Godišnje i do šest tisuća doza krvi

Gradsko Društvo Crvenog križa, čija mladež postiže zavidne rezultate na brojnim natjecanjima, ponosi se i na dobro organiziranu mrežu dobrovoljnih darivatelja krvi. Oni godišnje, ovisno o potrebama, daruju između 5500 i 6000 doza krvi, što zadovoljava potrebe zadarske Opće bolnice. Nerijetko, krv zadarskih darivatelja šalje se i u susjedne županije

Od 1948. godine 8.  svibnja, u počast  Henryu Dunantu, u cijelom svijetu se obilježava kao Međunarodni dan Crvenog križa. Poznat kao gospodin u bijelom,  čija plemenitost i ljubav prema  drugima nije imala granice,  Švicarac Henry Dunant u životu je zagovarao ideju milosrđa,  posebno pomoći u ratu i humanosti kao jedini put k miru,  što je i danas moto kojim se  vodi Međunarodni pokret Crvenog križa. Stoga se rođendan tog filantropa i prvog dobitnika Nobelove nagrade za  mir, 8. svibnja 1828., obilježava  kao Međunarodni dan Crvenog križa.
Humanost, nepristranost,  neutralnost, neovisnost, dobrovoljnost, jedistvo i univerzalost temeljna su na čela djelovanja Crvenog križa. Bile su  to svojedobno i životne vodilje  Henrya Dunanta koji je odrastao u imućnoj i humanoj obitelji. Roditelji su mu pomagali  siromašnoj djeci pa je Dunant  već zarana mogao spoznati  ljudsku nesreću, ali i veselje.  Mladi je Švicarac bio član filantropskog pokreta koji je pomagao starcima, bolesnicima i  kažnjenicima. Pokret  Buđenje, komu je poslije pristupio, toliko je utjecao na njega da s nekolicinom prijatelja  započeo promicati ideje humanosti i pomoći drugim ljudima. Njegova aktivnost na  tom području zaživjela je nakon što se slučajno zatekao na  bojnom polju u povijesnoj Bici  za Solferino između Austrijanaca i Francusko-sardinijskog saveza u kojoj je u danu  poginulo 40 tisuća ljudi.
Dunant i Gaj
Dunant je na bojnom polju  bio užasnut patnjama ranjenika koji su preklinjali za pomoć, a nitko im je nije mogao  pružiti. Zgrožen bezumljem  rata, prihvatio se organiziranja  prve pomoći pa se, s nekoliko  žena, počeo skrbiti o ranjenicima iz svih tabora. Lombardijski gradić Castiglione  bio je pretvoren u veliku bolnicu bez liječnika, bolničarki i  lijekova. Dunant se sam brinuo o tisuću vojnika, a radio je,  kako kaže povijest, tri dana  bez prestanka. Mjesna je crkva  bila glavno previjalište u komu  su se bila zatekla i dva austrijska ranjenika koje su pobjednici Talijana htjeli likvidirati. Svjedočivši njihovoj kobnoj namjeri, Dunant im je uzviknuo: “Ne činite to, oni su  braća!” Glas o tome proširio se  mjestom pa su se u kratko  vrijeme u pružanju pomoći  unesrećenima organizirali i  ostali stanovnici među kojima  je bilo Talijana, Engleza, Francuza, Švicaraca, Belgijanaca…  Sve su kuće u Castiglioneu bile  pretvorene u ambulante, a ranjenicima je pružena prva pomoć. Dunant nije pravio razlike među unesrećenima, ni  prema vjeri niti nacionalnosti,  a od svojih je imućnih prijatelja tražio i financijsku pomoć. Razvio je akciju i promidžbu za pomoć ranjenicima  i bolesnicima.
Počeo je raditi i na organizaciji dobrovoljnog društva  koje bi preuzelo skrb o ranjenicima. Naišao je na velik  odziv, a pomagale su mu i žene  iz viših društvenih krugova.  Kratak boravak u Italiji promijenio mu je život. Svoje je  doživljaje, dirnut tragedijom,  opisao u knjizi »Sjećanje na  Solferino«, gdje je istaknuo  potrebu osnivanja nacionalnih  društava za pružanje pomoći,  kao ispomoć vojnim sanitetskim službama. Zaštita ranjenika i sanitetskog osoblja prema njegovu je mišljenju trebala imati neutralni status što  se trebalo potvrditi i međunarodnim ugovorima. Smjele su  mu misli uzburkale tadašnju  Europu, a u promicanju ideja  pomogla su mu četvorica istaknutih Švicarca: Gustave  Moyer, predsjednik Ženevskog društva javne socijalne  skrbi, general Guillaume Henri Dufour, dr. Louis Appia i  dr. Theodore Maunoir, s kojima je 1863. godine i osnovao  Međunarodni odbor za pomoć  ranjenicima, poslije preimenovan u Međunarodni odbor  Crvenog križa. Tada je prihvaćeno i deset rezolucija koje  se tiču ciljeva i metoda rada  odbora. Međunarodni odbor  za pomoć ranjenicima zadao si  je tada osnivanje nacionalnih  društava za pružanje prve pomoći i realiziranje međunarodnih ugovora.
Takvi su primjeri humanosti  zabilježeni i u našim krajevima. Ljekarnik Ivan Gaj, otac  Ljudevita Gajam, vlastitim je  novcem uredio bolnicu koja je  pružala pomoć vojnicima iz  Zagorja. Samostan augustinaca, poslije franjevaca u Križevcima, Katoličko gospojinsko  društvo u Osijeku također je  svojedobno među prvima pomagalo ranjenim i bolesnim  vojnicima pristiglim s raznih  bojišta pa su korijeni humanosti i u Hrvatskoj zaživjeli  rano slijedeći plemenitu Durantovu misao. Prve dobrovoljne udruge, preteče današnjeg  Crvenog križa, osnovane su  1878. godine u Zadru, Dubrovniku i Zagrebu, a od 25.  kolovoza 1993. godine  Međunarodni odbor Crvenog  križa priznao je današnji Hrvatski Crveni križ (HCK), kao  samostalno nacionalno  društvo koje okuplja 130  društava u županijama, gradovima i općinama.
Natjecanje mladeži
Međunarodnim danom Crvenog križa počinje Tjedan  Crvenog križa koji se u Hrvatskoj ove godine obilježava  od 8. do 15 svibnja. U Zadru,  kako pojašnjava Bore Galac,  ravnatelj Gradskog društva  Crvenog križa, ovogodišnji  Tjedan Crvenog križa bit će  obilježen nizom akcija aktiva  dobrovoljnih darivatelja krvi i  predavanjem o narkoticima u  Ekonomsko-birotehničkoj i trgovačkoj školi za učenike drugih razreda. Središnji događaj,  Tjedna Crvenog križa je 14.  državno natjecanje mladeži  Hrvatskog Crvenog križa koje  će se održati 15. svibnja u Selcu, gdje će Zadar predstavljati  dvije ekipe, iz Osnovne škole  Krune Krstića i Medicinske  škole Ante Kuzmanića.
– I u Tjednu Crvenog križa,  koji počinje Međunarodnim  danom Crvenog križa, nastavljamo sa svojim humanitarnim  radom. Nakon aktiva DDK Javne vatrogasne postrojbe Zadar,  akcije darivanja krvi održat će  Poljoprivredna, prehrambena i  vetarinarska škola Stanka  Ožanića, Medicinska škola Ante Kuzmanića i Srednja škola  Biograd na Moru.
U srijedu, 12. svibnja, u zadarskoj Ekonomsko-birotehničkoj i trgovačkoj školi bit će  održano predavanje o utjecaju  narkotika na mozak. Ovogodišnji Tjedan Crvenog križa,  zaključit će se Državnim natjecanjem mladeži Hrvatskoj  Crvenog križa u Selcu. Zadar  na Državnom natjecanju predstavljaju dvije ekipe, iz Osnovne škole Krune Krstića i  Medicinske škole Ante Kuzmanića, koje su se plasirale  među deset najboljih ekipa u  Hrvatskoj, što je već sada veliki uspjeh, govori Galac, pojašnjavajući kako su zadarske  ekipe pobjedile na međužupanijskom natjecanju koje je nedavno održano u Kninu.
Gradsko Društvo Crvenog  križa, čija mladež postiže zavidne rezultate na brojnim  natjecanjima, ponosi se na dobro organiziranu mrežu dobrovoljnih darivatelja krvi.  Oni godišnje, ovisno o potrebama, daruju između 5500 i  6000 doza krvi, što zadovoljava  potrebe zadarske Opće bolnice. Nerijetko, krv zadarskih  dobrovoljih darivatelja šalje se  i u susjedne županije, odnosno  bolnice u Šibeniku i Splitu.
– Danas Crveni križ ima izuzetno veliki spektar djelovanja. Uz rad s mladeži i darivanje krvi, pokrivamo područje prve pomoći, zaštite  zdravlja, službu spašavanja  života na vodi, službu traženja,  međunarodno humanitarno  pravo i ljudska prava, prikupljanje sredstava, pomoć u lokalnoj zajednici, opasnosti od  mina, djelovanje u katastrofama, međunarodnu suradnju  i različite tečajeve, kaže Galac,  dodajući kako je nedavno 17  kandidata završilo tečaj za osposobljavanje spasilaca, što  spada pod službu spašavanja  života na vodi i ekološku zaštitu okoliša.
Uzor njemački i  austrijski model
Osposobljavanje spasilaca  aktualno je uoči turističke sezone dok se područje prve pomoći i zaštite zdravlja kontinuirano provodi tijekom cijele  godine. Zaštita zdravlja podrazumijeva suzbijanje ovisnosti,  prevenciju HIV/AIDS-a i programe smanjenja šteta koji se  provode u posebno organiziranim savjetovalištima.
Shodno tome, Crveni križ  od 1998. godine provodi Harm  Reduction programe u Zagrebu i Zadru. Programi se sastoje od aktivnosti besplatne i  anonimne zamjene štrcaljki i  igala za potrebe aktivnih intravenskih korisnika droga  (Needle Exchange Program-NEP). U sklopu programa korisnici osim zamjene pribora za injiciranje mogu dobiti  savjetovanja, psihološku pomoć, mogućnost testiranja na  HIV/AIDS, hepatitis B, hepatitis C, kao i pomoć za daljnje postupke liječenja bolesti  ovisnosti.
– Uz brojne, dobro uhodane  programe koje provodimo već  godinama, Crveni križ, zahvaljujući približavanju Hrvatske Europskoj uniji dobio je  novi zadatak – ustrojavanje interventnog tima za djelovanje  u katastrofama. Radimo na tome već neko vrijeme, tako da je  dio treninga obavljen. Tim ima  20 ljudi, unutar kojih je 5 podtimova koji pokrivaju različita  područja. Oni bi do kraja godine trebali biti spremni za djelovanje. Najveći problem predstavlja oprema ljudi jer je izuzetno skupa, tako da sve skupa  ovisi o financijskim mogućnostima koje trenutno nisu najpovoljnije, kaže Galac.
U budućnosti, kako navodi  Galac, treba poraditi na  jačanju Hrvatskog Crvenog  križa. Uzore Galac vidi u austrijskom i njemačkom modelu  funkcioniranja Crvenog križa  koji je daleko snažniji odnosno  financijski i materijalno  moćniji od našeg u Hrvatskoj.  Crveni križ u Austriji i Njemačkoj aktivinije je uključen u  sustav zaštite i spašavanja, djeluje zajedno s policijom, vatrogascima, GSS-om, civilnom  zaštitom i ostalim interventnim službama.
Uz to, Crveni križ u Njemačkoj i Austriji za svoje intervencije, kako pojašnjava  Galac, šalje račun državi odnosno resornom ministarstvu,  zbog čega nemaju problema s  financiranjem. Možda Nijemci i Austrijanci jesu izabrali  pametan način funkcioniranja, no ne kosi li se taj model s  idejom milosrđa koju je zagovarao Švicarac Henry Dunant, a ista je sadržana i u  osnovim načelima načelima  djelovanja Crvenog križa. Koji  će model slijediti Hrvatski Crveni križ, nakon što Hrvatska  uđe u Europsku uniju, to će  najbolje pokazati vrijeme.