EKONOMSKE PROGNOZE Vlada će u krizi smanjiti poreze, a plaće će rasti

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
EK očekuje najveći pad BDP-a u Španjolskoj, Italiji i Hrvatskoj
Najteže će stradati zemlje koje ovise o turizmu, a Hrvatska je među tri najteže pogođene. Najveći pad predviđa se Italiji i to 11,2 posto, Španjolskoj 10,9 i Hrvatskoj 10,8 posto. Ministar financija Zdravko Marić je rekao da ništa od brzog oporavka
V. KARUZA
Turistički sektor je iznimno osjetljiv na epidemiološke uvjete, a oni se opet pogoršavaju

Europska komisija jučer je izašla s novim, ljetnim ekonomskim prognozama, u kojima predviđa veći pad BDP-a u ovoj godini, i to prosječnog za EU i eurozonu, ali i po pojedinim zemljama, pri čemu se Hrvatska navodi kao zemlja koja je među najteže pogođenima, prije svega zbog velike ovisnosti o turizmu. Taj je sektor iznimno osjetljiv na epidemiološke uvjete, a oni se opet pogoršavaju i očito prijete izvedbi kakve-takve turističke sezone. Europska komisija tako je dodatno povećala procjenu pada hrvatskog gospodarstva na 10,8 posto ove godine, dok za sljedeću godinu predviđa djelomični oporavak i rast od 7,5 posto. To je dakle pesimističnije predviđanje od onog iz proljetnih prognoza, prvih nakon izbijanja pandemije, kada je Komisija procijenila da će se hrvatski BDP u 2020. smanjiti za 9,1 posto, a 2021. rasti 7,5 posto.
- Pandemija koronavirusa teško je pogodila gospodarstva svih zemalja članica EU-a, ali neravnomjerno i najteže će stradati one koje u većoj mjeri ovise o turizmu, stoji u Komisijinim pognozama. Hrvatska je među tri najteže pogođene zemlje. Najveći pad BDP-a predviđa se Italiji, 11,2 posto, Španjolskoj 10,9 i Hrvatskoj - spomenutih 10,8 posto. Slijede Francuska s 10,6 posto pada i Grčka s 9 posto. Najmanji pak pad očekuje se u Poljskoj (4,6 posto), Danskoj (5,2 posto), Švedskoj (5,3 posto), te Rumunjskoj i Malti po 6 posto. U Njemačkoj, očekuje se pad od 6,3 posto.
Odgovor hrvatske Vlade na lošu gospodarsku situaciju izazvanu pandemijom bit će između ostalog i fiskalne promjene kojima se želi pomoći gospodarstvu, ali i građanima.
Govoreći o prvim potezima nove vlade, Marić je najavio nova porezna rasterećenja. Predviđeno je smanjivanje stopa poreza na dohodak s 36 na 30 i 24 na 20 posto, a na pitanje novinara hoće li to građani odmah osjetiti na plaćama, odgovorio je da će, za razliku od mjere za mlade iz prethodnog kruga porezne reforme koji su pogodnosti osjetili za godinu dana, građani to osjetiti odmah po uvođenju. Na pitanje, znači li to da će oko milijun građana već u prvoj godini mandata nove vlade imati veće plaće, odgovorio je »tako je« te da će se, što se tiče terminskog plana sve definirati u vladinom programu. Na pitanje ostaje li ministar, kaže da će o tome odlučiti »predsjednik HDZ-a i budući predsjednik Vlade«.

Veće razlike u EU-u

Razloga za brzo djelovanje ima na pretek. Europska komisija o tome govori u preciznim i prilično mračnim brojkama.
- Udar na gospodarstvo EU-a simetričan je jer je pandemija pogodila sve članice. Međutim, očekuje se znatna asimetričnost pada gospodarstva u 2020. i jačine oporavka u 2021. Prema sadašnjim predviđanjima, razlike u opsegu posljedica pandemije i snazi oporavka među državama članicama bit će još izraženije nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi, navodi Komisija.
Prosječno, gospodarstvo europodručja u 2020. smanjit će se za 8,7 posto, a u 2021. rasti 6,1 posto. Za cijeli EU, predviđa se pad od 8,3 posto u 2020. i rast za oko 5,8 posto u 2021. U proljetnim prognozama očekivao se nešto manji pad, i to 7,7 posto za europodručje i 7,4 za cijelo. Očekivanja rasta u 2021. također su slabija nego se prije predviđalo.
Za Hrvatsku, Komisija ističe da je u prvom kvartalu gospodarstvo palo za 1,2 posto na godišnjoj razini, dok se u drugom kvartalu očekuje još veći pad. Kažu da indikatori upućuju da je najniža gospodarska aktivnost možda dosegnuta u travnju, nakon čega može uslijediti nagli oporavak u svibnju i lipnju. Ponavlja ocjenu da je naše gospodarstvo u ovu krizu ušlo u znatno boljem stanju nego u krizu 2008., ali će zbog velikog pada ove godine ostati ispod razine od prije te krize. Očekuje se i da će domaća potražnja biti glavni pokretač pada u prvoj polovini godine, ali i kasnijeg oporavka. Komisija procjenjuje da će se privatna potrošnja brzo oporaviti s otvaranjem gospodarstva, budući da su izbjegnuta velika otpuštanja zahvaljujući vladinim mjerama za potporu plaća. Projekti koji se financiraju europskim sredstvima i nekoliko mjera za potporu likvidnosti poduzeća trebali bi olakšati oporavak investicija. Očekuje se, međutim, da će veliki turistički sektor, koji predstavlja većinu izvoznih usluga, ostati u depresiji ove godine, dok će se sljedeće samo djelomično oporaviti zbog poremećaja u međunarodnim putovanjima. Za oporavak izvoza trebat će više vremena, s obzirom na pogoršane globalne izglede i neizvjesnosti vezane uz globalnu trgovinu.

Ništa od V-modela

Ministar Zdravko Marić smatra da procjene komisije »jasno pokazuju da neće biti oporavka po V-modelu, po kojemu bi se gospodarstvo oporavilo brzo, po istim stopama po kojima je palo.« Kaže da su EK-ove prognoze lošije od prijašnjih za svjetsko, europsko, pa tako i hrvatsko gospodarstvo, te da svega nekoliko zemalja ima bolju prognozu od prijašnje, a Hrvatska nije među njima. Evidentno je, veli, da se puni oporavak očekuje tek 2022. Dodao je da su sastavnice pada prije svega i isključivo vezane uz COVID-19, te otkrio da se prognoze oslanjaju na pretpostavku da drugi val pandemije ne bi donio potpuno zatvaranje gospodarstva. No, u isto vrijeme, kaže, neizvjesnost projekcije čini dodatno kompleksnijima. Vlada ostaje pri svojim projekcijama iz rebalansa proračuna, a analizira i fiskalne i financijske podatke. U lipnju je pad iznosa fiskaliziranih računa u odnosu na lipanj prošle godine bio oko 16,5 posto. Što se tiče prihoda proračuna, PDV je u lipnju čak u plusu u odnosu na lipanj 2019. i to zbog prelijevanja iz svibnja, pa to nije realno stanje, ali od početka godine porezni prihodi su pali ukupno između 13 i 15 posto, zaključuje Marić.

 

HGK: Okrenimo se budućnosti

Prognoze Europske komisije o padu hrvatskog BDP-a od 10,8 posto u 2020., komentirao je predsjednik HGK-a Luka Burilović.
- Prognoze potvrđuju ono čega smo već i sami svjesni. Možemo se nadati da će turistička sezona, koja još uvijek može biti nešto snažnija od očekivane, dovesti do slabijega pada od prognoziranoga. No, ovo je dodatni dokaz da je potrebno okrenuti se prema sutra, prema jeseni i idućoj godini. Moramo gledati kako osigurati radna mjesta, gospodarsku aktivnost i likvidnost cijelog sustava kako bismo iduće godine mogli ostvariti optimistično prognoziran rast, ako ne i veći od njega, kaže Burilović
.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno