Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Konačna odluka o puštanju Zvonka Bušića 20. srpnja

Autor: Ivan Stagličić

07.07.2008. 22:00
Konačna odluka o puštanju Zvonka Bušića 20. srpnja


Vijest da je Američka komisija za pomilovanja prihvatila zahtjev Zvonka Bušića za prijevremenim puštanjem na slobodu objavljena je u Hrvatskoj u prvim minutama jučerašnjeg dana. Iako je daljnji postupak puštanja na slobodu donekle formalnog karaktera, poznavatelji ove problematike upozoravaju da je i dosad bilo iznimaka. Konačnu odluku donijet će Ured za imigraciju 20. srpnja
Savezna komisija  SAD-a donijela je odluku o  puštanju na uvjetnu slobodu  Zvonka Bušića, koji je 1977.  bio osuđen na doživotni zatvor zbog sudjelovanja u akciji  otmice zrakoplova. Ova odluka još nije pravomoćna jer je  mora potvrditi američka Imigracijska služba.
Zvonko Bušić bio je dio  skupine hrvatskog otpora  kakvi su djelovali na Zapadu  tijekom čitavog razdoblja od  kraja II. svjetskog rata do konačnog oslobođenja Hrvatske. Akcija u kojoj su osim  njega sudjelovali i njegova supruga Julien Eden, Frane Pešut, Slobodan Vlašić i Petar  Matanić, bila je zamišljena  kao skretanje pozornosti  svjetske javnosti na položaj  Hrvatske u tadašnjoj Jugoslaviji. Zrakoplov koji je letio  na liniji New York – Chicago  bio je otet 10. rujna 1976. i  otmičari su planirali s njime  nadletjeti Hrvatsku, bacati  letke koji su bili naslovljeni  “Poziv na dostojanstvo i slobodu”. Akcija na kraju ipak  nije bila izvršena, jer je bilo  realnih strahovanja da bi zrakoplov sa svim putnicima jugoslavenska vojska mogla  oboriti, ali i još nešto – otmičari su odmah postavili zahtjev da se objavi njihov drugi  letak, namijenjen svjetskoj  javnosti, koji su ostavili u pretincu za prtljagu u jednoj newyorškoj željezničkoj  postaji.
Da osnaže svoje  zahtjeve uz letak je  bila upakirana i eksplozivna naprava. Iako su otmičari o njoj  obavijestili policiju,  pri njenom demontiranju poginuo je jedan policajac, a trojica  su bila ranjena.
Bez obzira na pogibiju policajca sadržaj njihova letka  bio je podijeljen novinarima, a  oni su za to vrijeme doletjeli  do Islanda gdje su na slobodu  pustili 32 taoca. Potom su  poletjeli put Londona iznad  kojeg su bacali letke, a potom  se uputili prema Parizu gdje  su na relativno maloj visini  preletjeli Champs Elysees također bacajući letke. Sletjeli  su nakon toga na parišku zračnu luku Charles De Gaulle,  gdje su se predali nakon pregovora s tamošnjom policijom.
Letke koje su bacali iz zrakoplova potpisalo je “Vrhovno zapovjedništvo Hrvatskih  nacionalnih oslobodilačkih  snaga”, a smatra se da je  njihov stvarni autor bio hrvatski emigrant Ante Bruno Bušić, kojeg je nešto kasnije u  Parizu ubila jugoslavenska tajna policija.
Zvonko i Julie Bušić osuđeni su na suđenju u Sjedinjenim Državama u prvoj  polovini 1977. na doživotnu  robiju, s tim da je on pravo na  pomilovanje dobio nakon deset, a ona nakon osam godina  zatvora. Preostala trojica – Petar Matanić, Slobodan Vlašić i  Frane Pešut – osuđeni su na 30  godina robije. Svi su oni, osim  Zvonka Bušića, na slobodi,  Julien se u međuvremenu naselila u Rovanjskoj te napisala  i izdala knjigu “Luđaci i ljubavnici”.
Vijest da je Američka komisija za pomilovanja prihvatila zahtjev Zvonka Bušića  za prijevremenim puštanjem  na slobodu, objavljena je u  Hrvatskoj u prvim minutama  jučerašnjeg dana. Iako je daljnji postupak puštanja na slobodu donekle formalnoga karaktera, poznavatelji ove problematike upozoravaju da je i  dosad bilo iznimaka. Konačnu  odluku donijet će Ured za  imigraciju 20. srpnja, nakon  čega bi trebao biti deportiran  u Hrvatsku. Bušiću prije dvije  godine, kad je isteklo vrijeme  nakon kojega je stekao pravo  na prijevremeno oslobođenje,  nije na ruku išao datum.  Premda američki dužnosnici  to opovrgavaju, mnogi ističu  da je u tadašnjoj klimi obilježavanja 11. rujna bilo za  neke čimbenike nezgodno  puštati iz zatvora osobu koju  tamo drže odgovornom za terorizam, premda je u Bušićevu slučaju do žrtava došlo  nesretnim slučajem. Kako se  u svojedobnom razgovoru za  Zadarski list prisjetio Bušićev  suborac Frane Pešut, sam  američki sudac pri sudskom  procesu koji se vodio protiv  otmičara, kazao je kako Franu  i ostale otmičare zrakoplova  ne smatra teroristima niti kriminalcima, već domoljubima  koji su bili zavedeni željom za  slobodom svoje domovine.
Zvonko Bušić se od kraja  2006. godine nalazi u posebnoj zatvorskoj jedinici u kojoj  su smješteni osuđenici za terorizam i u kojoj jedino on i  jedan Kolumbijac nisu muslimanske vjere, a zatvorska  stega je veoma rigorozna i  međusobna komunikacija je  dopuštena isključivo na engleskom jeziku.
 


Supruga i prijatelji u tihoj strepnji
Supruga Zvonka Bušića Juliene Eden nije željela komentirati najnoviji razvoj događaja glede puštanja na slobodu njezinoga supruga i preko posrednika je poručila da u ovim trenucima želi mir. Prije dvije godine ona je bila izjavila da ne vjeruje ni u što dok Zvonka ne vidi na slobodi. Sličnog je mišljenja i Zvonkov suborac Frane Pešut koji nam je kazao:
– U ovom času vam ne mogu ništa kazati i to prije svega zbog Zvonka. Tako je i prije bilo novinskih napisa koji bi se protumačili na kojekakve načine i zbog toga je on stradao. Dok god on ne dođe i bude slobodan, ne možemo davati nikakve izjave, kazao nam je jučer Pešut.


MVPEI zasad bez komentara
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih  integracija nije dobilo službenu informaciju  o odobrenom zahtjevu za pomilovanjem  hrvatskog emigranta Zvonka Bušića i zasad  ne može komentirati slučaj. MVPEI je  poručio da ne može ništa komentirati dok se  slučaj Zvonka Bušića i formalno ne okonča  pred nadležnim američkim tijelima.