Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Jon (naš) nadbiskup Vicko Zmajević

Autor: Marijana Roščić

07.05.2010. 22:00
Jon (naš) nadbiskup Vicko Zmajević

Foto: Sebastian GOVORČIN



Povodom obilježavanja Gospe Loretske u četvrtak navečer održano je još jedno u nizu predavanja u organizaciji Društva zadarskih Arbanasa. Sveučilišna profesorica dr. sc. Vanda Babić održala je predavanje na temu “Jon (naš) nadbiskup Vicko Zmajević”. Prisutnima je dr. Babić pružila dosta informacija o životu i radu nadbiskupa Vicka Zmajevića, o stricu mu Andriji, od odrastanja u rodnom Perastu pa do Božje službe u Zadarskoj nadbiskupiji, kao i o vezama Arbanasa i nadbiskupa Zmajevića, ali i o povijesnim (ne)prilikama toga doba.
Vicko Zmajević (1670.-1745.) studij teologije završava u Rimu. Đakonski red primio je 1695., a nakon toga je zaređen i imenovan peraškim opatom benediktinske opatije sv. Jurja, otočića ispred Perasta te peraškim župnikom. Papa Klement XI. imenuje ga 1701. barskim nadbiskupom, primasom srpskim i apostolskim izaslanikom za Albaniju, Srbiju, Makedoniju i Bugarsku. Nakon dvanaest godina Zmajević biva postavljen za zadarskog nadbiskupa.
– Od tada pa do svoje smrti Zmajević je neumoran borac za očuvanje rimokatoličke crkve, rimokatoličkog nauka kao i hrvatske kulture, jezika i tradicije a prije svega čovjeka koji je u tim vremenima na prostoru cijele Dalmacije bio u mnogočemu stavljen u iskušenja, rekla je dr. Babić koja je čimbenike koji su utjecali na formiranje Zmajevićevog kulturnog i književnog rada podijelila u nekoliko skupina: sredina u kojoj je rođen i odrastao (Boka kotorska i Perast), utjecaj barskog nadbiskupa Andrije Zmajevića (Vickovog strica) te hrvatska književna i kulturna tradicija. Svi ovi utjecaji ispoljili su kod Vicka Zmajevića odnos prema vjeri, umjetnosti, politici, odnos prema jedinstvu Crkve i odnos prema državi (Mletačka Republika).
– Njegovo djelovanje na vjerskom polju usko je povezano s njegovim kulturnim djelovanjem, a njegovo kulturno djelovanje ne može se odijeliti od političkog i književnog djelovanja. Svakako, začetke svoga vjerskog zanosa, veliku energiju i temelj obrazovanju Vicko je Zmajević stekao u svom rodnom Perastu čija je kultura, kao kultura cijele Boke, zacrtana tradicionalizmom kao odrazom snage, vjere i zanosa jednog naroda. Vrlo rano se upoznao s Gospinim svetištem, otočićem ispred Perasta, a štovanje Majke Božje utkano je u duh svakog Hrvata, posebice Bokelja, Peraštanina, rekla je dr. Babić, nakon čega su prisutni imali prilike čuti o onodobnoj borbi protiv Turaka, kapelici Gospe od Ružarija i zvoniku koji su bili u posjedu obitelji Zmajević, borbi za jedinstvo crkve, borbi protiv heretika i shizmatika, književnom opusu (Razgovor duhovni, Zrcalo istine, Razgovor između katolika i Srbina). Nakon što je imenovan zadarskim nadbiskupom, Zmajević djelovanje se dijeli na tri pravca, borbu protiv shizmatika i heretika, briga oko Arbanasa i rad na njihovom doseljenju u zadarsko predgrađe (osnovao mjesto i župu Arbanasi 1726., podigao crkvu Gospe od Loreta) i osnivanje prvog hrvatskog sjemeništa, kao i borbu protiv uvođenja pravoslavne hijerarhije u Dalmaciji.
– Vicko Zmajević bio je posebna, skladna i jaka osobnost. Djelovao na posebnim društvenim područjima koja su se u njegovu radu međusobno nadovezivala i nadopunjala. Sve što je radio, pisao, zalagao se i djelovao bilo je u interesu hrvatskog čovjeka i Katoličke crkve. Povezao je Zadar i Boku kotorsku u nedjeljivu cjelinu, zadužio Arbanase, ali i sve nas koji smo u njegovim djelima znali prepoznati Božju providnost, snagu i dobrotu kojom je uspijevao u svojim namislima, rekla je dr. Babić za kraj jednog detaljnog prikaza života i rada nadbiskupa Zmajevića.
Tijekom predavanja ulomke iz Zmajevićevih djela čitali su Juraj Aras i Denis Vekić, a  nastupio je i ženski vokalni sastav Magnifica.
Na samom kraju generalni vikar mons. Milivoj Bolobanić pročitao je prisutnima pismo iz Bara u kojem su upućene čestitke novoizabranom nadbiskupu dr. Želimiru Puljiću i u kojem je izrečena prevelika radost zbog organizacije SHKM, a u potpisu pisma je hrvatsko društvo iz Bara i udruga Šestan što pokazuje kakvom neraskidivom vezom su vezani Bari i Zadar.