Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

PORODI I ABORTUSI Strahovit porast broja spontanih pobačaja

08.07.2019. 11:31
PORODI I ABORTUSI Strahovit porast broja spontanih pobačaja


U prošloj su godini u Hrvatskoj rođene 683 bebe više nego u 2017., dok je broj pobačaja rastao za tisuću. U 2018. godini rođeno je, prema izvješću objavljenom u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu, ukupno 37.277 beba, dok ih je godinu ranije rođeno 36.584. Treba ipak reći da je broj novorođene djece u 2017. bio najniži u povijesti, pa se može zaključiti da se stanje tek blago popravlja u odnosu na nekoliko prethodnih godina. Demografi u toj brojci, međutim, ne vide znakove pozitivnog trenda jer se po njihovoj ocjeni radi tek o uobičajenim oscilacijama kojima se ne može pridati veći statistički značaj. Za demografe, znak zaokreta u negativnom trendu pada broja živorođene djece bio bi porast broja novorođenčadi od barem 5.000 godišnje, čime bismo se vratili na razinu prije 2010. godine, a od toga smo i dalje daleko. Za usporedbu, 2008. godine u Hrvatskoj je rođeno 43.753 djece, dakle za 6,5 tisuća više nego lani. Činjenica je da je u padu i broj žena fertilne dobi, kojih je lani u Hrvatskoj bilo za 20.000 manje nego u 2017., a za čak 171.630 manje nego u 2008 godini.
Žene s djecom
Najviše je djece rođeno u Splitu, 4.532, zatim u Petrovoj (KBC Zagreb) – 3.899, dok je u Rijeci lani rođeno 2.519 beba. U 40 posto poroda riječ je o prvoj bebi u obitelji, njih 35 posto već imaju brata ili sestru, 5.100 beba treće su dijete u obitelji, a manje od pet posto novorođene su bebe u obiteljima koje već imaju troje djece. Među novorođenom djecom je i 1.304 blizanaca, devet trojki i jedne četvorke. Tri su rodilje bile mlađe od 15 godina, čak 884 mlađe od 19 godina, a najviše je rodilja, njih 35 posto, bilo u dobi između 30 i 34 godine. Dvije su rodilje u Hrvatskoj prešle 50. Među 7.064 pobačaja, većina se vodi kao spontani pobačaj, te medicinski inducirani pobačaj zbog prirođenih malformacija ili izvanmaternične trudnoće. Induciranih pobačaja ili pobačaja na zahtjev žene bilo je ukupno 2.558, što je 36 posto svih pobačaja ili tek svaki treći. Ukupno 1.288 pobačaja vode se kao spontani, a 3.218 ili 45 posto kao medicinski inducirani pobačaji zbog teških komplikacija u trudnoći. I broj pobačaja u padu je u zadnjih 10 godina – 2008. godine bilo ih je 10.616, a u tom broju 4.497 bili su pobačaji na zahtjev žene.
Spontanih je pobačaja lani bilo 1.288, nešto manje nego u 2017., dok je ostalih prekida trudnoće, koji se provode zbog izvanmaternične trudnoće ili teških malformacija ploda, bilo 3.218, značajno više nego u 2017. godini (2.403).
Siva zona
Takvi prekidi trudnoće, koji se rade iz medicinskih razloga, tumače se u prvom redu pomicanjem dobne granice rodilja, koje rađaju u sve kasnijoj dobi, kad je mogućnost različitih komplikacija u trudnoći veća. Konkretnih dokaza o tome, međutim, nema, niti se oni mogu iščitati niti iz jedne dostupne statistike. Upravo to ljuti liječnike koji bi rado vidjeli jasne i transparentne statistike o pobačajima. Takvih statistika, premda ih struka godinama zagovara, u Hrvatskoj nema. Tako se, u bolnicama gdje se sve više liječnika poziva na priziv savjesti, a kolege koji rade pobačaje gleda se poprijeko, otvara prostor za »sivu zonu« odnosno prikriveno prikazivanje induciranih pobačaja kao medicinski nužnih.
– Činjenica je da pada broj pobačaja na zahtjev, a raste udio spontanih i medicinskih pobačaja. To može biti posljedica visoke dobi rodilja, ali i ne mora. Ozbiljna zajednica, kojoj je stalo do žena, proučila bi trendove koji se pojavljuju već godinama – komentira Jasenka Grujić, zagrebačka ginekologinja uključena u Inicijativu liječnika za reguliranje priziva savjesti. Strahovit porast spontanih pobačaja zahtijeva analizu cjelokupne struke, ginekologa, epidemiologa, infektologa – upozorava dr. Grujić, jer u pozadini tog trenda mogu biti prikrivene infekcije ili teške genetske promjene. Dok toga ne bude, svaka spekulacija o uzrocima takvog trenda bila bi neprimjerena, zaključuje.
 
 


Umjesto kontracepcije
Gotovo se 50 posto pobačaja na zahtjev žene obavi kod žena u dobi od 30 do 39 godina, a još 10 posto u dobi od 40 do 49 godina, što govori u prilog tezi da se u Hrvatskoj pobačaj i dalje u pravilu koristi kao kontracepcija, naravno, najgora moguća. Oko šest posto pobačaja zatraže djevojke mlađe od 19 godina. Isto tako, na pobačaj se uglavnom odlučuju žene koje već imaju djecu (njih gotovo 70 posto), dok 32 posto žena koje zatraže pobačaj nema djecu. Među tih 70 posto, najveći broj žena ima dvoje djece, što znači da unatoč populacijskoj politici aktualne Vlade ne želi dalje proširivati obitelj. Oko 150 žena koje su lani napravile pobačaj, kod kuće ima četvero ili više djece.