Trima izložbama završen ovogodišnji “Dolazak u baštinu”

Nakon razgledavanja postava u sv. Dominiku, publika se zaputila do sv. Donata, gdje je izložena skulptura “Voda 2008/2009.” koja je na doista još neviđen način oživjela unutrašnjost ovog hermetičnog prostora, čime su još jednom potvrđene Gudčeve riječi da ako želimo ići u budućnost, moramo se obratiti prošlosti

Projekt “Dolazak  u baštinu” koji se ove godine  održava po treći put, a odvijao  se pod geslom “Slika, hermetična ikona Novog doba”,  okončan je u nedjelju trima  izložbama koje su publiki  predstavljene u Gradskoj loži,  crkvi sv. Dominika i crkvi sv.  Donata.
Izložba pod nazivom “Slika”, kojoj je kustos bio Vladimir Gudac, postavljena je u  Gradskoj loži i na njoj su  izloženi radovi nastali tijekom  likovne radionice Projekta.  Radove su izložili Luise  Kloos, Ivan Zelić, Ivica Kiš,  Nadežda N. Muhina, Sanna  Syvaenen, Klaus Mettig, Konstantin Denev, Jelena Dabić,  Duje Jurić, Michael Schuster,  Mihail Šihanov Kublicky,  Miše Lukač, Denis Krašković,  Magnus Molfett, Mirko  Zrinšćak, Hrvoje Benković i  Josip Zanki. Prigodom otvorenja prof. dr. Robert Bacalja  podsjetio je okupljene na dosadašnji tijek i povijest ovoga  Projekta te izrazio posebnu  zahvalu onima koji su omogućili njegovo ostvarivanje,  Ministarstvu kulture, Gradu  Zadru, Turisthotelu, Narodnom muzeju, Arheološkom  muzeju i Kazalištu lutaka.  Okupljenima se prigodnim riječima obratio i akademski  slikar Josip Zanki, pokretač  projekta i umjetnički voditelj  koji je ukratko podsjetio na  njegov razvoj i značenje ka  sustavnog dijela rada  Sveučilišta u Zadru. O samoj  izložbi govorio je njezin kustos, prof. Vladimir Gudac koji  je svoje izlaganje započeo na  postamentu na kojem je bilo  napisano HERMA kako su se  još donedavno ti postamenti  nazivali te povezao njihovu  ulogu i sbogom Hermesom,  što je bilo napisano s druge  strane postamenta i Hermesom Trismegistosom, čuvenim  mudracem i alkemičarom starog svijeta. Kombinirajući tako hermetiku i hermeneutiku,  Gudac je iznio niz stavova ne  samo o ovome projektu i  izložbi, nego i ulogi slike u  današnjemu svijetu. Upozorio  je da je slika izum star sto  tisuća godina i da se kroz  povijest slikalo na najrazličitijim materijalima te da, stoga,  ne smijemo slikom smatrati  isključivo komad papira unutar okvira. Pritom se posebno  osvrnuo na činjenicu da su  većina radova na izložbi nastali na “crnom dubu”, to jest  komadima hrastovine izvađene iz Save, starim od pet  do sedam tisuća godina što je  čitavoj izložbi dalo posebno,  konceptualno pa i hermetičko  značenje pred kojim je i hermeneutika nemoćna.
Na kraju svog izlaganja  upozorio je da se sa slikama  treba postupati mudro i oprezno. Slike nisu tu da bi ih se  stalno gledalo jer to može  dovesti do njihove profanizacije i nestanka što se nažalost, danas često, događa, naglasio je Gudac koji je svoje  stavove primijenio i u koncepciji izložbe te su neki radovi bili prekriti zastorima. To  je još više došlo do izražaja na  izložbi “Kabinet čuda” koja je  bila postavljena u sv Dominiku.
Nakon razgledavanja postava u sv. Dominiku, publika  se zaputila do sv Donata gdje  je izložena skulptura “Voda  2008/2009.” koja je na doista  još neviđen način oživjela  unutrašnjost ovog hermetičnog prostora, čime su još  jednom potvrđene Gudčeve  riječi da ako želimo ići u budućnost, moramo se obratiti  prošlosti.