovim dvorima u Kruševu gdje će se uz cjelovečernji zabavni program izabrati i najljepša natjecateljica - "Ljepotica Zrmanje".

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno