Brod iz “Lenca” zadnja nada Meksičkog zaljeva

Stavljanjem u funkciju “Helixa”, koji je u plutajuću rafineriju preinačen u Martinšćici, kapacitet izvlačenja nafte povećat će se na 53 tisuće barela dnevno
Unatoč lošem vremenu, u Meksičkom zaljevu intenzivno se radi na spajanju “Helix Producera” na oštećenu bušotinu British Petroleuma – Deepwater Horizon. U ovu plutajuću rafineriju, na kojoj se kompletna preinaka i priprema za ugradnju rafinerijskih postrojenja napravila upravo u remontom brodogradilištu “Viktor Lenac”, Amerikanci polažu velike nade. Prema riječima nedavno umirovljenog admirala američke Obalne straže Thada Allena, kako prenosi CNN, stavljanjem u funkciju “Helix Producera” kapacitet izvlačenja nafte povećat će se na 53 tisuće barela dnevno. U ovom trenutku, napreduje se i s radovima na dodatne dvije bušotine kojima je za cilj smanjiti pritisak u oštećenoj, što bi trebalo olakšati napore na zaustavljanju curenja nafte. Te dvije, takozvane “relief” bušotine bit će završene početkom ili najkasnije sredinom kolovoza. 8
Admiral Allen u utorak je izvjestio kako se pomno prate vremenske prilike kako bi se odlučilo hoće li se i kada promjeniti “kapa” s ventilima na betonskoj kupoli iznad bušotine. Novom “kapom”, naime, omogućilo bi se izvlačenje i do 80 tisuća barela nafte dnevno. U ovom trenutku, svega 26 tisuća barela nafte dnevno uspjeva se spriječiti da iz oštećene bušotine ne curi u okolno more, što je manje od polovice procjenjenih količina.
Obimni radovi
Jučer smo razgovarali s Albertom Bolhom, čovjekom koji je vodio radove na “Helix Produceru” u Martinšćici. Ovaj umirovljeni inženjer strojarstva dvije je godine bio najodgovorniji čovjek “Lenca” za preinaku nekadašnjeg broda za prijevoz željezničkih vagona u plutajuću rafineriju, prvu takve vrste u svijetu. “Helix Producer I”, ustvari, ploveća je platforma koja je sposobna iz bušotine dnevno izvući, pročistiti, obraditi i do 30 tisuća barela sirove nafte dnevno i tako prerađenu naftu i plin “pustiti” cjevovodima, dalje prema kopnu. “Lenac” je posao dobio od Danaca, svojih starih klijenata, koji su vjerovali u potencijale škvera u Martinšćici čak i kad je “Lenac”, tada, 2006. godine, još bio u stečaju. Bolha se sjeća da je brod, koji je na preinaku uplovio pod nazivom “Karl Carstens”, bio uzak, pa su ga proširili za 14 metara. Promijenjen je pramac te ojačana čvrstoća trupa 161 metar dugog broda. Tijekom dvogodišnjih radova, sredinom kojih su se u posao uključili i Amerikanci, kompanija Helix Energy Solutions, u “Helix” je ugrađeno 1.500 tona čelika, 400 tona cijevi i 150 kilometara kabela. U brod je montirano i sedam propulzora, a naknadno, u teksaškom brodogradilištu još dva.
Preciznost i bova
Tih devet propulzora, kroz kompjutersko i satelitsko navođenje, osiguravaju brodu točno određenu poziciju. Upravo je ugradnju dva pramčana propulzora inženjer Bolha okarakterizirao kao najzahtjevniji dio cijelog tog posla jer se kod njihove montaže zahtijevala tolika preciznost da se moralo paziti i na temperaturu zraka. Par stupnjeva Celzijusa više ili manje u tome je igralo ogromnu ulogu. Bolha se tako sjeća da su se propulzori montirali u 4 sata ujutro kad je lim na brodu bio dovoljno ohlađen.
Specifičnost “Helix Producera”, a što su Amerikanci poučeni uraganom Katrina tražili, njegova je pramčana bova, u koji su smještene ulazni i izlazni sustavi cjevovoda preko kojih se nafta odvodi prema rafinerijskim postrojenjima na pramcu i vraća nazad u podmorske cjevovode. Brod je građen tako da se u svakom trenutku, u slučaju najave uragana, može otkačiti od te bove i otploviti te se kasnije vratiti, prikopčati i normalno dalje nastaviti s eksploatacijom. Sama bova, oko 10 metara visoka i promjera oko četiri metra, kaže Bolha, izrađena je u Škotskoj.

Ploveće čudovište

Kompletno postrojenje i tehnologija koju Amerikanci ljubomorno čuvaju, na “Helix Producer I” ugrađena je u jednom teksaškom brodogradilištu u kojem se brod zadržao oko godinu dana, da bi lani završio s probnim vožnjama.
– Iz našeg škvera “Helix Producer” otplovio je kao nosač aviona, a nakon završnog opremanja u Americi pretvorio se u ploveće čudovište, sa svim tim postrojenjima na sebi, kaže Bolha koji je, nakon što je “Helix” otplovio iz “Lenca”, nastavio pratiti njegov put, pa i današnji angažman u Meksičkom zaljevu. Zanimljivo je da su i Danci i Amerikanci za svoje inspektore i nadzornike, dok se brod radio u “Lencu”, angažirali hrvatske stručnjake, među kojima su bili i trojica bivših inženjera iz “3. maja” te dvojica iz Dubrovnika.