Populacija zlatovrana obnavlja se u Ravnim kotarima

Slika korisnika valentinam
Ugrožena vrsta
Glavni supstrat za gniježđenje zlatovrane na području Ravnih kotara su duplje u stablima topola koje su sađene kao vjetrobrani uz veće poljoprivredne površine u svrhu sprječavanja erozije tla vjetrom
Zlatovrana je dupljašica, gnijezdi se u šupljinama drveća

 Krajem travnja, djelatnici Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u suradnji s javnim ustanovama Natura Jadera iz Zadra i Javnom ustanovom "Priroda" iz Šibenika te HEP-om postavili su 20 kućica za gniježđenje vrste ptice zlatovrane na području Ravnih kotara.

Riječ je o ugroženoj ptičjoj vrsti u Hrvatskoj čija se ukupna populacija procijenjuje na manje od 20 parova.

- To je srednje velika ptica, oblikom tijela nalik na vranu, ali karakteristična po tirkizno plavom obojenju i načinu leta. Preferira otvorena, sunčana staništa s raštrkanim starim stablima. Plijen vreba motreći tlo s pogodnih stršaka u obliku suhih grana ili žica dalekovoda, uglavnom iznad niskih travnjaka ili oranica jer takva staništa omogućuju lako uočavanje i hvatanje omiljenog plijena, velikih kukaca kao što su kornjaši i skakavci. U manjoj količini lovi i žabe, gujavice, zmije, guštere i sitne sisavce, saznajemo od Damira Perića.

Zlatovrana se gnijezdi u južnim i istočnim dijelovima Europe. U mnogim je europskim zemljama u drugoj polovici 20. stoljeća zabilježen gotovo dvostruki pad populacija zlatovrane. Povećana upotreba pesticida, uklanjanje starih stabala sa dupljama, lov i krivolov te klimatske promjene glavni su razlozi ugroženosti ove vrste.

U Hrvatskoj se do sedamdesetih godina prošlog stoljeća zlatovrana gnijezdila u panonskom dijelu, dok je u priobalju zabilježena na gniježđenju samo u Ravnim kotarima. S njihovim postupnim nestajanjem populacija zlatovrene svela se na svega nekoliko parova na području Ravnih kotara.

- Prije nekoliko godina špekuliralo se kako ih u Hrvatskoj ima svega devet parova, prisjetio se Perić.

Od 2010. godine, kada je, nakon skoro dvadeset godina utvrđeno gniježđenje nekoliko parova zlatovrana na području Ravnih Kotara, djelatnici Zavoda za ornitologiju u suradnji s domaćim i stranim partnerima provode projekt "Zlatovrana u Hrvatskoj – povratak s ruba". Istraživanjima koje provode nastoje identificirati ekološke značajke i zahtjeve, te razumjeti procese koji su doveli do drastičnog pada ove ptičje vrste.  

U nastojanju da osiguraju opstanak ove male i ugrožene populacije, u suradnji s kolegama iz Austrije, započeli su 2013. godine postavljanje kućica za gniježđenje zlatovrane na području Ravnih kotara. Glavni supstrat za gniježđenje zlatovrane na području Ravnih kotara su duplje u stablima topola koje su sađene kao vjetrobrani uz veće poljoprivredne površine u svrhu sprečavanja erozije tla vjetrom. Na žalost, vjetrobrani se više ne obnavljaju i topola je sve manje. U nastojanju da se barem djelomično kompenzira nastala šteta i osiguraju povoljniji uvjeti za gniježđenje zlatovrane u 2017. godini, Javne ustanova Natura Jadera i "Priroda" uključile su se u projekt i financirale izradu 20 kućica za gniježđenje zlatovrana. Kućice su postavljene na više lokacija u Ravnim kotarima, na području Trolokovi, Zablaća, Vranskog polja, Baštica, Bokanjačkog blata, Benkovca i dr. Nekoliko kućica po prvi puta postavljeno je i na stupove elektroenergetskih vodova. Kućice su postavljene upravo na vrijeme za gniježđenje zlatovrana koje se krajem travnja vraćaju na svoja gnjezdilišta nakon što su zimu provele u južnoj Africi.

- Posebno nas veseli da nakon postavljanja kućica sada već imamo i prve mlade ptiće, rekao je Perić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (2 glasova)