Vrijeme je za navrtanje maslina

U našoj županiji brojni maslinari vični su tom zanatu, a svakako među najuspješnije i najpoznatije spadaju Joško Kolega, Zdenko Oltran, Željko Troskot, Petar Mikić… Kada primijeniti okuliranje, cijepljenje pod koru, cijepljenje u raskol i cijepljenje na popravljeni spoj
Siromaštvo maslinarskog sortimenta kojeg nude naši rasadnici rezultat su siromaštva sortimenta u novopodignutim maslinicima. Razlozi su brojni, ali među najprihvatljivijim je svakako onaj kako nemamo dovoljno višesortnih matičnih nasada iz kojih se uzimaju plemke za daljnje razmnožavanje. Stoga, ukoliko niste zadovoljni zastupljenošću sorata u vašem masliniku ili jednostavno želite isprobati neku sortu, a nemate mjesta za novu sadnicu sada je vrijeme da sami ili uz pomoć cjepljara ispravite učinjeno.
U našoj županiji brojni maslinari vični su tom zanatu, a svakako među najuspješnije i najpoznatije spadaju Joško Kolega, Zdenko Oltran, Željko Troskot, Petar Mikić i drugi. Računa se kako je cijepljenje poznato više od 2500 godina, te kako je od tada do danas stečeno veliko praktično iskustvo s preko 200 načina cijepljenja. Okuliranje, cijepljenje pod koru, cijepljenje u raskol, cijepljenje na popravljeni spoj samo su neki od najraširenijih načina.
Lunjska maslinada
Nekada se je to radilo organizirano u cilju razvoja maslinarstva. Svima je poznata Lunjska maslinada koja se prostire na površini od 24 ha, a koja je zbog svoje izuzetne ljepote od koje „zastaje dah” i kulturološke vrijednosti 1963. godine proglašena specijalnim rezervatom divlje masline te registrirana pri Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske. Prvo zabilježeno organizirano cijepljenje divlje masline – mastrinke navodi se u dokumentu iz 1834. godine, kada tadašnji stanovnici Luna (njih 108) traže od rapskih vlasti dozvolu za cijepljenje 2600 mastrinki na predjelu Vadikandija i Budunavla. Masovno cijepljenje mastrinki na državnom zemljištu odvijalo se između dva rata kada je nacijepljeno preko 36.000 stabala. Prema izjavama novaljskih maslinara cijepljenje na području Novaljskih Stanova započelo je u drugoj polovini 19. st. (Škuncini stani) s istom tendencijom i danas, kada se procjenjuje kako je cijepljeno između 5 i 7 tisuća stabala. Maslinari su mijesili ilovaču kojom bi premazivali rane nastale rezom i pokrivali je krpama koje su imale funkciju zaštite ilovače od isušivanja.
Divlja maslina – mastrinka cijepljena je pretežito sa domaćom, autohtonom sortom Oblicom, a velikim dijelom i sa „Korzikankom” kako se u narodu zvala, dok nije genetskom identifikacijom utvrđeno kako se zapravo radi o francuskoj sorti Picholine, koja prema izjavama mještana, a i prema osvojenim odličjima njenog ulja na brojnim manifestacijama govori kako se radi o ulju izuzetne kakvoće.
Oblica i levantinka
Cijepljenje ili navrtanje je jedan od načina vegetativnog razmnožavanja, a predstavlja spajanje dijelova dviju biljki, od kojih jedna predstavlja podlogu – ona koja se navrće i plemku – ona koju navrćemo. U maslinarstvu kao podloga služi mastrinka ili bilo koja sorta pitome masline. Nema inkopatibiliteta (odbojnosti) među sortama kao kod drugih voćnih vrsta, ali je poznato kako je navrtak na mastrinki napredniji, s većim postotkom primitka nego kod drugih pitomih sorti masline. Cijepljenje ili navrtanje dijelom grančice u praksi je najraširenije, poglavito kod starih maslina koje obnavljamo ili pak kod onih koje nam radi loše rodnosti uslijed nedostatka oprašivača slabo rode.
Najčešće je to slučaj kod naše najraširenije sorte Oblice koja se posljednjih godina precjepljuje sa najbolje istraženim i priznatim njenim oprašivačem, a to je sorta Levantinka.
Navrtanje pod koru
CIJEPLJENJE ILI NAVRTANJE POD KORU je najrašireniji način, a obavlja se kada maslina ima dosta soka jer se tada kora lako odlupljuje od drva, te je moguće postići veću aktivnost i razmnožavanje meristemskog staničja. Ovaj način cijepljenja se najviše koristi kod precjepljivanja masline.
Najpogodnije je vrijeme kad je maslina u punoj vegetaciji tj. kad razvija cvijet (za prilike srednjeg Jadrana od 20. 4. do 10. 5.). Dakle, ovo je upravo najprikladnije vrijeme ukoliko nismo zadovoljni rodom ili sortnim sastavom našeg maslinika.
Na odabranom mjestu za navrtanje pod koru prereže se ili ispila izboj ili grana koju želimo precijepiti i zagladi nožem. U principu može se precijepiti svaki izboj koji ima glatku koru, koja se lako odvaja od drva. Na tako pripremljenoj podlozi zareže se kora u smjeru prema tlu u dužini 4-6 cm, te se jedna strana te kore podigne tupim dijelom noža i odvoji od drva, a druga strana ostaje netaknuta. U taj podignuti dio se umetne plemka. Plemke se uzimaju od rodnih i zdravih stabala, i to od grančica starih jednu do dvije godine po mogućnosti s osvijetljenih perifernih dijelova krošnje. Na takvim dijelovima plemke su najbolje dozrele i sadrže najviše hranjivih tvari. Donji dio plemke zarežemo, a taj rez mora biti jednoličan, ravan i gladak. Plemku koju stavljamo obično režemo na dva do tri pupa. Plemka se umeće u prorez koji smo prethodno napravili, a povežemo je plastičnim bužirom, rafijom ili nekim sličnim materijalom. Vrh plemke premaže se voćarskim voskom, kao i dio rane na poprečnom presjeku podloge.
Uz cijepljenje ili navrtanje pod koru još je rašireno i tzv. cijepljenje u procjep, u kojem se podloga rascijepi, a na dva kraja reza se umetnu dvije plemke. Pritom je važno da se sloj kore poklapa, rana zatvara, a da se plemke povezuju.

 OSNOVNA PRAVILA

Osnovna pravila kojih se cjepljar mora pridržavati su sljedeća:
1. Debljina podloge ne igra ulogu, ali kora mora biti zdrava, ujednačena, kao i podloga.
2. Najbolja visina je 30-tak cm, a ne smije pasti ispod 15 cm.
3. Redovito obilaziti navrtke i skidati sve što ispod plemke raste.
4. Izdvojene navrtke (na izdancima) potrebno je u sušnom periodu zalijevati.