Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

MALE MLJEKARE KRIZA TJERA U SIRARE

Autor:

07.06.2009. 22:00
MALE MLJEKARE KRIZA TJERA U SIRARE


Na nedavni natječaj MPRRR-a kandidiralo se 65 OPG-a, a među njima je veliki broj proizvođača koji nikada nisu niti pomišljali o preradi na gospodarstvu. – Nismo imali potrebu za tom dodatnom djelatnošću, kaže Denis Orlović iz Budaka, jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Ravnim kotarima. Kako proizvoditi isplative izvorne sireve u malim serijama?
Svjetski dan mlijeka je iza nas pa iako nije znatnije obilježen i dalje je mlijeko vruća tema ne samo u krugovima proizvođača, bilo da se radi o malim i velikim, dobrim ili lošim nego i kod potrošača jer na koncu ipak su oni ti koji plaćaju. Još uvijek volimo čuti veoma popularne i aktualne slogane: „Kupujmo kvalitetno – kupujmo hrvatsko” i „Domaće je domaće”, a mlijeko je samo jedan od proizvoda, ali osnova za čitavu lepezu mliječnih proizvoda.
Uvezeno 66 tisuća tona
No, unatoč tome i znatnoj državnoj potpori, u Hrvatsku se i dalje uvozi mlijeko radi zadovoljenja vlastitih potreba.
Tako je u 2008. uvezeno više od 66 tisuća tona mlijeka, mliječnih proizvoda i sireva što je gotovo trećina domaće proizvodnje. Mljekarske industrije su se okrenule uvoznom mlijeku, koje je jeftinije.
Rezultat toga je da su se stvorile velike zalihe na domaćim tržištu i mljekarska industrija je smanjila otkupnu cijenu mlijeka, a znatno se reducirala i tvornička premija mlijeka. Naime, od travnja je otkupna cijena mlijeka u prosjeku s otkupnim cijenama mlijeka EU, a to se i očekivalo jer je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja najavilo da će od 1. 6. 2009. pa do kraja 2009. naša država instituciju osnovne cijene mlijeka prepustiti tržištu, na kojem su s jedne strane proizvođači, a s druge mljekare.
 Resorno ministarstvo pridonosi dogovoru obiju strana jer država puno ulaže u sektor mlijeka.
Kapitalna ulaganja i novi sustav isplate
Samo u posljednjem ciklusu programa razvoja mliječnoga govedarstva kroz kreditiranje izgradnje mliječnih farmi, kapitalna ulaganja i poticaje državna ulaganja su preko 6 milijardi kn, odnosno godišnje je riječ o 800 milijuna kuna. Rezultat toga je da je lani ostvarena proizvodnja od 638,273.14 litara mlijeka, a 72 % mlijeka se nalazi u EU standardu kvalitete. Samo prije četiri godine taj je broj bio manji od 40 %. Kada se govori o kvaliteti mlijeka pritom se ne misli na somatske stanice i mikroorganizme, već na mliječnu mast i bjelančevine i njihov udio određuje 21 % ukupno prodajne cijene.
 Većina mljekara danas otkupljuje isključivo mlijeko prve kvalitete, što znači da više od 100 tisuća mikroorganizama i više od 400 tisuća somatskih stanica smanjuje otkupnu cijenu za 30%.
Novi sustav isplate za mlijeko naišao je na različite reakcije i pokazao da se po kg mlijeka dobiva 0,5 kn manje nego prije, a pogodio je najviše male proizvođače mlijeka, ali i one kreditno zadužene.
Proizvođači mlijeka, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) Zadarske županije još su u nezavidnijem položaju od proizvođača iz kontinentalne Hrvatske. Pa iako među njima nema niti jednog korisnika Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje s višEmiliunskim investicijama, ipak su to mliječna gospodarstva s dugom tradicijom u proizvodnji mlijeka od koje su egzistirale njihove obitelji.
Gospodarstva bez sredstava
Većina tih gospodarstava je također imala namjenu koristiti Vladine kredite radi  prilagodbe svojih farmi visokim europskim kriterijima, ali su odmah u startu naišla na loše činitelje, ponajprije teško i nikakvo dobivanje državnog zemljišta u zakup. Smještajni i proizvodni objekti su klasičnog tipa s kravama na vezu u urbanim sredinama, a za izmještaj farmi jedinice lokalne samouprave nisu izradile plan dok pokušaj da putem okrupnjavanja privatnog zemljišta realiziraju cilj također nije uspio. Gospodarstva nemaju vlastitih sredstava za investicije u adaptaciju staja u svrhu poboljšanja tehnologije, a za kredite preko HBOR-a ili sukladnog programa koji bi realizirali iz kredita neke komercijalne banke i /ili vlastitih sredstava, a potom povrat kapitalnih ulaganja ne mogu osigurati potrebitu dokumentaciju jer nemaju riješene imovinskopravne odnose. Posljedica toga je nemogućnost ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola i tako se mogućnosti gospodarstva zatvaraju.
No, nije sve tako crno kako na prvi pogled izgleda.
Put u preradu
U ovoj situaciji proizvođači mlijeka imaju mogućnost prerade mlijeka na vlastitom OPG-u. Sirevi napravljeni na obiteljskim gospodarstvima, primjenom „starih„ tehnologija u pravilu su raznovrsnijeg okusa, arome i konzistencije u odnosu na industrijski proizvedene sireve, a sve je veći broj konzumenata upravo takvih, izvornih sireva, ekskluzivnih proizvoda u malim serijama.
Da bi se konzumentima jamčila ponuda takvih sireva vrlo je važno da su proizvedeni u registriranim objektima prema “Pravilniku o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti registrirani za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima” (NN 149/03).
Iščekivanje boljih dana
 Stoga ne čudi da se dio proizvođača (oko 90) još prošle godine odlučio na preradu mlijeka na vlastitom OPG-u i prijavilo se na natječaj „mjeru 6″ MPRRR-a, nepovratna sredstva za opremanje sirana u maksimalnom iznosu od 200.000 kn. Ove godine na nedavni natječaj MPRRR-a kandidiralo se 65 OPG -a, a među njima je veliki broj proizvođača koji nikada nisu niti pomišljali da bi vršili preradu na gospodarstvu.
– Nismo imali potrebu za tom dodatnom djelatnošću koja spada u doista zahtjevnu granu, kaže Denis Orlović iz Budaka, jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Ravnim kotarima pa dodaje: – Imali smo tržište za svježe sirovo mlijeko, dobru otkupnu cijenu, premije države, premije tvornice, a onda je ukinuta premija tvornice, a potom je i cijena mlijeka počela padati tako da sam sa 3,70 kn došao na 1,80 kn po litri. Ali, ni to nije kraj priči, isključen sam iz otkupa. Na moju sreću, nastavlja Denis, nemam kreditnih zaduženja, jedino mi je žao što sam ohrabren proizvodnjom prije toga investirao u nabavu skupih visokobremenitih junica. U malo boljoj situaciji su OPG-a Branimira Orlović iz Budaka, Jose Maričić iz Bulića i Pave Jusupa iz Briševa: – Ali samo zato što smo mi još uvijek u otkupu, kaže Pave i nastavlja: No, sve je to neizvjesno jer naše inpute ne može pokriti otkupna cijena mlijeka i pitanje je koliko ćemo izdržati. Prošlogodišnji korisnici natječaja, također proizvođači kravljeg mlijeka, ali sa sjeverne strane Velebita  nisu u tolikoj mjeri zabrinuti jer dovršavaju gradnju ili adaptaciju objekata za preradu mlijeka. Mira Ćopić je nakon kompletne rekonstrukcije starog objekta u fazi postavljanja keramike i vjeruje da će koncem ljeta početi s preradom.
Dražen Klarić iz Provića treba još samo sitne detalje pa da oprema koja nakuplja prašinu zauzme svoje mjesto i svrhu.