Gradišćanski Hrvat Mate Kliković promijenio austrijski zakon o vinu

Uz pitu od domaćih jabuka i oraha sa prhkim tijestom treba popiti nešto idealno da bi se izbalansirali okusi. A to idealno upravo je ovaj prošek, rekao je Mate Kliković.
Boljeg komplimenta za svoj proizvod Stjepan Vučemilović nije mogao dobiti. Jer, Mate Kliković, vrsni vinar i glazbenik, utemeljitelj mnogih tamburaških skupina i nogometnog kluba, zasigurno je najpoznatiji gradišćanski Hrvat pa kad on nešto reče to ima dodatnu težinu. Čuje se nadaleko i poštiva.
Punih 27 godina Mate je bio Generalni sekretar hrvatskog kulturnog društva u Gradišću.
Iz Benkovca na Špeticu
-Sada sam samo vinar, kaže uz karakterističan osmijeh karizmatični Kliković. U ulozi izaslanika Senata Europskih vinskih vitezova Mate je, u pratnji tajnice Barbare Leeb, bio gost na ovogodišnjem Vinfestu u Benkovcu. Među 50-ak uzoraka pristiglih na ocijenjivanje i natjecanje Vučemilovićev prošek od Maraštine i Dubrovačke malvasije osvojio je zlatno odličje. Zasluženo. On radi prošek od prirodno posušenih bobica po izvornoj recepturi, kaže Kliković koje je Vučemilovića posjetio na njegovom imanju na predjelu Špetica u Diklu.
Pasionirani vinar s diplomom građevinskog inženjera i vlastitim projektnim biroom u kojemu je zaposlena cijela njegova obitelj, dva sina i kćerka, Stjepan Vučemilović je također vinski vitez – član Bratovštine Hrvatskih vinskih vitezova koja okuplja dvjestotinjak poznatih vinara, vinogradara i štovatelja vina.
Matu i Stjepana zbližila je i slična vinarska filozofija, potraga za novim i originalnim rješenjima kako u izboru sortimenta i uzgoju loze tako i preradi i proizvodnji vina.
-Dobro vino nastaje u vinogradu. Uz puno rada, ali i ljubavi. Tko misli samo na zaradu ništa od vina ni od zarade, kaže Kliković.
Njegovi preci su prije gotovo 500, točnije prije 470 godina, sklanjajući se pred osmanlijskom soldateskom, među prvima doselili u Cogrštof (Zagersdorf) mjesto u Gradišću, jednu od današnjih devet austrijskih pokrajina sa glavnim gradom Železno (Eisenstadt). Uzgajali su krave, svinje , žito… Vinogradarstvom se bavilo svih dosadašnjih 20 generacija Klikovića, a Mate vjeruje da će tradiciju nastaviti i njegovi unuci. Impresivna, za mnoge nedostižna tradicija.
Senzacionalna otkrića
Postoje dokazi da na području Cogrtštofa, vinogradarstvo datira čak 700 godina prije Krista. Arheolozi su došli do senzacionalnog otkrića da je u jednom grobnom humku otkriven kostur žene i uz njega 200 litara vina. U jednom vrču su se našle tri koštice od grožđa i to plemenitih sorti starih 2700 godina što je također jedna od potvrda da je Cogrtštof najstarije vinogorje u Gradišću, a vjerojatno i u cijeloj današnjoj Austriji.
Za uzgoj vinove loze osobito dobre uvjete ima Veliki vrh na 283 metra nadmorske visine i 300 sunčanih dana godišnje. Tereni su ocijediti, zemlja ilovača s kosinom prema jugu. Tamo ima vinograd star 60 godina sa takozvanom voćnom sortom Zvajgeldt.
– Beremo ručno i selektivno u tri navrata od gore prema dolje, kaže Mate. Iznio je još jednu specifičnost kod, primjerice, Plave frankovke koja najmanje tri ili četiri godine mora odstajati da ima vremena prirodno se očistiti i prirodno uzrijeti. Tako da, kaže Kliković, ima dosta Plave frankovke od zadnjih godina koja je još u hrastovini, a ona koja je “spremna”, nije mlađa od 2012. godine.
Do prije 30 godina svaka obitelj u Cogrštofu uzgajala je vinovu lozu. U međuvremenu ih je dosta odustalo, mlađi nalaze lakše načine zarade pa od 150 hektara sada vinograde imaju na oko 30 ha, a trećina od toga u vlasništvu je Mate Klikovića.
Od grožđa iz vinograda na oko osam hektara proizvede oko 40.000 butelja većinom vrhunskog vina sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom. Inače, Austrija ima dosta stroga i utvrđena pravila uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Zahtijeva se integrirana produkcija, a zadnje vrijeme su se postrožila pravila u svezi zaštite od bolesti i štetnika pa više ne smiju prskati kemijskim sredstvima, što posebice važi za vinogradare koji su se odlučili na ekološki uzgoj.
– Svom zetu Igoru dao sam lani vinariju u najam, no ja sam ostao vlasnik, kaže Mate. Njegovo obiteljsko poduzeće Mate u vlastitoj vinariji proizvodi isključivo vrhunska vina od sorti među kojima prevladavaju plava frankovka, zweitgelt, cabernet sauvignon, pinot noir, zeleni veltlinac, sauvignon blanc, muškat ottonell i malvazija. Da, dobro ste pročitali – istarska malvazija.
-Malavzija je potpuno atipična sorta za Austriju, mislim da smo mi jedini koji je uzgajamo, a lani smo imali i drugu berbu. Inače, moji prijatelji vinari iz Hrvatske znali bi mi često reći da za proizvodnju optimalne malvazije dobro došlo još malo kiselosti i mineralike pa ja upravo eksperimentiram kako bih postigao takvo nešto.
Eksperimenti s malvazijom i frankovkom
Zemljopisne datosti mi idu na ruku jer kod mene je ilovača duboka 80 metara pa se korijenje loze spušta i do 20 metara. Ujedno, naše područje je mjesto s najviše sunčanih dana u Austriji – opetuje Kliković.
Sklon čarobiranju Kliković je svojedobno izazvao i pravu senzaciju kada je prvi u Austriji od crnog vina napravio bijelo. Od Plave frankovke proizveo bijelo vino (samotok) zbog čega je, kako kaže, imao velikih problema jer prema autrijskim zakonima o vinu nije postojala Bijela frankovka. Dodatno je morao pojašnjavati postupak proizvodnje, a kada su austrijske dnevne novine Kurir na naslovnici objavile: „Zabranjeno vino najtraženije!” od tog trenutka svi su saznali za vinara Matu Klikovića, a ubrzo je promijenjen i zakon da bi se mogla prodavati na tržištu.
Vina Mate već su osvojila prva mjesta u austrijskim i međunarodnim natjecanjima i primljena su u “Salon austrijsko vino”, najveće odlikovanje za vina u Austriji.
– Dosad smo naša vina, osim u Austriji plasirali u Kinu i Njemačku, malo u Švedsku i Švicarsku, pokazuju se interesi za Finsku… Otkako je Hrvatska u EU-u, volio bih svoja vina plasirati i u Hrvatsku, tim više jer puno hrvatskih vina dolazi u Austriju, rekao nam je osebujni vinar Mate Kliković. On je već dosta učinio za hrvatska vina u Austriji, ponajviše putem njegovih tamošnjih prijatelja vinogradara.
Vina za staru Domovinu
– Hrvatska vina se traže i piju u Austriji, a gradišćanska i austrijska još ne u Hrvatskoj, što je šteta jer imamo istinski vrhunska vina, ističe Mate. To su mu potvrdili i mnogi Hrvati iz Domovine kad dođu u njegov podrum u goste, a dolazili su i dolaze mnogi gospodarstvenici i političari, kao i ljudi raznih profesija iz javnog života Hrvatske s kojima Mate kroz godine stekao prijateljstva. U njegovom se podrumu „zajača”, kako se na gradišćanskom hrvatskom kaže zapjeva. Jednom prilikom, kako je zapisao kolega Mario Vuksan, kad su se za stolom u njegovom podrumu našli političari iz čak šest različitih stranaka, krenuli su u svađu dok Mate nije rekao: “Dosta! Jačati možete, svađati se – ne!” Pa su onda ovi skupa zapjevali uz pratnju Matinih tamburaša. Jedno od dražih društava i prijatelja su mu naši poznati vinari koji ga posjećuju i koje posjećuje on, od Vučemilovića i Enjegija do Kozlovića i Krauthakera.
– Plasman mojih vina u Hrvatsku posebno mi je važan jer ću tako više vremena provoditi u staroj Domovini. Zasad se njegova vina mogu kušati samo u Zagrebu, u vinoteci Vrutak, a uskoro možda i u Zadru gdje ima puno prijatelja među kojima je i Frane Skoblar pa zato, kad dođe ovamo, obično posjeti i TN Zaton. – Osobno bih vozio vina, makar i dva po dva kartona, samo da ćešće dolazim u Hrvatsku, poručuje Mate Kliković. Tako bi nastavio svoju misiju „dvosmjernog ambasadora” – gradišćanskih Hrvata u Hrvatskoj i Hrvatske u Austriji. Uostalom, za sve što je dosad učinio na očuvanju jezika, kulture i identiteta gradišćanskih Hrvata Mate je dobio najveće hrvatsko priznanje za osobite zaluge – Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
 

 POBIJEDIO GRGIĆA

– U posljednjih 20-ak godina ne idem više na natjecanja. Imam više od 100 medalja i priznanja, osvojio sam sve što se moglo osvojiti, kaže Mate Kliković. Prisjetio se kako je na prvoj velikoj izložbi Vino u Hrvata sa svojom Plavom frankovkom osvojio prvo mjesto u kategoriji Uzor vina. Iza njega sa Cabernetom plasirao se danas legendarni vinar Miljenko Grgich koji je ušao u povijest jer je sa vinom od francuske sorte Schardonnay proizvedenom u Kaliforniji pobijedio sve pa i francuske vinare na natjecanju 1976. u Parizu.

 ČAROBIRANJE S MARAŠTINOM I MALVASIJOM

Mate Kliković je od Plave frankovke prvi proizveo bijelo vino. Prvi je Istarsku malvaziju zasadio na svom imanju kod Cogrštofa u Gradišću.
U vinogradarskom i vinarskom čarobiranju ne zaostaje ni Stjepan Vučemilović. U svom vinogradu na Špetici u Diklu uz introducirane, njeguje domaće sorte maraštinu, debit, lasinu…A ima i 150 trsova Malvasije Dubrovačke, sorte karakteristične za Konavle i Župu Dubrovačku. – Ovdje izuzetno dobro uspijeva, kaže Vučemilović. Pogotovo otkad je trsove podigao na visinu od pet metara. Od tada daje zdrave i velike grozdove sa visokim sladorima i pristojnim kiselinama. Još nešto. Grozdovi su postali rastresiti što je bitan preduvjet za prosušivanje bobica na prirodan način za proizvodnju vrhunskog prošeka.
A Vučemlovićev prošek od malvasije i maraštine dosad mu je donio četiri zlatne medalje sa domaćih i međunarodnih natjecanja vinara. Najnovija, peta zlatna medalja je sa Vinfesta Benkovac 2016.