Izvozi se u sve zemlje EU, Japan i Australiju

Mate Šunić, čelni čovjek Kamena Benkovac kaže kako, iako svoj proizvod izvoze u sve europske zemlje, pa čak i u Japan i Australiju, kriza ih trese sve ove godine od kada je građevinski sektor, uslijed recesije u Hrvatskoj praktički potonuo
Ministarstvo gospodarstva prije nekoliko dana objavilo je još jedan natječaj za dodjelu koncesije za istraživanje arhitektonsko-građevnog kamena u traženom istražnom prostoru “Pločasti kamen” na području Grada Benkovca. Natječaj je objavljen u Narodnim novinama 29. srpnja ove godine, procijenjena vrijednost je 40.000 kuna, a rok za dostavu ponuda je do 16. rujna ove godine.
Trenutačno na području Grada Benkovca postoji 10 aktivnih kamenoloma koji imaju rudarske koncesije za arhitektonsko građevni kamen i tehnički kamen, a Grad Benkovac je od naknada za korištenje kamenoloma na svom području prošle godine uprihodio ukupno 574.518,75 kuna, kazao nam je Željko Katuša, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i društvene djelatnosti. No ove godine taj prihod će biti daleko veći, čak oko dva milijuna kuna i to samo direktno od koncesija, budući da su neki tek prošle godine uspjeli produžiti svoje koncesije za eksploataciju kamena.
Mate Šunić, čelni čovjek Kamena Benkovac kaže kako, iako svoj proizvod izvoze u sve europske zemlje, pa čak i u Japan i Australiju, kriza ih trese sve ove godine od kada je građevinski sektor, uslijed recesije u Hrvatskoj praktički potonuo.
Kamen Benkovac posljednjih 15-ak godina bavi se branjem, oplemenjivanjem i prodajom kamena. Osim svoga, benkovačkog kamena koriste još i brački, trogirski i istarski kamen, pa tako na tržištu imaju cijelu lepezu kamenog materijala. Benkovački kamen je cijenjen jer ima tople boje, cjenovno je prihvatljiv, a povrh svega je višenamjenski.
– Trenutačno imamo 80 zaposlenih, 30 stalnih i 50 sezonskih radnika koje angažiramo uglavnom za vađenje i preradu kamena. No potražnja za kamenom je sve manja i manja. Evo potražnja se u odnosu na prije pet godina prepolovila, a u istom tom razdoblju troškovi su porasli 30 posto, govori Šunić, navodeći međutim kako nade ipak ima. Jedan od načina kako prebroditi ovaj val krize su i klasteri.