Ranogajec: Novi propisi su na štetu obrtnika

Slika korisnika admin
Dragutin Ranogajec: Vjerujem da će Vlada prihvatiti dio naših primjedbi na Zakon o obrtu

Na nedavno održanom biogradskom označavanju početka glavne turističke sezone značajan udio imali su i obrtnici, a tom smo prilikom o problemima obrtništva razgovarali s predsjednikom Hrvatske obrtničke komore Dragutinom Ranogajcem.

Obrtničke vrijedne ruke znaju prepoznati ovakve manifestacije

- Ovaj stol, ova manifestacija "Spojimo zeleno i plavo" u duhu je onog što i u Komori i među obrtnicima cijenimo, a to je da je turizam iznimno značajan poligon za predstavljanje i plasman mnoštva proizvoda naših vrijednih obrtnika a koji imaju ograničene mogućnosti plasmana. Sigurno je da proizvodi vrijednih ruku i naših obrtnika obogaćuju i oplemenjuju i hrvatski turizam kao što je sigurno da sada s ulaskom u EU obogaćuju Europu. Bit će u tom šokova, ali ipak je tržište od 500 milijuna ljudi i za nas prilika. Šteta što je vrijeme ovakvo, ali nada se da će ipak pružiti priliku za veselje i druženje kao i posao.

Naravno da vas moramo pitati o suradnji sa zadarskim kolegama i vašoj ocjeni rada obrtnika u Zadarskoj županiji?

- Tu se nema što kazati osim da je obrtništvo u Zadarskoj županiji vrlo razvijeno uz svoje specifičnosti u smislu veće vezanosti za ugostiteljstvo, trgovinu, turizam i sve ono što ga prati. Ovo je jedna od najznačajnijih obrtničkih sredina u zemlji. Vaši obrtnici u Obrtničkoj komori županije na čelu sa Stipom Kneževićem, Udruženju obrtnika u Zadru s Mladenom Maltom, u Biogradu s Antom Lukačićem, Benkovcu s Mirjanom Vrsaljko i Pagu, žao nam je da zbog vremena nije stigao i kolega Andrej Bukša, s kolegama u tijelima čine iznimne napore kako bi olakšali život obrtnika u ovim teškim vremenima. Kao i naš i njihov se posao uvelike ne vidi kad u nizu zakona i propisa ne dođu u javnost stvari koje su im mogle ugroziti posao.

Znači značajan se posao odradi da se nešto ne bi dogodilo?

- Paradoksalno je, ali je tako. Mnoštvo je svakodnevnih primjera gdje smo blagovremenim intervencijama i istupom prema Vladi i vlastima općenito, istinski argumentirano zastupali obrtnike kako se ne bi dogodile gore stvari.

U godinu dana 3.000 obrta manje

Ipak smo u vremenu kada broj obrtnika i dalje pada?

- Na žalost kretanja govore da još nismo dosegli dno, da bismo se od njega "odlijepili". U godinu dana smo izgubili 3.000 obrta i još uvijek ih se više zatvara nego otvara.

 U trenutku smo usvajanja izmjena i dopuna Zakona o obrtu. Što HOK očekuje od novog zakona?

- Mnoge smo stvari dogovorili i ugradili, ali uvijek ostaje isticati ono što nas ugrožava. Mislim da ima vremena i da će Vlada morati uvažiti naše primjedbe u proceduri. Recimo apsurdno je i nelogično da se posao za koji obrtnik ide tri ili četiri godine u školu, pa dvije godine prakse, pa polaganje majstorskog ispita, može otvoriti bez ikakve struke. A tako sad stvari stoje, jer bilo tko bez ikakve kvalifikacije može otvoriti trgovačko društvo, za 10 kuna, i baviti se s čim hoće. Pa ministar odmah može zatvoriti sve strukovne škole. Da ne kažem da ima mnogo poslova koji su, kada ih obavljaju nekvalificirane osobe opasne po život, a da ne govorimo o samoj šteti za građane i potrošače. Na primjer klimainstalater kao zanimanje, a sigurno to može značajno utjecati i na zdravlje ljudi.

Smanjiti brojnost davanja

Isto tako jasno je da je kriza uzročno-posljedično prepletena ne trenutim već desetljetnim događanjima i da se mora napraviti strategija izlaska. Pitanje smanjenja niza komunalnih i drugih doprinosa, ZAMP-a, šumskih, cestovnih, vodoprivrednih naknada, spomeničkih renti i stotina raznovrsnih davanja za nas je od iznimnog značenja.

 Što je s traženjem smanjenja i vaših doprinosa?

- Naravno da se u takvoj situaciji i mi maksimalno racionalno ponašamo i smanjujemo troškove nastojeći i više raditi nego prije.

Ministar Maras najavio je značajno povećanje "Poduzetničkog impulsa"?

- I tu su potrebni dogovori. Znate, za niz djelatnosti valja smanjiti cenzus. Sigurno je da će mnogi kolege doći do sredstava, ali i da će zahtjeva biti puno više. Neki su nedostaci cenzusa da recimo jedna frizerka sa 30.000 kuna možda može otvoriti jedno radno mjesto. U nekoj drugoj sofisticiranom opremom zahtjevnoj djelatnosti niti pola milijuna neće za to biti dovoljno. Nisu sve djelatnosti iste zbog čega valja saslušati i nas ljude iz prakse.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno