Privid rasta zbog brodogradilišta i bankara

Tisuću najvećih kompanija u Hrvatskoj ostvarilo je prošle godine prihod od 432,7 milijardi kuna. To je rast od sedam posto, što je brže od prosjeka gospodarstva (5,9 posto)

U nizu izdanja koje će tematizirati najveće tvrtke u Hrvatskoj u prethodnoj godini prvo je ugledalo svjetlo dana 1.000 najvećih hrvatskih tvrtki prema ukupnom prihodu, u izdanju časopisa Lider – naravno u suradnji s Finom kao svojevrsnom “bankom podatka”.
Tisuću najvećih kompanija u Hrvatskoj ostvarilo je prošle godine prihod od 432,7 milijardi kuna. To je rast od sedam posto, što je brže od prosjeka gospodarstva (5,9 posto). Publikacija ‘1000 najvećih’, pokazuje kako je lanjska dobit 1000 najvećih hrvatskih kompanija porasla čak 40 posto u odnosu na 2010. i iznosi 19,8 milijardi.
Najveća je hrvatska kompanija, prema prihodima i stvarnoj dobiti – Ina koja je lani uprihodila 28,1 milijardi kuna uz rast od 15,6 posto. Ina je zadržala pozitivan trend s rastom prihoda i dobiti, u čemu im je pomoglo povoljno okružje, odnosno viša cijena sirove nafte i poboljšana prosječna dnevna proizvodnja ugljikovodika u segmentu istraživanja i proizvodnje. Prva četiri mjesta ostala su nepromijenjena u odnosu na lanjski poredak pa je na drugom i dalje Konzum čiji su prihodi porasli za 5,1 posto (13,35 milijardi kuna), na trećem je HEP s rastom prihoda od 3,5 posto (13,05 milijardi kuna), a na četvrtom HT koji je zabilježio pad prihoda od 5,8 posto (7,83 milijardi kuna).
Rast prihoda od 20 posto, na sedam milijardi kuna, doveo je državnu tvrtku Prirodni plin na peto mjesto, čime je s tog mjesta izgurala Zagrebačku banku koja je sada na šestom mjestu s prihodom od 6,88 milijardi kuna. U prvih deset najveći je skok zabilježio OMV koji je rastom prihoda od 24,5 posto (4,65 milijardi kuna) dospio s 11. na sedmo mjesto.
Slijede PBZ s prihodima od 4,59 milijardi kuna, HEP-Proizvodnja sa 4,09 milijardi kuna prihoda, dok listu 10 najvećih zaključuje HEP-Operator distribucijskog sustava (3,99 milijardi kuna). Prve službene rezultate poslovanja, rang-listu tvrtki prema prihodu – ukupno i po sektorima te detaljne podatke o tvrtkama vidljive su u publikaciji. Uz to, naravno, i niz analiza.
Kažimo da je vidljivo da je u prvih 1.000 najveći broj tvrtki iz trgovine (nešto manje od 300), ova je publikacija različita od dijela drugih izdanja jer uvrštava i financijske institucije odnosno banke, osiguravajuće kuće i slično, a oni su manje više svi u popisu. Popis uvrštava i dio javnih tvrtki tipa Zagrebački holding i slično. Kada tome dodamo energetiku u tragovima tražimo istinsku industrijsku proizvodnju. No, ono što je vidljivo iz ovih rezultata je da su najveći imali – rast i to veći od prosjeka, dakle da su stajali bolje od društva koje je tonulo. Uz to ostvarili su i rast prihoda što je u suprotnosti s našom stvarnosti. No, kažimo da ima u tome ima “knjigovodstva” jer je iznimna dobit iskazana u – brodogradilištima (?) budući da je Vlada obavila transakciju prijenosa pomorskog dobra. Kada tome dodamo bankare, odnosno standardne dobitaše tipa telekomunikacijskih tvrtki i sl. ostaje gospodarstvo s bitnim smanjenjem dobiti i rastom gubitaka. Iz globalnih brojki to nije odmah vidljivo.
Također kažimo da je Ina najveća hrvatska tvrtka, a Konzum druga, da sustav Agrokora, odnosno tvrtke Ivice Todorića apsolutno dominantno određuju sudbinu Hrvatske. Naime, desetak je njegovih tvrtki uz Konzum u 100 najvećih, a u 1.000 najvećih ih je na desetke.

Zadarsko potonuće

Zadarska županija u potonuću hrvatskog gospodarstva zdušno sudjeluje kao prije četiri do pet godina u konjukturama, možda i jače. U prvih 100 tvrtki, zahvaljujući činjenici uvrštenja bankarskog sektora u ovaj pregled, imamo dvije tvrtke s ovdašnjim sjedištem – OTP banku na 82. mjestu s 1,05 milijardi prihoda. Banka je kao i sve banke svoje mjesto popravila jer je realno gospodarstvo svoje pokvarilo. U Zadarskoj županiji to je odmah u startu vidljivo jer je Tankerska plovidba druga ovdašnja tvrtka (uvijek do sada iznad banke po prihodima) na 85. mjestu. Lani je Tankerska bila 70., a OTP banka 98. OTP je imala 125 milijuna kuna dobiti, Tankerska 80 milijuna kuna gubitka. Treći je ovdašnji “igrač” ostao Aluflexpack na 127 mjestu sa 667 milijuna prihoda, ali i 64 milijuna kuna iskazanog gubitka. Sljedeći je Sonik na 276 mjestu s 282 milijuna kuna prihoda. Kali tuna pretekla je akvizicijama, a i boljim poslovanjem Bakmaza pa je 332. (lani 453.) s 238 milijuna kuna i sa 79 milijuna kuna dobiti najprofitabilnija tvrtka u županiji. Bakmaz je 353. s 227 milijuna kuna. U prvih 500 se upisao i Turisthotel na 471. mjesto sa 170 milijuna kuna (drugi po dobiti od 50 milijuna kuna), a tu je i LTH Metalni lijev Benkovac sa 165 milijuna kuna.
Bure Commerce Biograd je 628. sa 133 milijuna, Maraska 670. sa 124 milijuna, Knežević d.d. Poličnik sa 122 milijuna je 690., Cromaris je 696. sa 121 milijun, Intermod 794. sa 105 milijuna, Ilirija je 811. sa 103 milijuna, Sarađen – Stankovci je 835., Borik 853., Gortan 875., Nin Elektrocommerce je 879., Punta Skala je prinova na 888. mjestu i imamo još Adriju na 955. mjestu i Vodoinstalaciju na 993. mjestu. U 1.000 najvećih u Hrvatskoj Zadarska županija ima 21 tvrtku, odnosno u prvih 100 spomenute dvije tvrtke. Ako izuzmemo OTP banku, a tretiramo samo realni sektor gospodarstva, preostalih 20 tvrtki ima veće gubitke od dobiti.