LAST DANCE Uspjeh u sportu je uvijek tražio i tražit će od mladih ljudi velika odricanja

Kada je Netflix dobro iskoristio činjenicu da je velik broj ljudi kod kuće i požurio s prikazivanjem dokumentarne serije »Last dance«, jasno je bilo da će film o najvećem košarkašu svih vremena Michaelu Jordanu imati veliku gledanost, ali malo je tko mogao procijeniti da će serija doživjeti toliko popularnost s jedne strane, ali i velik broj skandaloznih izjava i kritika s druge strane. Jednostavno Netflix je dobro napravio »domaći rad«, napravio je pravu show seriju, upakirao je u odu Jordanu i u »glavne« rezervne uloge stavio ljude koji su popularni u SAD-u, a ne koji su možda to i zaslužili. Pa su tako Steve Kerr i Carmen Electra dobili više prostora od Tonija Kukoča. I logično, Kerr je trener Golden State Warriorsa, NBA momčadi koja je osvojila tri titule u pet godina, a Carmen Electra je pa… Carmen Electra i činjenica da se »zabavljala« s Dennisom Rodmanom je sigurno važnija od možda i najboljeg europskog košarkaša svih vremena (ako ne najboljeg, sigurno jednog od najboljih pet) te osobe koja je uz Scottija Pipena bila treća najvažnija karika velikih Chicago Bullsa u posljednje tri godine »jahanja«.

Show time
No, kada maknemo činjenicu da je sve to veliki show, da se moglo vidjeti koliko je Jordan bio (pristojno rečeno) zločest prema svima oko sebe, ako zanemarimo i to da je non stop s Cigarom u ustima (govorimo o vremenu kada je bio aktivan), da se spominju i droge i alkohol među vrhunskim košarkašima, da je Rodman svako malo radio neku glupost i bježao iz tima i partijao po SAD-u, ostaje nam i dalje vrhunska priča o najvećem u povijesti. I ostaje nam film koji mlađe generacije bi trebali pogledati. Jer se najbolje može vidjeti u ovoj seriji (i na sreću u niz drugih serija i filmova) na koji način se postaje vrhunski sportaš. Koliko treba truda uložiti da se napravi korak naprijed. Pitali smo i dio zadarskih košarkaških stručnjaka, kako gledaju na ovaj film i kakvu bi poruku on trebao dati mladim košarkašima i općenito mladim sportašima.
-Svakako da sam gledao Last dance i svidjelo mi se kako su prikazali izgradnju jedne od najvećih momčadi u sportu svih vremena. Serija je više posvećena Jordanu nego samim Bullsima te njegovoj filozofiji košarke i života – rekao je Rajko Vidaković, trener u mlađim kategorijama Košarkaškog kluba Zadar, koji se u svojoj trenerskoj karijeri može pohvaliti desecima osvojenih medalja baš u radu s mlađim kategorijama, a u prekinutoj sezoni radi koronavirusa, mlađi kadeti Zadra koje je Vidaković vodio bili su uvjerljivi prvi na prvenstvenoj ljestvici i cijelu sezonu su bili bez poraza i u službenim utakmicama i u pripremnim utakmicama pa i u međužupanijskoj kadetskoj ligi gdje su se borili sa znatno starijom konkurencijom. I baš zato smo postavili pitanje Vidakoviću o tome što ova serija može poručiti mladim igračima koji sanjaju o profesionalnoj karijeri.

Košarkaški temelj
– Smatram da mladom sportašu prije svega treba pokušati objasniti da je primarni smisao igranja košarke uživanje u samoj igri, ali i u treningu kojim se priprema za igru. Drugo što se mora shvatiti da se treningom trebaju razvijati pozitivne karakterne crte, a korigirati negativne, a to znači da se kroz trening izgrađuje kao ličnost koja će kasnije moći biti uspješna i u ostalim kategorijama života. Ako mladi sportaš tako krene realno gledati na košarku kao igru, ali i kao priliku da izgradi i unaprijedi karakter, onda će joj se kasnije moći posvetiti pravilno i kao samom poslu – objasnio je Vidaković pa dodao:
– Košarka kada postane posao, više nema poveznicu s igrom koja nas je u početku privukla. I upravo zato mnogi igrači i zamrze košarku jer više u njoj ne vide nikakav smisao osim zarade, što definitivno ne smije biti temelj bavljenja košarkom.
Istaknuo je košarkaški trener još jednu važnu stvar.
-Moje mišljenje nije onakvo kakvo je često istaknuto u svijetu, a to je da onaj tko zaradi dosta novaca od košarke i uspije živjeti od tog sporta, da je i uspio u košarci. Ja mislim da onaj tko se izgradi kao ličnost kroz nju i tko kasnije radi toga poveže i ostale dijelove života na dobar način zbog toga što je naučio u teškom i napornom treningu, je uspio u košarci.
Kineziolozi i ljudi koji su »dublje« ušli u problem sporta, razvoja mladih sportaša i razvoja djece, često govore da novi naraštaji će imati mnogo problema radi činjenice da su kretanje i igru zamijenili nekim drugim stvarima, prije svega tehnološkim. Jeli baš radi te činjenice danas teže postati vrhunski sportaš?
– Kaže poslovica da nema teških vremena, nego su teški ljudi. Ne mislim da je danas teže ili lakše nešto izvesti nego prije. Ljudi danas eventualno drugačije doživljavaju neke stvari nego što je to bilo prije. S druge strane sigurno da su neke stvari lakše nego prije 30 godina. Uvjeti su bolji, ima više dvorana, ima više lopti i rekvizita, YouTube je prepun različitih savjeta i videa vježbi. Mi smo prije 30 godina mjesecima čekali da nam pošalju video kazetu iz SAD-a s jednom NBA utakmicom pa bi skidali poteze igrača i vježbali na košu. Generacije prije moje nisu niti imale lopte pa su stariji igrači Zadra mi pričali da su na proputovanju Beogradom ukrali loptu, ispuhali je i donijeli u Zadar da imaju s čime trenirati. Danas ima lopti i snimaka na sve strane, ali nema nekih drugih stvari poput entuzijazma kao što je to prije bilo, nema onog življenja za utakmice i za treninge. Danas ima toliko sadržaja da je djeci ispunjen cijeli dan pa im košarka ni trening nisu na prvom ni na drugom mjestu. Sve se u konačnici izjednači, jer za postati dobar šuter je i prije bilo potrebno boraviti sate i sate u dvorani, a isto je potrebno i sada. Rad je kategorija koja se nikada neće promijeniti. Mijenjaju se samo okolni faktori.

Unutarnji i vanjski faktori
A za uspjeti u sportu i dostići vrhunsku razinu, mnogo stvari se treba posložiti, rekao je poznati zadarski kondicijski trener Jure Šango, koji je dugi niz godina radio u KK Zadar te je kroz njegove ruke »prošao« velik broj vrhunskih, ali i mladih sportaša.
– Zaista je mnogo parametara u pitanju da se gotovo sa sigurnošću može reći da stvari nisu potpuno u rukama mlade osobe. Radi se o talentu, o kvaliteti treninga, trenerima, klubu, mentalnoj čvrstini, radnoj etici, roditeljima, školi… Dakle ima mnogo i unutarnjih i vanjskih faktora. Na unutarnje faktore je naravno moguće utjecati, ali na vanjske vrlo teško.
Usporedio je Šango i današnje doba s nekim drugim vremenima, barem kada je u pitanju put do uspjeha.
– Nisam siguran da je danas drukčiji put do uspjeha nego prije recimo 50 godina. Svako vrijeme nosi svoje pluseve i minuse. U nekim sportovima je danas puno veći broj uključenih sportaša što naravno znači da je i filtriranje i selekcija još teža. Opet, na primjeru našeg grada i košarke, unatoč globalnoj popularizaciji košarke, broj polaznika škole košarke uopće ne raste, možda čak i pada. Manji broj polaznika znači manju konkurenciju, manju kvalitetu ekipa i općenito manji broj vrhunskih košarkaša jer biti najbolji lokalno ne znači i biti vrhunski na europskoj i svjetskoj razini. No relativno gledajući uspjeh u sportu je uvijek tražio i tražit će od mladih ljudi jednaka, golema odricanja.
Zanimljivo je u temu bilo uključiti i Tončija Mašinu, Zadranina koji trenutni radi u Zagrebu. Mašina je magistar kineziologije, koji je doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu koji je dobitnik Rektorove nagrade za znanstveni rad. Osim što radi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, član je Stručnog tijela i voditelj kolegija »Metodika individualnih fitnes programa« u Ustanovi za obrazovanje odraslih – INstructus. Zadranin je velik dio svoje karijere radio u košarci, trenirao razne selekcije, kao trener Dubrave bio i proglašen najboljim hrvatskim trenerom.
– Za mladog sportaša od presudne je važnosti da ima trenera koji detaljno poznaje tehnologiju rada s mladim sportašima. U skladu s tim, mladi sportaš treba ostvariti komunikaciju s trenerom na razini međusobnog i potpunog povjerenja. Mora biti predan i ne sumnjati u svoju odluku da postane sportaš. Sigurno će biti teških trenutaka kada mora ostati samopouzdan i sjetiti se zašto je uopće započeo trenirati – objasnio je Mašina, koji se dotaknuo i velike žrtve koji sportaši moraju prolaziti u svom putu.

Žrtva
– Biti sportaš je uistinu teško. Potrebna su brojna odricanja i žrtvovanja koja se isplate samo ako sportaš ima jasan i realan cilj.
A vrijeme je također važan faktor. Sportaš mora biti usredotočen na svoj cilj, ali mora pronaći i vrijeme za trening i sve druge stvari. Danas to nije toliko lako s obzirom na velik broj obaveza.
– Za uspjeh u sportu potrebna je dobra organizacija vremena kako bi se uskladile sve obveze, ali i vodilo računa o ostalim životnim vrijednostima. Iako je za uspjeh potrebna značajna razina odricanja, košarka sama za sebe, nije život.
A da mladi sportaši bi trebali prihvatiti sport kao stil života, pošto sport treba usmjeravati ljude i nakon sportske karijere, smatra Ivan Juran, zadarski košarkaški trener koji zadnje dvije godine radi u omladinskom pogonu Cibone. Juran je s juniorima Cibone postao prvak Hrvatske i prvak juniorske ABA lige, a pred prekid sezone radi koronavirusa, ponovno je s juniorskom momčadi Cibone izborio Final four ABA lige. Juran smatra kako bi sportaš i nakon karijere trebao utjecati na mlađe generacije po pitanju bavljenja sportom i po pitanju zdravog načina života. A današnji zahtjevi za mladog sportaša postaju sve veći, smatra zadarski trener.
– Sport je, kao i sve druge grane, područje koje evoluira iznimnom brzinom pa tehnologija i način treniranja za sportaše postaju sve više psihički i fizički zahtjevniji. Ipak, smatram da u konačnici danas nije lakše ili teže uspjeti postati vrhunski sportaš. S jedne strane danas su zahtjevi za sportaša veći i puno je veća konkurencija među sportašima jer je svijet postao globalno selo pa je mnogo lakše nalaziti sredine koje omogućuju bolji razvoj, što nije bilo pravilo recimo prije 40 godina. S druge strane su ljestvice postavljene puno više za mlade sportaše. Kada se sve zbroji, mišljenja sam da dođe na isto jer svako vrijeme nosi svoje prednosti i nedostatke.
 

Odbaciti navike koje usporavaju razvoj

Za postati vrhunski sportaš potrebno je jako puno parametara da se poslože ali prije svega pokretačka snaga ili ono nešto bez čega se ne može postati vrhunski sportaš mora biti iznimna ljubav prema od-ređenom sportu koja se izražava kao potpuna mentalna i fizička usmjerenost i predanost koja mora biti popraćena prije svega unutarnjom motivacijom, koja je danas u opadanju kod mladih sportaša, prije svega zbog velike količine raznoraznih utjecaja što putem medija ili okoline – napomenuo je Ivan Juran, koji smatra da danas puno više utjecaja na mlade igrače imaju baš mediji i okolina.
– Mladi sportaši moraju imati iznimnu kompetetativnost prije svega sa sobom, a onda i sa samim suparnikom. Svakako da sportaš posebnu pozornost treba usmjeriti na odbacivanje onih navika koje mogu uspori-ti kvalitetan razvoj i koje mogu maknuti sportaša s puta ka vrhunskim izvedbama i rezultatima. Prije svega to te navike su nezdrav način života, odnosno nekvalitetna ishrana, nedostatak sna, konzumacija alkohola. Također je potrebno postići zadovoljavajuću emocionalni stabilnost. No, to zna biti veliki problem, jer sve češće se može vidjeti povećanje emotivne nestabilnosti i to pogotovo kod mladih zbog modernog načina života, ovisnosti o društvenim mrežama i nerealnom pritisku od strane okoline.
 

Glad za uspjehom

Istaknuo je Tonči Mašina važnost »gladi za uspjehom«.
– Količina rada na tehničko taktičkim detaljima nikad nije dovoljna. Mladi sportaš treba imati unutarnju »glad« za neprekidnim usavršavanjem. A idealno razdoblje za takvu vrstu rada su baš ljetni mjeseci.
A magistar kineziologije i doktor znanosti je rekao da danas postoji mnogo čimbenika koji ne idu u prilog razvoja sportaša.
– Iako su neke okolnosti povoljnije nego prije, mišljenja sam da je u današnje vrijeme više čimbenika koji ometaju razvoj sportaša. U takvim okolnostima miče se fokus sportaša s treninga na druge stvari što za ishod ima nedovoljno razvijene vještine koje su neophodne za uspjeh. Tu ponovo dolazi do izražaja stručno vodstvo kluba, koje je odgovorno za prepoznavanje situacija koje mogu biti ometajuće za mlade sportaše.
Proces stvaranja vrhunskih košarkaša nije samo stvar unaprjeđivanja tjelesnih sposobnosti i vještina već i formiranje cjelovite ličnosti koja je sposobna odgovorno postupati na i izvan parketa te u civilno životu kao i nakon okončanja aktivne sportske karijere – zaključio je Mašina.
 

Wooden, Phelps, strast i zalaganje

Možda je za mladog sportaša puno važnija »formula« dostizanja svog maksimuma. Legendarni trener John Wooden je definirao uspjeh kao stanje uma koje proizlazi iz činjenice da si dao sve da postaneš najbolji što možeš biti – objasnio je Jure Šango.
– Zanimljiva je i izjava Michaela Phelpsa koji je rekao da nikad nije trenirao da osvoji zlato već da napravi svoj rekord. On je imao sreću da su ti rekordi ujedno bili i svjetski najbolji rezultati. Ovo je po meni ključna formula za svakog mladog košarkaša. Kako postati najbolja verzija sebe? To zahtjeva posvećenost sportu, radnu etiku i beskompromisnost u provođenju trenerovih zamisli. Mladi košarkaš mora imati strast prema sportu, uživati u igri i stalno na umu imati svoj cilj, biti najbolji što može biti, jer jedino tako neće raditi kompromise koje svatko susreće svaki dan.
A kompromisi su…
– Kompromisi oko zalaganja na treningu, redovitosti na treninzima, dodatnom radu, odlasku na spavanje na vrijeme, prehrambenim navikama… Svi mladi sportaši su u čestoj »svađi« sami sa sobom oko zalaganja na treningu. Oni koji tu bitku češće dobivaju, imaju veću šansu postati najbolji što mogu biti i nadati se da je to dovoljno za igrati na vrhunskom nivou.