Dosta nam je ovih iz ’91., poručuju nam kad tražimo posao

Kad su dvije učenice jedne zadarske srednje škole, djece poginulih branitelja, pale razred ljutito im se obratila njihova nastavnica zaprijetivši im “riješit ću se ja vas djece poginulih branitelja”

Branitelji bi morali prijavljivati sve slučajeve kad se ne poštuju ljudska prava, jedan je od zaključaka javne tribinu pod nazivom “Izostavljeni/ne u rubrici dostojanstva: socijalna isključenost hrvatskih branitelja/ica”. Tribinu je jučer u školsko-sportskoj dvorani u Poličniku organizirala Županijska koordinacija za ljudska prava kao savjetodavno tijelo Županijske samouprave za pitanje ljudskih prava pod predsjedanjem Davorke Krnčević, ravnateljice Doma za odrasle osobe Zemunik.
Pored prijavljivanja nepoštivanja braniteljskih, odnosno ljudskih prava jedni od zaključaka su kako je potrebno poticati osnivanje i umrežavanje braniteljskih zadruga dok se u školama treba barem na početku školske godine održati školski sat – sat povijesti o stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države, odnosno o hrvatskom Domovinskome ratu koji bi održao branitelj.
Jedan od primjera o lošem postupanju sa članovima obitelji hrvatskih branitelja iznijela je tajnica Udruge branitelja oboljelih od PTSP-a Marina Raspović.
–   Kad su dvije učenice jedne zadarske srednje škole, djece poginulih branitelja, pale razred ljutito im se obratila njihova nastavnica zaprijetivši im “riješit ću se ja vas djece poginulih branitelja”, rekla je Raspović ne kazavši pritom koju su srednju školu pohađaju ove učenice. Raspović je govorila o još nekoliko slučaja diskriminacije branitelja i članova njihovih obitelji i to prije svega onih oboljelih od PTSP-a.
–  Ako se za posao u nekoj  prijevozničkoj tvrtki javi branitelj obolio od PTSP-a, njegova prijava se automatski odbacuje pod pretpostavkom da je nesposoban. Na natječajima za radno mjesto također se eliminiraju i supruge branitelja oboljelih od PTSP-a za koje tvrde da ih ne mogu zaposliti jer se one moraju skrbiti o supruzima i djeci. Na taj način stigmatiziraju se i oboljeli i njihove obitelji, istaknula je Raspović.
O osobnom primjeru stigmatizacije nadasve emotivno je govorila nezaposlena 48-godišnja Jela Baždarić, majka dvoje djece, koja je kao medicinska sestra bila aktivna sudionica Domovinskog rata.
 – Svojedobno sam se javila na natječaj u Zračnu luku gdje su primali sezonski četiri medicinske sestre, a u molbi sam navela kako imam status branitelja. Međutim nisu me ni  pozvali ni na razgovor za posao, a kamoli da su me primili. Štoviše posao je dobila osoba koja nije bila kvalificirana kao ja. Ne želim se poniziti i reći da sam oboljela od PTSP-a, istaknula je Jela Baždarić, dopredsjednica županijske udruge “Žene u Domovinskom ratu”, istaknuta sudionica Domovinskog rata i bliska suradnica generala Ante Gotovine.
– “Dosta nam je ovih iz ’91”., poručuju nam dok tražimo posao, tvrdi Jela Baždarić.
Govoreći o suicidima branitelja, Višnja Ljubičić iz Ureda Vlade RH za ljudska prava, kaže da prema istraživanjima provedenim 2008. godine višestruko poraste broj samoubojstava  u sljedećih deset dana kad mediji izvijeste o samoubojstvu.
– Davanje publiciteta samoubojstvu može stvoriti ideju da je ono normalno. Način na koji mediji izvještavaju o slučajevima suicida može utjecati na druge može potaknuti ili spriječiti oponašanje suicidalnog ponašanja, naglasila je Ljubičić.
Na tribini su govorili psiholog Mladen Mavar i pravnik Romano Radelj iz Centar za PSP Zadar, Danijela Jadrijev, nova ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zadar, Marko Čulina, potpredsjednik udruge specijalne policije iz domovinskog rata “Poskoci” Zadar, Klaudio Vidaić, dopredsjednik udruge HVIDR-a Zadar, Ljubica Krcić, predsjednica Udruge hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Zadarske županije, Goran Burčul, predsjednik županijske Udruge maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata, ravnatelj škole u Poličniku Nediljko Stanić te Zlatko Barešić iz Draga i drugi.
Načelnik PU zadarske Zlatko Sokolar je naglasio kako je zastrašujuće koliko je veliki broj zadarskih policajaca obolio od PTSP-a dodavši kako je zbog toga čak 277 njegovih kolega otišlo u mirovinu, što iznosi petinu operativnog sastava. Mnogi se i srame reći da boluju od PTSP-a.
– Zadar i zadarsko područje je bilo strašno pogođeno ratom. I ja sam bio branitelj te s pravom mogu reći da je bila čast boriti se. Međutim nakon toga se bilo nadasve teško vratiti u normalan život, zaključio je Sokolar.
Na tribini je između ostalih nazočio i predsjednik Vijeće srpske nacionalne manjine Zadarske županije Veselko Čakić.