Amerika tone, švicarac raste na sedam kuna

Dokazavši se kao jedno od najsigurnijih utočišta za plutajući kapital u mutnim, ratnim ili kriznim vremenima, švicarski je franak i tijekom prve velike svjetske krize u 21. stoljeću, unazad tri i po godine, prema euru poskupio čak 50 posto
Je li na pomolu najcrnji burzovni tjedan u Americi i Europi u 2011. godini, ili će žurne i gotovo panične konzultacije ministara financija, guvernera središnjih banaka te šefova država i vlada iz G-7 (u kojoj su Amerika, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i Japan) ohladiti špekulativne udare na američki dolar i na euro? Kratkoročno su sve varijante u igri, ali je zbog dubine dužničke krize s kojom se – nakon masivnih državnih intervencija za spašavanje bankrotiranih velikih banaka i kompanija tijekom 2009. – danas suočavaju ne samo Island, Irska, Grčka i Cipar, nego i Portugal, Španjolska i Italija, pa najdramatičnije i liderska Amerika, izvjesno da švicarski franak gađa novi plafon.
Novi okidač iz SAD-a
Kao valuta koja se održala i dokazala kao jedno od najsigurnijih utočišta za plutajući kapital u mutnim, ratnim ili kriznim vremenima, švicarski je franak i tijekom prve velike svjetske, gospodarske i financijske krize u 21. stoljeću, unazad tri i po godine, prema euru poskupio čak 50 posto, a približno toliko i prema hrvatskoj kuni, koja svoj tečaj čvrsto vezuje uz euro. Tako sada, na krilima nove panike i na početku vrlo vjerojatna crnog burzovnog tjedna za većinu zapadnih zemalja, švicarac kreće u završni val poskupljivanja, sve do tečaja od samo jednog eura, ili – u hrvatskoj verziji – do tečajnog praga od sedam kuna, a onda još malko dalje uvis.
Okidač za novu paniku u vrhovima globaliziranog biznisa je labavi kompromis republikanaca i demokrata oko rješavanja enormnog američkog javnog duga, koji je samo druga strana medalje američkih poraza u imperijalnim ratovima za naftu na Srednjem istoku. Iako je Bijela kuća taj kompromis prikazala kao djelotvoran paket mjera, američka agencija za kreditni rejting, Standard & Poor snizila je u petak Sjedinjenim Američkim državama kreditni rejting za jedan stupanj, s najvišeg mogućeg AAA na AA+, što je dosad nezabilježen slučaj u najvećoj ekonomiji na svijetu. Agencija je rejting snizila zbog zabrinutosti proračunskim deficitom i rastućim teretom zaduženosti.
Na taj isti labavi, američki kompromis još žešće je reagirala Kina, koja je najveći pojedinačni kreditor Amerike, tražeći da se SAD pozabavi sa svojim strukturalnim dužničkim uzrocima i osigura kinesku dolarsku imovinu. Ne uspostavi li se efikasna međunarodna supervizija nad dolarom, opcija bi mogla biti i nova, stabilna svjetska rezervna valuta, objavila je u svom komentaru kineska državna agencija Xinhua. Snižavanje kreditnog rejtinga SAD-u rizik je za financijska tržišta, smatraju kineski ekonomisti, te procjenjuju da će to Kinu, najvećeg vlasnika američkih trezorskih zapisa, nagnati da ubrza diversifikaciju svog portfelja.
Harmonična ekonomija
Veći je dio svijeta, dakle, pred novom, teškom recesijom, dok mali švicarski franak cvjeta kao nikad u svojoj bogatoj povijesti. U čemu je tajna njegove velike moći? Čuđenje nad švicarcem je razložno, jer iza njegove globalne moći ni danas ne stoji ni zemlja s velikim brojem stanovnika (Švicaraca je samo 7,7 milijuna), ni liderski bruto-proizvod (švicarski je BDP među osrednjima na svijetu), pa – formalno – niti NATO, da tom sigurnom utočištu dade svoj sigurnosni pečat. I Švicarska je bila u recesiji tijekom 2009. (dok je švicarac naglo jačao!), a ni u 2011. ne ostvaruje tigrasti rast, nego svoj BDP povećava po godišnjoj stopi od samo 2,5 posto.
No, Švicarska je harmonična ekonomija, u kojoj uz velebni financijski i bankarski sektor, što buja na ulozi sigurnog utočišta za svjetski kapital, konkurentski i dinamično raste i industrijska proizvodnja (u prvom polugodištu za stabilnih pet posto), oslonjena na visoke tehnologije i specijalizirane brendove. Zürich je uz New York, London, Frankfurt i Tokio jedno od prvorazrednih burzovnih i financijskih središta svijeta, a Union Bank of Switzerland i Credit Suisse među vodećim bankarskim mrežama, dok su satovi Omega i Longines, ili prehrambeni div Nestle, te brojni zaštićeni sirevi i čokolade, kao i farmaceutski giganti, Ciba-Geigy ili Sandoz, prvorazredni brendovi u globaliziranom biznisu. Na toj osnovi Švicarska je unazad 12 mjeseci ostvarila vanjskotrgovinski višak od 25 milijardi dolara, te višak u bilanci plaćanja prema inozemstvu od visokih 85 milijardi dolara, pa je i dalje nisko zadužena zemlja, s posve uravnoteženim državnim proračunom, punom zaposlenošću i jednim od najviših bruto-proizvoda po stanovniku u svijetu (od oko 40.000 dolara).
Posao desetljeća
Na tim je sigurnosnim temeljima švicarski franak od početka 2008. do danas na europskom tržištu poskupio čak 50 posto, i još će, sve dok najzaduženije zemlje Zapada ne počnu smanjivati svoje javne dugove, a prije toga znatno smanjivati i ukupnu državnu potrošnju, uključujući i vojne izdatke, pa i plaće u javnom sektoru, kako bi mogli ponovno uspješno konkurirati nadirućoj Kini, Indiji, Brazilu i ostalim skromnijim, radišnijim ili u konačnici velikim zemljama jeftine radne snage. Tvrtke iz Švicarske su veliki usisači inozemnih ulaganja, ali i veliki globalni investitori, pa i u mrežu off-shore poreznih utočišta, tako da kompanije sa sjedištima u Švicarskoj širom svijeta zapošljavaju čak 2,5 milijuna radnika i stručnjaka ili približno toliko kao i u Švicarskoj. U tome je odlučujuća konkurentska prednost švicarske ekonomije.
Tko je prije tri i pol godine u Hrvatskoj svoju štednju iz kuna, eura ili dolara, pretvorio u švicarce, taj je u međuvremenu svoj kapital, s pripadajućim kamatama, uvećao za nevjerojatnih 70 posto i napravio posao desetljeća. Ali, tko se na dulji rok zadužio uz zaštitnu valutnu klauzulu u švicarcima, taj je nakon početnog veselja, sada potonuo u tešku depresiju. Ali, ni Švicarska nije zbog visoko precijenjenog franka posve oduševljena, jer joj smanjuje izvoznu konkurentnost te prijeti rastom stope nezaposlenosti. Zato je od prije desetak dana u hlađenje svoje monete krenula i švicarska središnja banka, intervencijskim prodajama franka i ostalim monetarnim mjerama, ali zasad bez uspjeha, jer je dubina europske i američke dužničke krize višestruko teža od švicarskih najžešćih protumjera.

milijardi američki dolara vanjskotrgovinski je višak Švicarske

FRANAK NA HRVATSKOM TRŽIŠTU

31.12.2007.4,412
9. 8. 2011.6,744 (+ 53%)
ŠVICARSKE POSEBNOSTI
1. Nije članica Europske unije
2. Nije članica Europske monetarne unije
3. Nije članica NATO-a
4. Nasljednica je uloge najsigurnijeg utočišta za kapital svih vrsta u ratnim i kriznim vremenima (što je dokazala i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu, pa i tijekom tranzicije istočne Europe kao “pljačke stoljeća”, te u američkoj i europskoj gospodarskoj krizi od 2008. do 2011. godine).