"Svako donošenje novog života na ovaj svijet neopisivo je uzbuđenje i radost"

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika anamarijabilan
BITI PRIMALJA - Zadranka Monika Grgić o najljepšem pozivu na svijetu
Naglasak je na poziv, jer to ne može biti tek posao koji obavljaš. S tim se osjećajem moraš jednostavno roditi. Iako sam već skoro 30 godina primalja, svako donošenje novog života na ovaj svijet meni je neopisivo uzbuđenje i radost kao da mi je prvo i ne bih mogla zamisliti da radim nešto drugo u životu, pričala Monika Grgić, prvostupnica primaljstva i članica stručnog vijeća Hrvatske komore primalja
Zvonko Kucelin
Monika Grgić, prvostupnica primaljstva i članica Stručnog vijeća Hrvatske komore primalja
Biti primalja je jedan od najljepših poziva koji postoji. Naglasak je na „poziv“, jer to ne može biti tek „posao“ koji obavljaš. S tim se  osjećajem moraš jednostavno roditi. Iako sam već skoro 30 godina primalja, svako donošenje novog života na ovaj svijet meni je uzbuđenje i  radost kao da mi je prvo i ne bih mogla zamisliti da radim nešto drugo u  životu, ispričala nam je Monika Grgić, prvostupnica primaljstva i članica  Stručnog vijeća Hrvatske komore primalja.
Kako smo već pisali, 5. svibnja obilježava se Međunarodni dan primalja, a isti je proteklog vikenda obilježen i u Zadru. Bio je to povod da  malo više saznamo o ženama koje uvijek nekako ostaju u sjeni, a zapravo su prve koje u naručje primaju ljudski život i najzaslužnije su da najbolniji, ali ujedno i najljepši trenutak rodilje, prođe u najboljem redu.
Nježna ruka i srce lava
Primalja mora imati nježnu ruku, ali srce lava. Ona je tu da smiruje, ali  i hrabri, da vodi, ali i podupire. Poziv je to koji podrazumijeva neopisivu  odgovornost i gdje strahu i nesigurnosti nema mjesta, zato samo odabrane i postaju primalje. Jedna od zadarskih zaštitnica žena je i naša sugovornica, Monika Grgić koja je s nama podijelila neke od trenutaka s  kojima se primalje svakodnevno susreću, a od kojih mnogi ostanu trenuci za pamćenje.
- Porođaj na stolčiću uvijek je poseban događaj za žene. Ne porađamo  tako često na stolčiću, ali svaki put kada se odvije, svjedočimo tom najprirodnijem položaju u kojem žena može roditi, za razliku od ležećeg,  koji je zapravo najnezgodniji način rađanja. Kod stolčića su i sila gravitacije i anatomija porođajnog kanala takvi da povlači dijete prema dole  zbog čega porođaj prođe brže i lakše, kazala je Grgić dodajući kako porođaj na stolčiću žene mogu zatražiti, ali realizacija ovisi o situaciji u  rađaonici.
- Ako gospođa ima pratnju (jer je potreban netko da joj drži leđa) i ako  nema gužve u boksovima, porod će se moći odviti na stolčiću. U suprotnom nažalost neće jer su tek dvije primalje u smjeni, a ne smiju zanemariti ostale rodilje, pojasnila je Grgić dodajući kako ga u zadnje vrijeme rijetko obavljaju jer ga rodilje ne traže, a primalje ga ne nude.
- Ali neka rodilje znaju da je dostupan, dodala je Grgić naglasivši kako  su porod na stolčiću i u ležećem položaju jedina dva načina poroda u OB  Zadar.
Uskraćene za patronažu
Brzi porodi kod kojih rodilja niti ne stigne do bolnice za zadarske je  primalje česta situacija. Grgić je kazala da takvih poroda bude toliko često da im to nije niti neobično.
- Zna doći do porođaja u samim kolima hitne pomoći kada žene  uopće ne stignu do nas, no i u takvim slučajevima uvijek sve prođe u najboljem redu. Jedan porođaj posebno pamtim. Bila je riječ rodilji koja je  četvrti put rađala, i kada sam vidjela njihovo troje djece i supruga kojom  su srećom zračili što im dolazi četvrta bebica, to je riječima teško opisati,  a i emocija je koja se uvuče u srce primalje, priča Grgić dodajući kako je  svaki porod na svoj način poseban i zato ih je teško izdvojiti. Svi su na  svoj način zapravo radosni i jedinstveni.
Primaljski posao puno je širi od onog za kojeg ga se smatra, a to je biti  u rađaonici pri porođaju.
- Rađaonica je srce svakog Odjela za ginekologiju i opstetriciju, ali primalje također sudjeluju i u planiranju trudnoće, trudničkim tečajevima  tijekom trudnoće i u pripremi za porođaj, one skrbe o ginekološkim pacijenticama starije dobi, brinu se i o onkološkim ginekološkim pacijenticama, asistiraju pri operacijama (primalje instrumentarke asistiraju pri  ginekološkim operacijama poput carskog reza) i dr., govori Grgić dodajući kako je, s druge strane, veliki propust sustava taj što su u nekim segmentima uskraćene.
- Žao nam je što su primalje uskraćene za patronažu, jer po zakonu,  primalje ne mogu biti i patronaža. Mislimo da je to veliki propust jer tko  može bolje znati o potrebama žene koja je tek rodila i potrebama novorođenčeta nego one koje su bile na porođaju. Ali sustav je nažalost takav,  no zato se nadamo da će se uskoro nešto promijeniti u našu korist, navodi Grgić dodajući kako joj se čini da su primalje kroz povijest imale puno značajniju ulogu nego što ju imaju danas.
Porođajna bol
O porodu kaže kako kao takav predstavlja nešto predivno, novi život  koji se rađa, međutim, sam tijek poroda i nije uvijek tako „idiličan“. Porodi znaju biti iznimno dugi i bolni, samim time i rodilje znaju biti više i  manje zahtjevne. No, za primalje sve su one žene koje pokušavaju izdržati i boriti se s boli.
- Deranje i grube riječi rodilja prema nama ili općenito, ne doživljavamo kao napad jer porođajna bol je najjača bol koju čovjek može doživjeti. Svaka žena je različito tolerantna prema njoj i prag boli je kod svake  različit. Mi sve to toleriramo i ne smatramo da je to vikanje, već obrambeni mehanizam kojim se rodilja bori protiv boli. Razumijemo svaki postupak rodilje jer to je sve sastavni dio porođaja, objašnjava Grgić dodajući kako im bude žao kada žene dođu nepripremljene na porođajnu bol  pa ne znaju što ih čeka, pogotovo prvorotkinje.
- Znaju biti nedovoljno informirane, bez da su prošle tečaj, bez saznanja o tome koliko traje porođaj i na koji način teku trudovi. Tada  suočavanje s boli bude teže, ali mi opet pomažemo koliko možemo, kaže  Grgić.
 
 
 
 
U županiji oko 170 registriranih primalja
Hrvatska komora primalja trenutno u svom registru broji 2.643 primalje, saznajemo od tajnice HKP-a, Kristine Sinovčević. Područno vijeće Zadarske županije broji oko 170 registriranih primalja.
Na upit koliko je primalja do sada ispisano iz registra, Sinovčević odgovara kako se iz Hrvatske komore primalja na razini cijele RH, od postojanja Komore, ispisalo 261. Riječ je primaljama koje su u većini slučajeva ili otišle u mirovinu ili se prekvalificirale.
- Primalja kao zdravstveni djelatnik, da bi obavljala zdravstvenu djelatnost, mora posjedovati odobrenje za samostalan rad koje joj izdaje Hrvatska komora primalja. Ispisati se može u slučaju odlaska u mirovinu ili u slučaju prekvalifikacije ako posjeduje odobrenje za samostalan rad druge komore u zdravstvu i ne obavlja primaljsku djelatnost, stoji u odgovoru Kristine Sinovčević.
 
 
 
Anka je kolegica i učiteljica
Kada smo upitali tko je najstarija zadarska primalja, Grgić je odmah kazala - Anka  Zekanović!
- Naša Anka već je 40 godina u rađaonici, nema što nije prošla i što nas nije  naučila. Toliko iskustva ima u toj ženi da je mnogim generacijama osim kolegica, bila i još uvijek jest, učiteljica. Jer koliko god ti naučiš u školskim klupama, toliko je  učenje iz Ankinog iskustva neprocjenjivo. Anka je odgojila je brojne generacije primalja, brojne je i porodila, a danas još uvijek s njom i rade, ističe Grgić dodajući kako najmlađe primalje imaju oko 25 godina.
 
Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)