HNB na udaru MMF-a i domaćih ekonomista

Cilj monetarne politike HNB-a je jaka kuna, što je pridonijelo propadanju industrije, i to treba mijenjati, poručeno sa skupa HGK

Monetarna politika koju vodi Hrvatska narodna banka, a glavni joj je cilj  jaka kuna, u prošlih je 16  godina pridonijela propadanju industrije, pa je treba mijenjati kako bi gospodarstvo  postiglo više stope rasta, poručili su sudionici jučerašnjeg  međunarodnog ekonomskog  foruma o “moneratnoj politici  u procesu ulaska Hrvatske u  EU”, u organizaciji Hrvatske  gospodarske komore.
– Hrvatska je daleko od  Grčke, ali je ona sve više  izložena sličnim rizicima. Stoga se traže nova rješenja, upozorio je predsjednik HGK Nadan Vidošević, napominjući  da je forum priređen na poticaj izvoznika kojima je sve  gore. Dok su govornici iz Hrvatske oštro kritizirali HNB,  guvernera Željka Rohatinskog nije bilo da odgovori.  Nije se odazvao pozivu na  skup, nakon što je ovih dana  vodio javnu polemiku s  MMF-om koji također kritizira tečajnu politiku HNB-a,  ali mu je Rohatinski odgovorio da tu politiku neće mijenjati. U obranu HNB-a  jučer je ustala nazočna ministrica financija Martina Dalić.
– Politika tečaja kod nas se  ne može voditi kao u velikoj  Kini ili SAD-u, jer Hrvatsku  ograničava to što je mala, otvorena i visokoeurizirana zemlja, kazala je Dalić.
Ekonomist Ivan Lovrinović  smatra da devalvacija donosi  pozitivne učinke samo u kratkom roku, a poslije toga negativne. On je zatražio da Hrvatska vrati svoj monetarni  suverenitet, kako bi monetarna politika postala dio nove  hrvatske ekonomske politike  koja će biti u službi bržeg  gospodarskog rasta i zapošljavanja, a ne da sve bude u  službi monetarne politike.
– U mrtvoj smo zoni iz koje  nikako da izađemo. Ne  slažem se s onima koji šire  fatalizam tvrdeći da se ništa  ne može promijeniti, kazao je  Lovrinović, ciljajući na ministricu Dalić. Možda će netko  reći da sam se potpuno otkvačio zato što tražim povratak monetarnog suvereniteta u sljedećih desetak godina, ali bez toga mi ne  možemo ozdraviti, a EU ne  treba bolesnika, kazao je Lovrinović, pozvavši se na pozitivan primjer Poljske. Predložio je ukidanje valutne  klauzule, monetarnu politiku  koja će “u prihvatljivoj mjeri  voditi selektivnu kreditnu politiku” te biti u funkciji smanjivanja kamatnih stopa. Sadašnju tečajnu politiku  HNB-a podupire slovenski  ekonomist Jože Mencinger.
– Devalvacija ne bi pomogla  Hrvatskoj u izlasku iz depresije, jer su industrija i njezin  izvoz slabi, a na drugoj strani  turizam bi devalvacijom kune  mogao izgubiti, jer se puno  toga za turističku potrošnju  uvozi. Koristi i štete treba  pažljivo odvagati, kazao je novinarima Mencinger.
 

Nemamo puno izbora

Ekonomist Dragoljub Stojanov tvrdi da zbog propadanja ekonomije  nemamo puno izbora.
– Prva je mogućnost provesti internu devalvaciju (smanjenje plaća i  cijena) koja je u interesu financijskog kapitala, a druga je mogućnost  devalvacija kune uz aktivnu ekonomsku politiku, što ide u prilog industriji,  kazao je Stojanov. Na primjedbu iz publike da bi devalvacija teško pogodila  zadužene građane i državu, Stojanov je odgovorio da je toga svjestan. No,  kaže, “preostaje nam jedino izbor hoćemo li slomiti vrat na ovaj, ili na onaj  način”.